DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 87 <-- 87 --> PDF |
dendrometrijske tablice cera,, dvoulazne kao funkcija prsnog promjera pod korom i visine i jednoulazne kao funkcija samo prsnog promjera. Navode se postoci ogreva i pruća i specifične težine za ogrev 1.90 a za pruće 1.04 uz odnosne grafikone. IZ prakse: PROIZVODNJA SJEMENA BRIJESTA NA OREZANIM GRANČICAMA D STAKLENICIMA. Oprašivanje u staklenicima, koja se mnogo primjenjuje za proizvodnju hibrida topole, može da posluži i za ostale vrsti drveća. Prednosti metode oprašivanja u staklenicima sastoje se u produljenju vremena podesnog za hibridizaciju (2—4 sedmice), u mogućnosti oprašivanja stabala rane i kasne cvatnje, u mogućnosti rada na granama stabala sa raznih često veoma udaljenih položaja i u garanciji da ne može biti upropašćeno sjeme radi eventualno lošeg vremena (bura, mraz). PRIMJENA IGLICA ČETINARA KAO KOMPOST U RASADNIKU doprinosi bržem ručanju sjemena i jačem razvitku sjemenjaka. DRUŠTVENE VIJESTI PLENUM SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA FNRJ Dana 21. i 22. februara o. g. održan je u Beogradu treći plenum Saveza Šumar , skih društava FNR Jugoslavije. Plenumu su prisustvovali pretstavnici šumarskih društava sviju narodnih repu blika. Naše Šumarsko društvo zastupali su Dr. Roko Benić i ing. Zvonimir Potočić. Dnevni red plenuma obuhvatio je slijedeće: 1. Informacija o dosadašnjem radu na organizaciji i Zakonu o šumama 2. Izbor tematike za savezno stručno savjetovanje 3. Pripreme za Drugi kongres šumarskih društava 4. Razno:! . — pitanje izrade uputstva za uređenje šuma 2. — pitanje rada na stručnoj terminologiji 3. — pitanje školstva i udžbenika 4. — pitanje Nacionalnog komiteta za naučna istraživanja 5. — pitanje osnivanja Komore za šumarstvo. Predloženi dnevni red je prihvaćen i usvojen je prijedlog dr. R. Benića, da u dnevni red pod točkom »razno« uđu još dvije točke: — pitanje donošenja uredbe o građevinarstvu — pitanje fakultetskih šumskih dobara Nakon diskusije po svim pitanjima dnevnog reda plenum je usvojio slijedeće zaključke: Ad 1. 1. Da sastav Komisije Saveznog izvršnog vijeća, koja 7e radila Nacrt Zakona o šumama ostane isti. 2. Da se odmah u svim Društvima povede diskusija b Zakonu o šumama na bazi materijala koji nam je poznat i onoga što smo na plenumu čuli. Zahtjevi da se zakonom regulira pitanje fakultetskih šumskih dobara. 3. Da se kod Saveznog izvršnog vijeća odmah insistira da diskusija o Nacrtu zakona o šumama bude javna. Ad 2. U Saveznoj komisija za izradu teza i za izradu referata za savezno stručno savjetovanje određuju se: ing. Šurić, ing. B. Stamenković, ing. Prokopljević, ing. B. Šikić, ing. M. Knežević. Komisija može ukoliko nađe za potrebno da konzultira i druge stručnjake po. izvjesnim pitanjima. Članovi ove komisije kao i oni stručnjaci koje komisija bude angažirala oko izrade referata biti će za rad honorirani odnosno nagrađeni od strane Saveza Š. D. FNRJ. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 88 <-- 88 --> PDF |
