DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1954 str. 98 <-- 98 --> PDF |
mali su stanovište, da se oglasi za sve licitacije šalju u Š. L., dok su neki (ing. Ostojić, ing. šepić) naglašavali, da Š. L. ne izlazi redovno mjesečno, pa će oglasi izlaziti nakon održane licitacije. Svi diskutanti su podvlačili potrebu, da se rezultati svih, pa i prošlih licitacija šalju na evidentiranje u Š. L. bez obzira na vrijeme kad će biti objavljene, jer se to prakticiralo u ranijim godištima, dok je bilo mišljenja, da se oglašavanje samo preporuči, jer ne možemo donositi zaključke, koji će obavezati šumarije. (Po našem računu Š. L. bi trebao dobiti godišnje narudžbi za 80 oglasa, pa bi time potpuno pokrio manjak. Po broju bi to iznosilo prosječno oko 7 stranica oglasa. Na svaku šumariju po jedan oglas). Sindikalni problem Diskutanti (ing. Bura, ing. Oštrić) zatražili su od novog Upravnog odbora, da se prošlogodišnji i ponovno ovogodišnji zaključak Skupštine konačno provede. Skupština jedinstveno zahtijeva, da se šumski radnici i namještenici izdvoje iz sindikata poljoprivrednih radnika, a kojima nemaju nikakve veze, osim što su i jedni i drugi sezonski, i da se osnuje ili poseban sindikat, ili, ukoliko se to ne bi moglo provesti, da se pripoji k sindikatu drvarske struke. Specifični uslovi rada traže specifično zakonodavstvo i specifičnu tarifnu politiku. Šumski radnik troši više na hranu, odjeću i obuću, radi pod posebnim uslovima, on se fizički daleko više napreže nego drugi radnici, koji upravljaju strojevima. Ostali rade 8 sati, a šumski radnik radi po učinku. Organizacija šumarstva Opširnije obrazloženje sadanje situacije dao je ing. Lovrić. U Sekretarijatu je počelo izrađivanje Uredbe za Hrvatsku, ali se smetnje javljaju u dosadašnjem Zakonu o šumama, koji još važi. U zakonu su šumska gospodarstva poduzeća, a šumarije pogoni. U praksi je provedeno, da su šumarije ustanove sa samostalnim finansiranjem. Strogo uzevši, to nije osnovano na zakonu. Uredba, o čijem smo nacrtu ove godine toliko diskutirali, nije još donesena. Ona je odgođena, dok se ne donese novi Zakon o šumama. Na novom zakonu je radila jedna komisija Izvršnog vijeća i nacrt je gotovo i nalazi se u Savjetu za zakonodavstvo. Navodno su se kod izrade toga Zakona članovi komisije služili savremenim zakonima o šumama ostalih država i on bi obuhvatio zaštitu šuma, uređenje šuma, a imao bi i dodatak o organizaciji. U nacrtu Zakona predviđena su šumska gospodarstva kao poduzeća. Naše rukovodstvo se u početku nije slagalo s postavkom, da šumska gospodarstva budu poduzeća, nego da šumarije budu ustanove sa samostalnim finansiranjem, a mjesto šumskih gospodarstava bi funkcionirale inspekcije s gotovo istim djelokrugom rada kao šumska gospodarstva. Takva je Uredba kod nas i priređena, ali ni ona nije osnovana na postojećim zakonima. Uskoro bi trebalo ovo pitanje da pretrese naše Izvršno vijeće. Međutim, nadamo se, da će novi Zakon biti uskoro iznesen pred Skupštinu, pa će svakako i organizacija šumarstva biti postavljena još tokom prve polovine godine. Kod narodnih odbora, u vezi s decentralizacijom ima tendencija, koje polaze samo s njihova stanovišta. To se vidi i u slučaju DIP-ova. Jedno stoji, a to je, da je naše političko rukovodstvo na stanovištu, da se želi baviti problematikom šumarstva na jednoj sjednici Izvršnog vijeća, koja će trajati nekoliko dana. Stav je, da se etat čuva, da se perspektivni plan ozakoni, i da se u šume investira što više, kako bi se ta grana unapredila. U daljnoj je diskusiji ing. Matić obrazlagao stanovište zbog kojega je nacrt Uredbe predviđao šumska gospodarstva kao poduzeća. Također obrazlaže, kako postojanje šumskih gospodarstava, a šumarija kao pogona nije nikakav birokratski centralizam i da to nije u suprotnosti sa našim današnjim stremljenima. Ima takvih |