DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 32     <-- 32 -->        PDF

rom na navedene faktore veličina površine odjela će se u budućnosti pokazivati
tendenciju porasta.


Naravna stvar da se o veličini odjela odlučivati i drugi činioci, koje
u ovom razmatranju nismo obradili. Oni će ograničavati pretjeranu veličinu
odjela do koje bi moglo doći nekritičkom primjenom ovdje iznešenih
razmatranja. Prema tome iako se obračun kako smo ga ovdje donijeli ne
može uvijek i u svakom slučaju potpuno primijeniti ipak će on dobro poslužiti
kao direktiva.


LITERATURA:


Matthew s D. M., Cost control in the logging industry, New York and London,
1942.


Nenadi ć D j. , Uređivanje šuma, Zagreb 1929.


Perovi ć D. M., Osnovi teorije troškova, Beograd 1948.


Plavši ć M., Uređivanje šuma — Mali šumarsko-tehnički priručnik str. 181
do 206, Zagreb 1949.


Ugrenovi ć A., Tehnika trgovine drvetom IL, Zagreb 1935.


SUMMARY


The author analyzes the size of a compartment in lowland forests in connection
with the logging costs which depend on it. After a detailed analysis of the extraction
costs of timber assortments from stump to lanes as well as of the costs per cu. m.
(of assortments produced in the compartment area) which arose owing to the lost
increment on the lane area, the author arrives to the conception of the economic size
of the compartment. We are concerned with the size in which the costs per one unit
of assortment (cu. m.) are minimum.


The compartment width or its surface respectively is in direct relationship with
the stumpade value and the extraction costs from stump to lane. The increase in the
stumpage price on the one hand, and the decrease in the extraction costs from stump
to lane on the other, condition larger compartments. A number of formulae for the
optimum width or size of compartment have been evolved. (See formulae 10a, 11,
11a, lib, lie, lid, 12, 12a, 12b, 12c and 12d).


For the purpose of illustration an example as well as its solution are given.


DINAMIKA GOSPODARENJA PREBIRNIM ŠUMAMA


Ing. Branko Milas — Rijeka


P
P
roblematika gospodaienje prebirnim šumama, razmatrana je kod
nas poslije rata u znatno većem obimu nego ranije. Stručne knjige,
članci i referati izašli nakon rata po ovom predmetu, mnogo su pridonijeli
tome, da se stručno osoblje bolje upozna sa sadanjim stanjem problematike
gospodarenja prebirnom šumom u nauci i praksi.
Kako je u šumarskoj praksi i literaturi, vremenski ranije razmatrano
i provađano uredno gospodarenje čistim i oplodnim sječama nego prebirao,
Lb su u prebirno gospodarenje često unašani elementi tog gospodarenja.
Po svojoj osobini dinamičnije prebirno gospodarenje nije se moglo
uskladiti sa statičkim principima gospodarenja čistih i oplodnih sječa.
Osnovni zadatci uređivanja šuma, da se odredi po prostoru, vremenu
i količini sječiva masa, ne može se zbog specifičnosti prebirnog gospoda


182