2. Rok za izradu teza je 15 dana od danas. Teze će se odmah dostaviti svima republičkim društvima na diskusiju s tim da ona na iste stave svoje primjedbe i prijedloge koje treba da što hitnije pošalju Savezu. 3. Za rad na izradi referata i prikupljanju podataka za referat starat će se: u Bosni i Hercegovini ing. Alikalfić u Makedoniji ing. Grujoski u Hrvatskoj ing. Potočić u Sloveniji će Šumarsko društvo odrediti odgovornog druga 4. Savjetovanje će se držati zajedno s Kongresom i to u Ohridu početkom oktobra t. g. Na ovaj Kongres pozvati i pretstavnike Grčke i Turske. 5. Upoznati Savezno izvršno vijeće da Savez šumarskih društava priprema ovo stručno savjetovanje i zamoliti ga za materijalnu pomoć. Ad 3. 1. Da Šumarsko društvo Makedonije kao domaći odmah obrazuje odbor za pripremu kongresa i da obavijesti Savez koji su drugovi izabrani u taj odbor. Ostala šumarska društva da pošalju imena svojih delegata u kongresnom odboru kako Savezu tako i Društvu Makedonije. 2. Trajanje Kongresa sa savjetovanjem i ekskurzijom planira se na 5 dana. Troškovi oko organizacije samog Kongresa i učešća članova Upravnog odbora i gostiju padaju na teret Saveza, dok troškovi delegata padaju na teret republičkih društava. Troškovi Kongresa i savjetovanja će se spojiti. Svako republičko društvo dat će po 10 delegata za Kongres. 3. Dnevni red Kongresa utvrdit će Upravni odbor. 4. Na Kongresu će se čitati jedinstven izvještaj o radu Saveza i svih društava kao i referat: »Uloga šumarskih inženjera i tehničara i mjesto naše društvene organizacije u socijalizmu«. 5. Preporučuje se svim društvima da u toku godine razviju što širu aktivnost. 6. Da sva društva u prvoj polovici ove godine uplate doprinos Savezu u visini utvrđene kvote na Kongresu. Dugovane iznose iz prošle godine da nastoje društva na svaki način da uplate makar u vidu priloga. Prilikom uplate doprinosa Savezu, društva mogu da zaračunaju i iznose putnih troškova svojih delegata u plenumu Saveza. Ad 4—1 1. Savez šumarskih društava FNRJ uzima inicijativu za donošenje uputstava za uređenje šuma. U tu svrhu obrazuje se komisija u slijedećem sastavu: Ing. Šurie, ing. Dr. Žarko Miletić i ing. Đ. Panić. 2. Komisija će do kraja marta t. g. izraditi nacrt Uputstava za uređenje šuma koji će se poslati na diskusiju republičkim društvima. Republička društva će do kraja aprila dostaviti Savezu svoje mišljenje i prijedloge, a u maju se sastaje Upravni odbor Saveza koji će razmotriti i donijeti odluku po ovom pitanju. 3. Rad ove komisije nagradit će Savez iz svojih sredstava. 4. Republičkim društvima dati sugestiju da pristupe izradi republičkih uputstava za uređenje šuma. 5. Obavjestiti Savezno izvršno vijeće da je pokrenuta inicijativa za donošenje Saveznih uputstava za uređenje šuma. Ad 4.—2 1. Da Savez preuzme brigu o radu na stručno šumarskoj terminologiji Od strane Upravnog odbora zadužuje se ing. Fazlija Alikalfić. 2. Rad na terminologiji organizirati preko republičkih društava, u republičkim razmjerima, i nastojati da se taj rad odmah organizira i u republikama gdje još nije započet. 3. U svim stručnim časopisima otvoriti posebnu rubriku za šumarsku terminologiju. Ad 4.—3 1. Savez preporuča svima društvima da pitanje školstva i izdavanja udžbenika još jedamput prouče. 2. Da se početkom juna t. g. pred kraj školske godine održi jedan poseban sastanak u Saveznom mjerilu. Upravni odbor Saveza treba da odredi mjesto, gdje će se sastanak održati. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 89 <-- 89 --> PDF |
