DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 8 <-- 8 --> PDF |
kon svršenog povjerenog mu posla sazvao konstituiraj uću skupštinu za 5 i narednih dana mjeseca juna 1921 godine. Tog dana sastao se veliki broj članova šumarskih društava u dvorani Sabornice na Radićevom trgu. Na toj I. održanoj skupštini prihvaćena su pravila, udruženje dobilo je ime »Jugoslavensko šumarsko udruženje«. Radi sto bržeg i pravilnijeg rješavanja poslova Udruženja, osnovani su »Odsjeci rada« sa zadatkom, da proučavaju sva pitanja, koja im glavna uprava dostavi, te da svoje radove i predloge predlažu glavnoj upravi na konačni pretres i prihvat. Odsjeci rada bili su: I. Odsjek za šumarsku politiku, zakonodavstvo i upravu. II. Odsjek za pošumljavanje krša i goleti. III. Odsjek za gajenje, čuvanje šuma i šumski produkti. IV. Za prikaz, opis i ocjenu šuma. V. Odsjek za agrarnu reformu. VI. Odsjek za promet, trgovinu i industriju. VII. Odsjek za izradu jedinstvene šumarske terminologije. VIII. Prosvjetni odsjek. IX. Odsjek za propagandu i financije. X. Odsjek za lov. Glavna uprava društva je na poziv Ministarstva šuma i rudnika izradila je »Pravilnik za organizaciju šumarske službe«. U isto vrijeme izrađen je i nacrt za novi zakon o lovu. Glavna uprava je i potakla ideju izradbe novog zakona o šumama, te kad se obrazovala u tu svrhu naročita komisija u Ministarstvu, raspravljala je glavna uprava na temelju već izrađenog dijela zakonskog nacrta to pitanje. Ovdje moramo spomenuti, da je Udruženje izradilo dva nacrta Zakona o šumama. Jedan nacrt, kojega je usvojila većina glavne uprave izradio je član uprave prof. Ugrenović. Drugi nacrt izradio je član uprave ing. Ante Ružić. Ministarstvo šuma i rudnika uzelo je za bazu u anketnim raspravama Zakona o šumama — nacrt prof. Ugrenovića. Na jednoj od glavnih skupština povjereno je glavnoj upravi, da posveti pažnju jednoj nemiloj pojavi, koja se pokazala u našim šumama, a to je sušenje naših hrastika. Brigom glavne uprave Ministarstvo se zainteresiralo za stvar — ali nažalost uza sav požrtvovan rad mnogobrojnih komisija i konferencija nije do danas stvar s uspjehom privedena kraju. U članku ing. čeovića »Jugoslavensko šumarsko udruženje« (P. S. Š. str. 79) čitamo slijedeće: »Znamo svi, da se u našoj državi uvriježila jedna nemila pojava, a ta je, da se promjenom političkih prilika i promjenom vlade nastaju i promjene činovničkog osoblja na različitim položajima. U nijednoj struci ne trpi gospodarstvo i intenzitet rada uslijed čestog premještanja činovnika tako, kao u šumarskoj struci. Udruženje se povodom učestalih premještanja obraćalo u više mahova pismenim i usmenim predstavkama ministru šuma i rudnika i molilo, da se premještaji vrše samo u koliko su u interesu službe. Na pedesetoj redovitoj glavnoj skupštini u Zagrebu od 10. do 12. oktobra 1926 godine predložila je sekcija za podizanje i gajenje šuma po prof. Nenadiću apel na Ministarstvo šuma i rudnika. U tom se apelu žigoše eksploatacija nedozrelih hrastovih sastojina i prigovara se, što mnoge posječene hrastove šume nisu ni djelomično pošumljene hrastovim žirom, nego se prepušta prirodi, da ih ova pošumi bilo kojim vrstama drveća i bilo u koje vrijeme. Prigovara se nadalje, da se ne gospodari po gospodarstvenim osnovama i da se dozvoljavaju prethvati na dugačko vrijeme. U apelu se nadalje kaže: Sve ovo vodi brzoj propasti |