DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Napominjemo, da je i grad Trst, još godine 1150. izdao strogu odredbu, po kojoj se oštro kažnjava svaka ilegalna sječa drveta i ugon stoke u šumu. Očito je, da su te mjere poduzete zato, jer se već tada oko gradova počela osjećati nestašica na drvetu. Pojava Mletačke Republike, kao pomorske velesile, imala je sudbonosni značaj po šumsko gospodarstvo područja kojima je ona gospodarila, kao i po susjedna granična područja. Venecija je radi opskrbe svojih brodogradilišta trebala ogromne količine drveta. Ona je stoga težila, da osvoji područja bogata drvetom, pa je već počam od 12. stoljeća počela nadirati u Istru i Dalmaciju, dok nije početkom 15. stoljeća zagospodarila većim dijelom tih zemalja. Na taj je način došla do prvoklasnog izvora drveta za gradnju svojih brodova. Bez tog drveta ne bi se moć Mletačke republike mogla održati, pa je redovito pokriće potrebe na drvetu bio njen najviši zakon. Kakove su ogromne količine drveta bile Veneciji tada potrebne možemo prosuditi po činjenici, da je u njenom brodogradilištu bilo u to vrijeme zaposleno dnevno 16.000 radnika. Vlastodršci Venecije bili su svijesni da sa šumama, koje su bile izvor snage Republike, moraju racionalno gospodariti. Stoga je razumljiva činjenica, da je Venecija uvela za svoje hrastove šume plansko gospodarenje još 200 godina prije nego što je u Francuskoj Colbert izdao svoj čuveni šumski red. Mletačka republika stavila je u 15. stoljeću sve šume pod državni nadzor, šume su bile premjerene i kartirane. U cilju osiguranja i evidencije vrijednog hrastovog drveta mletačka je uprava kategorizirala šume u dvije kategorije. U prvu kategoriju svrstane su šume na najboljim stojbinama, one su bile omeđašene kamen zidovima, a na međašnim znakovima bila je naznačena površina šume, te isklesan lik Sv. Marka. Te su šume bile zavedene u katastar pod imenom Coronali i rezervirane za potrebe državnih arsenala. U drugu kategoriju svrstane su šume na slabim stojbinama: Iz tih se šuma namirivala potreba na drvu provincije Istre, države i prijestolnice Venecije. I te su šume bile zavedene u katastar. U šumskom katastru bili su razvrstani svi hrastovi prema broju i kvaliteti u 10 do 20 razreda. Sječa drveta bila je točno propisana. Nadzor nad državnim šumama vršili su »Capitani ai boschi«. Manje šume činile su revire u kojima je također zaveden sječni red. O sječi, uzgajanju i iskorišćavanju svih tih šuma izdane su detaljne naredbe i upute. Drvo se na jednoj te istoj površini smjelo sjeći svakih 8 godina, šume su se pomlađivale sadnjom žira. Kako si je Mletačka republika rezervirala u istarskim (1452) i dalmatinskim šumama prvenstveno u iskorišćavanju hrastovine za brodogradnju, privatnik je u svojoj šumi smio iskoristiti tek drvo neupotrebljivo za brodogradnju i ostale državne potrebe. (To pravo rezervacije hrastovog drveta zadržala je kasnije i francuska i austrijska vlast. Ono je ukinuto tek godine 1819. otkad se austrijska državna mornarica počela opskrbljivati iz krajiških šuma). Do konca 15. vijeka šuma je još bilo u izobilju i mletačka vlast uspijevala je da dobrom upravom i organizacijom zavede u njima izvjesno racionalno gospodarenje. Tako krčki providur August Valerije spominje 167 |