3. Od strane U. o. Saveza zadužuje se ing. Radovan Ivkov po pitanju školstva. Ad 4.—4 1. Da Savez pokrene inicijativu aa se sve ustanove, instituti i zavodi, koji rade na naučnom istraživanju, što prije sastanu i izaberu jedan koordinacioni odbor. Ovom sastanku treba da prisustvuju pretstavnici Saveza šumarskih društava i Nacionalnog komiteta. Preporuku za ovaj sastanak uputiti sadašnjem interinstitutskom odboru. 2. Ing. Bana Jovanovića upoznati s diskusijom i zaključcima po ovoj točki dnevnoga reda. 3. Zamoliti Akademijski savjet da obezbjedi po jedan komplet dokumentacije, koju izdaje Međunarodna unija, onim naučnim institucijama, koji nisu članovi ove Unije (Šumarski fakultet u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju i Institut u Skoplju i Zagrebu). Ad 4.—5 1. Savez stoji na gledištu da je potrebno, da se osnuje Komora za šumarstvo i drvnu industriju. S ovim zaključkom upoznati Savezno izvršno vijeće prilikom odlaska kod druga Mijalka Todorovića, pa ako treba tražiti da se donesu i novi propisi za to. Pošto je postavljeni dnevni red iscrpljen, plenum je razmotrio još neka važnija pitanja, pa je doneo još nekoliko zaključaka: — Po pitanju Uredbe o građevinarstvu: 1. Da se odmah od Izvršnog vijeća zatraži izmjena uredbe o građevinarstvu, i to kao usmeno tako i putem jednog memoranduma u kome bi se upozorilo na posljedice koje bi mogle proisteći ako bi ovakva uredba ostala na snazi. — Po pitanju organiziranja stručne ekskurzije u Njemačku: 1. Da se Savez u vezi s ovom ekskurzijom prethodno informira kod Komisije za međunarodne veze Saveznog izvršnog vijeća (kod druga Marka Ristića). 2. Da Savez pozove društva da predlože ljude za ovu ekskurziju, a da drug Alikalfić obavijesti o tome prof. Mantla. Savez smatra da ova ekskurzija treba da bude na bazi reciprociteta. — Po pitanju izbora stručnjaka za odlazak u inozemstvo po liniji FAO: 1. Da sva šumarska društva u roku od 5 dana predlože Savezu imena kandidata za odlazak u inozemstvo, a Savez će učiniti izbor i izvjestiti Zavod za planiranje FNRJ. — Po pitanju odašiljanja delegata na Međunarodni šumarski kongres u Indiji: 1. Da Savez potraži mogućnost da pošalje bar 3 delegata na kongres u New Delhi i to: jednog za uzgoj, jednog za drvnu industriju i jednog za podizanje šuma. 2. Da se kandidati, koji budu izabrani za ovaj Kongres, prethodno dobro spreme i da priprave stručni referat. — Po pitanju osnivanja Instituta za drvo u Zagrebu: 1. Da se Savez obrati pismom Izvršnom vijeću Hrvatske i ukaže da smo kao nacija zainteresirani da se što prije donese Uredba o osnivanju Instituta za drvo u Zagrebu, kao i da se strogo povede računa o primljenoj opremi za ovaj Institut iz inozemstva. 2. Da se Savez obrati pismom Institutu za drvnu industriju u Zagrebu i izvijesti što je s opremom iz inozemstva. 3. Da se ovo pitanje iznese i pred druga Mijalka Todorovića. Pored ovoga rješeno je, da se Savez šumarskih društva zainteresira i pomogne osnivanje Nacionalnog instituta za topolu. — Po pitanju izbora delegata u Saveznu komisiju za standardizaciju: 1. U Saveznu komisiju za standardizaciju određuje se ing. Slavko Jovanović, a za njegovog zamjenika ing. Lazar Vujičić. — Po pitanju osnivanja društava ŠTPO: 1. Plenum prihvaća prijedlog da Savez šumarskih društava pomogne organiziranje ŠTPO u svoja posebna društva. — Po pitanju Saveznog organa za šumarstvo: 1. Savez šumarskih društava stoji čvrsto na gledištu, da je potrebno obrazovati Savezni organ za šumarstvo u Državnom sekretarijatu za privredu. