DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 32 <-- 32 --> PDF |
rom na navedene faktore veličina površine odjela će se u budućnosti pokazivati tendenciju porasta. Naravna stvar da se o veličini odjela odlučivati i drugi činioci, koje u ovom razmatranju nismo obradili. Oni će ograničavati pretjeranu veličinu odjela do koje bi moglo doći nekritičkom primjenom ovdje iznešenih razmatranja. Prema tome iako se obračun kako smo ga ovdje donijeli ne može uvijek i u svakom slučaju potpuno primijeniti ipak će on dobro poslužiti kao direktiva. LITERATURA: Matthew s D. M., Cost control in the logging industry, New York and London, 1942. Nenadi ć D j. , Uređivanje šuma, Zagreb 1929. Perovi ć D. M., Osnovi teorije troškova, Beograd 1948. Plavši ć M., Uređivanje šuma — Mali šumarsko-tehnički priručnik str. 181 do 206, Zagreb 1949. Ugrenovi ć A., Tehnika trgovine drvetom IL, Zagreb 1935. SUMMARY The author analyzes the size of a compartment in lowland forests in connection with the logging costs which depend on it. After a detailed analysis of the extraction costs of timber assortments from stump to lanes as well as of the costs per cu. m. (of assortments produced in the compartment area) which arose owing to the lost increment on the lane area, the author arrives to the conception of the economic size of the compartment. We are concerned with the size in which the costs per one unit of assortment (cu. m.) are minimum. The compartment width or its surface respectively is in direct relationship with the stumpade value and the extraction costs from stump to lane. The increase in the stumpage price on the one hand, and the decrease in the extraction costs from stump to lane on the other, condition larger compartments. A number of formulae for the optimum width or size of compartment have been evolved. (See formulae 10a, 11, 11a, lib, lie, lid, 12, 12a, 12b, 12c and 12d). For the purpose of illustration an example as well as its solution are given. DINAMIKA GOSPODARENJA PREBIRNIM ŠUMAMA Ing. Branko Milas — Rijeka P P roblematika gospodaienje prebirnim šumama, razmatrana je kod nas poslije rata u znatno većem obimu nego ranije. Stručne knjige, članci i referati izašli nakon rata po ovom predmetu, mnogo su pridonijeli tome, da se stručno osoblje bolje upozna sa sadanjim stanjem problematike gospodarenja prebirnom šumom u nauci i praksi. Kako je u šumarskoj praksi i literaturi, vremenski ranije razmatrano i provađano uredno gospodarenje čistim i oplodnim sječama nego prebirao, Lb su u prebirno gospodarenje često unašani elementi tog gospodarenja. Po svojoj osobini dinamičnije prebirno gospodarenje nije se moglo uskladiti sa statičkim principima gospodarenja čistih i oplodnih sječa. Osnovni zadatci uređivanja šuma, da se odredi po prostoru, vremenu i količini sječiva masa, ne može se zbog specifičnosti prebirnog gospoda 182 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 33 <-- 33 --> PDF |
renja u cijelosti primeniti na isto. Takovo gospodarenje podnosi samo stabilnost određivanja količine sječivih masa (etat) dok se vrijeme i površina sječa imadu smatrati dinamičkim elementima gospodarenja. Uređivanju prebirnih šuma ne može biti zadatak da točno utvrdi i odredi vrijeme povrata sječe (ophodnjicu) već da analizira problematiku tog pitanja i daje osnovne smjernice o njenoj provedbi t. j . ophodnjica mora biti samo direktivna (slobodna), a privrednim planom utvrđen način mogućnosti odstupanja. Uslijed nepredviđenih uzgojnih okolnosti nastupit će često potreba izmjene ophodnjice unutar uređajnog vremena, što će omogućiti direktivna ophodnjica i olakšati pravilno gospodarenje. Sječnu površinu također ne treba da fiksira gospodarska osnova već da samo iznese analizu tog pitanja, a sam izbor iste da prepusti uzgajaču šuma. Etat masa koji je određen za izvjesni vremenski period treba da bude obavezan samo u svojoj cjelokupnoj visini jedne gospodarske jedinice, a za svaki pojedini odjel uz izvjesni procenat udstupanja. Primjenom ovako utvrđenih osnovnih principa kod uređivanja prebirnih šuma bit će sastavljeni takvi privredni planovi, koji će omogućiti najbolje i najlakše gospodarenje tim šumama. Uslijed ovakovih okolnosti treba naročito podvući, da provoditelj radova treba veoma dobro poznavati problematiku gospodarenja tim šumama, jer on nosi najveći dio odgovornosti za pravilno njihovo uzgajanje. Sve ovo uvjetuje, jak stručni kadar, u šumarijama prebornih šuma. Stanje naših prebirnih šuma ovisit će o što skorijem njihovom