DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Tek najrigoroznije provedenim šumsko-uzgojnim i šumsko-zaštitnim mjerama bit će nam moguće, da iz preostale makije oblikujemo ponovno šumu, te da one vrijedne šume, koje tu još rastu na nerazmjerno malim površinama, očuvamo od degradacije. Iskorišćavanje tih šuma treba da se vrši ograničeno i uz maksimalni oprez imajući stalno u vidu njihovu ugroženost i teške ekološke prilike u kojima se one nalaze. Pri tom nas ne smije zavesti bujan rast onih rijetkih sastojina, koje tu rastu na izuzetno dobrim i zaštićenim staništima i momentana materijalna korist. EKONOMIČNA VELIČINA ODJELA U NIZINSKIM ŠUMAMA PROMATRANA SA GLEDIŠTA EKSPLOATACIJE ŠUMA Dr. ing. Roko Benić Uvod P P odjela šumskog kompleksa na odjele ima u šumskom gospodarstvu veliko značenje. Odjeli su trajne i osnovne jedinice unutarnjeg gospodarskog razdjeljenja šume. Podjela na odjele vrši se u planinskim šumama pomoću prirodnih međa (kose, potoci, putovi) a u nizinskim šumama umjetnom podjelom površine pros jekama na pravilne odjele. Podjela šume na odjele omogućava lakšu orijentaciju unutar šumskog kompleksa, olakšava gospodarenje, čuvanje, zaštitu šume i njezinu eksploataciju. Prosjeke u nizinskim šumama uvelike služe kao izvozni putevi kod eksploatacije šuma. širina prosjeka u nizinskim šumama podešava se kako zahtjevima eksploatacije šume tako i ostalim potrebama. Prema tome podjela šumskog kompleksa u nizinskim šumama na pravilne odjele ima veliko značenje za upravu, uređivanje, zaštitu i eksploataciju šuma. Ne upuštajući se u značenje veličine odjela sa ostalih gledišta analizirat ćemo njenu veličinu sa stanovišta eksploatacije šuma odnosno sa gledišta troškova, koji su usko povezani sa veličinom odjela. Problem Površina odjela u nizinskim šumama kreće se od 20 do 40 ha. Veličina odjela mijenja se u praksi obzirom na intenzitet gospodarenja i obično se smatra, da mali odjeli znače i intenzivno gospodarenje. Promatrajući veličinu odjela sa stanovišta visine troškova, koji zavise © njegovoj veličini, smatramo ekonomičnom onu veličinu odjela kod koje su ti troškovi najmanji. O veličini odjela ovise slijedeći troškovi: 1. trošak privlačenja izrađenog drveta od panja do prosjeke, koja služi i kao izvozni put i 2. trošak, koji nastaje radi gubitka prirasta na površini koju zaprema prosjeka. Troškovi privlačenja od panja do pomoćnih šumskih skladišta — a prosjeke predstavljaju u neku ruku pomoćna šumska skladišta — su razmjerno veliki i proporcionalno rastu sa daljinom privlačenja. Trošak privlačenja u ekonomskom smislu predstavlja mješoviti proporcionalni trošak. On se sastoji iz dvije komponente: stalne i varijabilne. Stalnu 174 |