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Ovo pitanje također iznijeti i pred Savezno izvršno vijeće, odnosno pred druga Mijalka Todorovića. — Po pitanju kooptiranja ing. Sikića u Upravni odbor Saveza šumarskih društava : 1. Plenum se saglasio za kooptiranje u Upravni odbor Saveza druga ing. B. Šikćia, koji je izabran za sekretara Saveza ITJ. — Po pitanju izbora delegacije za odlazak u Savezno izvršno vijeće: Plenum je za delegate izabrao slijedeće drugove: Ing. F. Alikalfića, ing. R. Đekića, ing. S. Šurića, ing. A, Kneza, ing. B. Drujoskog i ing. Đ. Jovića i predložio, da se pred druga Mijalka Todorovića iznesu sledeća pitanja: 1. Pitanje organizacije šumarstva: a) potreba donošenja zakona o šumama i davanja istog na javnu diskusiju; b) pitanje reguliranja naučno-istraživačke službe; c) pitanje osnivanja Saveznog organa za šumarstvo; d) pitanje fapultetskih i školskih šumarskih dobara. 2. Stručno savjetovanje: a) upoznati s namjerom Saveza ŠD da se organizira jedno stručno savjetovanje s temom: »Proizvodnja i potrošnja drveta u FNR!« i tražiti materijalnu pomoć. 3. Potreba donošenja tehničkih propisa: a) Uredba o projektiranju; b) Uputstvo za uređenje šuma. 4. Pitanje Komore: a) potreba osnivanja zajedničke Komore za šumarstvo i drvnu industriju. 5. Pitanje osnivanja Instituta za drvo: a) upoznati sa stanjem stvari u pogledu Instituta za drvo u Zagrebu i ukazati na potrebu da se što prije donese Uredba o osnivanju toga instituta. b) Istaći probleme instituta uopće. Na kraju je plenum dao saglasnost za isplatu 25.000 dinara godišnje na ime nagrade službenicima Šumarskog društva Srbije za obavljanje poslova Saveza kao i dodjeljivanje posebne nagrade drugu Vujoviću za vođenje i uređivanje zapisnika s ovog plenuma pa je riješeno: 1. da sva Društva prouče ozbiljno i temeljno zaključke s ovog plenuma i 2. da sva Društva pošalju Savezu izvještaje sa svojih godišnjih skupština, kao i da ubuduće dostavljaju redovno i zapisnike sa sjednica plenuma svojih upravnih odbora. NAŠI INSTITUTI U Hrvatskoj postoje tri instituta koji proučavaju problematiku šumarstva i drvne industrije i vrše naučna istraživanja u tim privrednim oblastima. Institut za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti usmjerio je svoja istraživanja uglavnom na područje krša. Ta istraživanja, su vezana na veoma duge rokove a sam Institut nema svrhu servisne službe. Institut za šumarska istraživanja, po svom općem zadatku, treba da je neposredno vezan uz tako reći dnevno poslovanje naših osnovnih šumarskih pogonskih jedinica — šumarija, te ima velik značaj u izdizanju nivoa konkretne šumarske prakse. Zbog toga je usmjeren, osim na dugoročna istraživanja i na servisnu, savjetodavnu službu. Jednako tako stoji i s Institutom za drvno-industrijska istraživanja. Iako su ovi instituti do sada imali i rezultata, oni su mogli našem praktičnom privrednom poslovanju više pružiti, da su bili u boljim materijalnim i organizacionim prilikama. Ostali uslovi su također bili u tolikoj mjeri nepovoljni, da se može zahvaliti samo velikoj energiji pojedinih njihovih članova za do sada date rezultate. Mora se priznati, da se ni naše Šumarsko društvo nije u dovoljnoj mjeri zala-, galo u sređivanju uslova njihova rada. Bilo je akcija, ali one nisu bile odviše uspješne. Nismo znali pronaći takav oblik akcije, koji bi osigurao pun uspjeh. