DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 13 <-- 13 --> PDF |
.,, ogrevnog drveta, upravo obrnuto od stanja u 1953 godini, bi bio na svom mestu. Boljim korišćenjem posečenog drveta izvoz tvrde rezane građe se može i treba čak i povećati. Sadanja struktura izvoza drveta je veran odraz stanja i strukture drvne industrije. Stoga možemo samo načelno činiti prigovore sadanjem izvozu drvnih proizvoda, koji se može radikalnije popraviti jedino unapređenjem drvne industrije, a naročito povećanjem kapaciteta za proizvodnju celuloze, šper i lesonit ploča i savremenijih finalnih proizvoda. Dok se ovo ne izvrši potrebno je znatno smanjiti izvoz meke rezane građe, obustaviti izvoz celuloznog mekog drveta, zadržati sadanju visinu izvoza šumskih sortimenata a izvoz tvrde rezane građe, pogotovu drvnih prerađevina, povećati. VI. Izvoz prema pojedinim državama Posleratni izvoz drvnih proizvoda u pojedine zemlje dosta se promenio u odnosu na predratno stanje. Iza rata, prestao je izvoz drveta u Španiji a posle 1948 god. u Mađarsku i ostale zemlje istočnog bloka. Nemačka se tek posle privremenog regulisanja svog političkog položaja i obnove privrede, pojavljuje, u 1950 gor. kao kupac našeg drveta. Slično je i sa Grčkom. Jakom orijentacijom izvoza drveta u Englesku posle 1948 god., izvoz mekog drveta u zemlje Sredozemlja i Bliskog Istoka bio je znatno manji nego pre rata. Stoga su u periodu prvih pet godina a pogotovu u godinama 1949/51 najvažniji kupci našeg drveta bili Engleska i Italija: 1947 1948 1949 1950 1951 47/51 Ukupan izvoz 100% 100% 100°/o 100°/o 100°/o 100%, Od toga: — Engleska 6 22 45 40 42 33 — Italija 24 27 18 21 29 20 Engleska i Italija 30 49 63 61 71 53 Iz tabele se vidi, da su zaključno sa 1948 god. Engleska i Italija učestvovale u našem izvozu sa preko Vi a u naredne tri godine sa %, ili u prošeku u periodu 1947/51 god. sa V«» Jačanjem političkih i privrednih veza sa zemljama Bliskog Istoka, Sredozemlja i Nemačkom već od 1952 god. izvoz prema ovim državama raste i u 1953 god. zauzima zavidno mesto. U grafikonu 7 daje se odnos najvažnijih uvoznih zemalja u našem izvozu u poslednjih tri godine (po realizovanim izvoznim cenama). Zemlje Sredozemlja i Bliskog Istoka, koje su u 1951 god. učestvovale "u ukupnom izvozu drveta sa Vio, već u 1953 god. čine V-t ukupnog izvoza drvnih proizvoda. U isto vreme izvoz u Englesku i Italiju koji je iznosio preko 2/s smanjuje se na nešto više od V». Ovakva struktura (1953 god.) je povoljna za Jugoslaviju. Engleska koja je u 1953 god. učestvovala sa 27%, je najjači kupac našeg tvrdog drveta i to ne samo rezane građe koja čini osnovu izvoza u Engleska, već i ostalih proizvoda i ujedno je najjači uvoznik naših finalnih proizvoda. Izvoz rezane građe hrasta i bukve u gotovo sve zemlje centralne i severozapadne Evrope, pa čak i u tipično izvozne zemlje, (Finska, Švedska i dr.) i drvnih prerađevina iz tvrdog drveta (furnir, tanin, |