DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 84     <-- 84 -->        PDF

opšta a ne specijalna mikrobiologija, te će u specijalno šumarskom dijelu biti mnoga
više i detaljnije govora o mikorizi. Svim tim hoću da naglasim da jugoslovenska
istraživanja o mikorizi nisu ograničena na knjigu prof. Tešića i na članak u »Šumarstvu
«.


Nesumnjivo se bliži vrijeme kad će i za pošumljavanje naših obešumljenih terena
biti »od velike koristi za izbor vrsta« također i naše znanje i naše iskustvo


o mikorizi. Ja se s tim slažem.
Ali ovo je poseban problem na koji ću se osvrnuti kasnije, možda još ove godine.
Samo smatram da za prosuđivanje koja je vrsta mikorizna, a koja nije, potrebna
je još čitava serija vlastitih istraživanja na jugoslavenskom tlu, sa jugoslavenskim
vrstama (rasama, ekotipovima), jer kako smo vidjeli, podaci s kojim operiše
Lobanov ne slažu se sa podacima drugih autora i to često baš onih koji rade sa svojim
autohtonim vrstama.


Teško je također složiti se sa uskom i jednostranom definicijom pojma »mikoriza
« prema kojem se samo udruživanje »žiljnog sistema drveća sa gljivicama iz klase
Basydiomycetes, reda Hymenomycetes« smatra mikorizom. A šta je sa gljivicama iz
klase Ascomycetes (Humaria, Elaphomyces, Tuber, Terfezia i dr.) ? Šta je sa klasom
Phycomycetes (Asterocystis, Endogyna i si.) ? Konačno šta je sa tolikim brojem
simbionata iz redova: hemiobazidiomiceta, gasteromiceta, falomiceta i drugih?


A. Panov
ING. KLUNIć MIRKO


U noći 30. XII. 1953. god. ostavio nas je za uvjek naš dragi Mirko. Nesretnim
slučajem smrtno je nastradao u najljepšoj mladosti dva dana prije Nove Godine.
Rođen je 8. VI. 1924. god. u Subotici.
BHHBIIHI—´ Šumarski fakultet završio je u Zagrebu
1949. godine.


Po završetku studija radi kao nastavnik
na Srednjoj šumarskoj školi u Splitu,
zatim kao upravitelj šumarije u Drnišu i u
Koprivnici, gdje ga stiže prerana smrt.


U svom kratkotrajnom životu morao
je da okusi mnogo teškoća. Dugotrajni rat
oduzeo mu je najljepše godine njegovog
mladog života. Od početka rata bio je na
strani oslobodilačke borbe, da od godine
1943 aktivno učestvuje u njoj.


Po završetku rata nastavio je studije,
Na fakultetu se isticao svojim radom, marljivošću
i kolegijalnošću. Naročito se isticao
svojim znanjem i radom na zaštiti
šuma. Marljivošću i prirodnom inteligencijom
dovinuo se do solidnog stručnog znanja.
Iznenadna smrt stavila je prerano
točku na njegov rad.


Bio je dobar drug, oduševljeni šumar
i lovac. Kao čovjek bio je u privatnom životu
nadasve druževan, te se isticao svojom
ljubavi za glazbu.


Smrću druga Mirka nestalo je iz naših redova dobrog stručnjaka, iskrenog druga
i suradnika, voljenog i poštovanog kako od drugova tako od tehničara i lugarskog
osoblja.


Njegovi drugovi sačuvati će trajan spomen na dobrog druga i odličnog saradnika.
Ing. Hren Vladimir