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Na posljednju od mnogobrojnih inicijativa Instituta za šumarska istraživanja, obratila se Uprava za šumarstvo Sekretarijata za poslove narodne privrede NRH našem Društvu sa zamolbom, da se na plenarnom sastanku razmotri problematika instituta, kako bi struka iznijela svoje stanovište. Nakon održanih sastanaka, Društvo je uputilo Upravi za šumarstvo Sekretari jata za poslove narodne privrede dopis slijedećeg sadržaja: »Dne 13. XII. 1953. g. održan je prošireni plenarni sastanak Šumarskog društvi NR Hrvatske po pitanju organizacije naučno-istraživačkih instituta šumarstva i drvno industrije na području Hrvatske. U diskusiji, koja je bila naročito živa i dugotrajna, došao je do izražaja jedin stve n sta v cijele struke šumarstva i drvne industrije o važnosti istraživačkog rada na mnogobrojnim problemima, koji se gomilaju pred strukom. Prakticističko gospodarenje u šumarstvu i »ad hoc« rješavanje problema u drvnoj industriji ne samo da ne daju željene rezultate, nego se što dalje to više otežava situacija struke, pa čak ugrožava i samo životarenje ovih privrednih grana. Na sastanku je istaknuta dosadašnja nedovoljna pažnja nadležnih foruma za razvoj naučno-istraživačkog rada ovih privrednih oblasti, koje su u najtežim situacijama spašavale ekonomik u zemlj e uz uslov vlastitog relativnog slabljenja. Dosadašnje materijalno osiguranje istraživačkih instituta od svega 0,07% btto proizvoda ovih grana, u situaciji kad se u inozemstvu u tu svrhu ulaže preko 1%, predstavlja ništetnu sitnicu. Jednako tako je došao do izražaja stav, da se Institut za šumarska istraživanja spoji s Institutom za drvno-industrijska istraživanja u jedinstven Institut, kao što su i te dvije privredne oblasti jedinstven ekonomski organizam. Ovo spajanje bi imalo osigurati koncentraciju materijalnih sredstava na najvažnijim problemima operative, koji bi se u tom slučaju iskristalizirali bolje nego običnom koordinacijom dvaju odvojenih instituta. Na kraju diskusije, koja je svestrano, pažljivo i živo razmotrila pojedina pitanja, prošireni plenum Šumarskog društva je zadužio Upravni odbor, da preporuči Državnom sekretarijatu za poslove narodne privrede slijedeće zaključke plenuma: 1. Institut za šumarska istraživanja i Institut za drvno-industrijska istraživanja trebalo bi spojiti u jedinstveni naučno-istraživački institut. Institut za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti ne bi bio obuhvaćen ovom fuzijom radi drugačijeg karaktera i posebne metodike rada. 2. Jedinstveni institut bi imao biti samostalan, pod društvenom kontrolom: radom instituta bi rukovodio Institutski savjet kao izvršni organ Institutsko vijeće treba da je sastavljeno od članova Institutskog savjeta i predstavnika svih šumskih gospodarstava i drvno-industrijskih poduzeća. Institutski savjet bi sačinjavao manji broj stručnjaka iz redova naučnih radnika i stručnjaka operative. 3. Novi institut treba finansirati iz budžeta, budući da treba rješavati veći broj aktuelnih problema, čije se rješavanje veže uz duže rokove. Istodobno treba omogućiti novom institutu i korištenje dotacija od šumskih i drvno-industrijskih poduzeća, te naplaćivanje usluga za obavljenu servisnu službu. Neutrošena sredstva od dotacija i naplaćenih usluga ne bi se smjela krajem godine povlačiti u budžet, nego bi se trošila za popunjenje opreme, te proširenje i intenziviranje istraživačke službe. Budžetiranje ne smije biti kočnica istraživačkog rada i treba da bude osnovni materijalni oslonac za djelovanje instituta. 4. Radni kadar instituta treba birati putem javno raspisanog natječaja. Budući da se dosadašnje postavljanje kadrova administrativnim putem nije pokazalo svrsishodnim za efikasan rad instituta, to se treba sistem natječaja protegnuti i na sve dosadašnje osoblje instituta. Ing. Z. P. 12& |