DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 8     <-- 8 -->        PDF

kon svršenog povjerenog mu posla sazvao konstituiraj uću skupštinu za
5 i narednih dana mjeseca juna 1921 godine. Tog dana sastao se veliki
broj članova šumarskih društava u dvorani Sabornice na Radićevom trgu.
Na toj I. održanoj skupštini prihvaćena su pravila, udruženje dobilo je
ime »Jugoslavensko šumarsko udruženje«.


Radi sto bržeg i pravilnijeg rješavanja poslova Udruženja, osnovani
su »Odsjeci rada« sa zadatkom, da proučavaju sva pitanja, koja im glavna
uprava dostavi, te da svoje radove i predloge predlažu glavnoj upravi na
konačni pretres i prihvat. Odsjeci rada bili su: I. Odsjek za šumarsku
politiku, zakonodavstvo i upravu. II. Odsjek za pošumljavanje krša i
goleti. III. Odsjek za gajenje, čuvanje šuma i šumski produkti. IV. Za
prikaz, opis i ocjenu šuma. V. Odsjek za agrarnu reformu. VI. Odsjek
za promet, trgovinu i industriju. VII. Odsjek za izradu jedinstvene šumarske
terminologije. VIII. Prosvjetni odsjek. IX. Odsjek za propagandu
i financije. X. Odsjek za lov.


Glavna uprava društva je na poziv Ministarstva šuma i rudnika izradila
je »Pravilnik za organizaciju šumarske službe«. U isto vrijeme izrađen
je i nacrt za novi zakon o lovu. Glavna uprava je i potakla ideju
izradbe novog zakona o šumama, te kad se obrazovala u tu svrhu naročita
komisija u Ministarstvu, raspravljala je glavna uprava na temelju
već izrađenog dijela zakonskog nacrta to pitanje. Ovdje moramo spomenuti,
da je Udruženje izradilo dva nacrta Zakona o šumama.


Jedan nacrt, kojega je usvojila većina glavne uprave izradio je član
uprave prof. Ugrenović. Drugi nacrt izradio je član uprave ing. Ante
Ružić. Ministarstvo šuma i rudnika uzelo je za bazu u anketnim raspravama
Zakona o šumama — nacrt prof. Ugrenovića.


Na jednoj od glavnih skupština povjereno je glavnoj upravi, da posveti
pažnju jednoj nemiloj pojavi, koja se pokazala u našim šumama,
a to je sušenje naših hrastika. Brigom glavne uprave Ministarstvo se
zainteresiralo za stvar — ali nažalost uza sav požrtvovan rad mnogobrojnih
komisija i konferencija nije do danas stvar s uspjehom privedena
kraju.


U članku ing. čeovića »Jugoslavensko šumarsko udruženje« (P. S. Š.
str. 79) čitamo slijedeće: »Znamo svi, da se u našoj državi uvriježila
jedna nemila pojava, a ta je, da se promjenom političkih prilika i promjenom
vlade nastaju i promjene činovničkog osoblja na različitim položajima.
U nijednoj struci ne trpi gospodarstvo i intenzitet rada uslijed
čestog premještanja činovnika tako, kao u šumarskoj struci. Udruženje
se povodom učestalih premještanja obraćalo u više mahova pismenim i
usmenim predstavkama ministru šuma i rudnika i molilo, da se premještaji
vrše samo u koliko su u interesu službe.


Na pedesetoj redovitoj glavnoj skupštini u Zagrebu od 10. do 12.
oktobra 1926 godine predložila je sekcija za podizanje i gajenje šuma
po prof. Nenadiću apel na Ministarstvo šuma i rudnika. U tom se apelu
žigoše eksploatacija nedozrelih hrastovih sastojina i prigovara se, što
mnoge posječene hrastove šume nisu ni djelomično pošumljene hrastovim
žirom, nego se prepušta prirodi, da ih ova pošumi bilo kojim vrstama
drveća i bilo u koje vrijeme. Prigovara se nadalje, da se ne gospodari
po gospodarstvenim osnovama i da se dozvoljavaju prethvati na
dugačko vrijeme. U apelu se nadalje kaže: Sve ovo vodi brzoj propasti