uređivanju ali još mnogo više o tome kako se sa istima danas gospodari pa napokon i o tome kako će se te šume uzgajati nakon sastava osnova koje ne će moći obuhvatiti sve potrebne elemente uzgoja tih šuma već samo glavne smjernice. Jedan od najosnovnijih, može se reći možda i najglavniji zadatak uređivanja prebirnih šuma treba da bude analiza i utvrđivanje osnovnih smjernica, jer će oni služiti uzgajaču za provedbu radova. Unatoč toga što u prebirnoj šumi susrećemo na svakom koraku raznolikost, ipak dubljim promatranjem možemo izdvojiti pojedine tipove tih šuma koje nose iste karakteristike, i za koje se mogu utvrditi zajedničke smjernice gospodarenja. Ovakova sistematizacija sastojina unosi u prebirnu šumu mogućnosti, da se odredi za svaku pojedinu sastojinu način gospodarenja u punom skladu sa njenim bitnim biološkim osebinama. Kod ovakovog razlučivanja sastojina potrebno je: A) Utvrditi osnovne tipove prebirnih šuma i za svaku pojedinu sastojinu odrediti u koji tip šuma spada. B) Analizirati i odrediti smjernice gospodarenja za svaki pojedini tip sastojina. A) Utvrđivanje tipova prebirnih šuma Kod razlučivanja sastojina u pojedine tipove služe nam slijedeći elementi : 1. Visinsko (vertikalno) rasprostranjenje vrsta. 2. Vrsta tla 3. Stepen razvitka sastojina. 18S |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
1. Visinsko rasprostranjenje vrsta Kod ovoga razmatranja uzimamo u obzir samo tri osnovne vrste drveća koje čine prebirnu šumu i to jelu, bukvu i smrču (skica 1.) m/NSKO RASPROSrRAMJLA/jL VRSTE Ako donju granicu prebirne šume uzimamo sa 500 m iznad mora, tada se iz bukovih šuma sredogorja, kojima se gospodari o plodnom sječom, uspinjemo u područje prebirnih šuma bukve u kojoj se iz viših djelova spušta pojedinačno i povremeno jela. Daljnjim uspinjanjem dolazi sve više jela i ulazimo u dosta usku zonu podjednakog omjera bukve i jele dok napokon ne uđemo u zonu jele (65 m nad morem) gdje bukva biva sve rjeđa i napokon nestaje. U zoni jele (do 1000 m) specifične položaje zauzima smrča pa je u takovim djelovima susrećemo u mješovitoj sastojim sa jelom ili kao čistu sastojinu. Daljnjim uspinjanjem se počinje iz gornjih dijelova spuštati pojedinačno i povremeno bukva te ulazimo u zonu jednake dominacije jele i bukve i napokon iznad te zone dolazi planinska bukva, jele biva sve manje i konačno posvema nestane. Iznad zone planinske bukve (1.300 m) dolazi zona planinske smrče koja zaprema izrazite kamenjare i u nižim djelovima ulazi u bukvu. Iznad smrče dolazi klekasta bukva i bor, koji nemaju gospodarsku vrijednost kao sastojina. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Granične linije tih zona mijenjaju se pod utjecajem inklinacije i expozicije. Napred izneseno vertikalno rasprostranjenje vrsta nije svagdje jednako, već je ovisno o klimi (udaljenost i položaj prema moru) i visini granice šumske vegetacije. Iz iznešenog razmatranja vidimo da ima sastojina u kojima po vremenu i intenzitetu dominira jedna vrsta bilo jela ili bukva, te sastojina gdje se obe vrste periodički izmjenjuju, dakle imamo 3 osnovna tipa prebirnih šuma, tip dominacije jele, dominacije bukve i obih vrsta zajedno. 2. Vrsta tla Tri osnovna tipa prebirne šume povezane su sa vrstama tla na kojima dolaze. 3. Stepen razvitka sastojina. Prema napred obrazloženom imamo tri osnovna tipa prebirne sastojine (ne računajući smrču) i to sastojinu jelove, bukove i jednake domi- A. Razvitak sastoji ne je/ove cfominaaje Jela B. Razvitak sastojine bukove dominacije Bukva B, J Ba Y B3 B 81 Y »a Y B3 ´ A i i ;\ z 3 JAl ]Al C.y— b—L_a_i i, _L c i— 6—i—a.—*—6 xc\ C. Razvitak sostoj/´ne obminoc/je jele / bokve 8 / \ f ih ; \ i 7 \ / \ / j 1 B A / A J Y * cA. 6_ i a. J 6—i—c 3 -CL-i 4 - : * J-c -J ć ..i 5 a i *6-i—b \ 6 -> c 185 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
nacije. U sastojini u kojoj dominira jela javlja se bukva nakon duže vremena periodički, dosiže svoj maksimum koji je vremenski kratak i ponovno opada i nestaje. Isti se proces odigrava i u sastojini bukove dominacije gdje se jela javlja u kraćem vremenskom periodu i nestaje iz sastojina. Kod sastojine u kojima dominiraju obje vrste iste se po vremenu i intenzitetu periodički jednako izmjenjuju (vidi grafikon 2.) U tom grafikonu horizontala označuje nam vremenske razmake označene sa 1, 2, 3, 4, i t, d. dok vertikala označuje veličinu drvne mase. Vertikala n označuje veličinu normalne drvne zalihe, a vertikale Rl, R2, i t. d. stanje izjednačenja masa obih vrsta, dok svaka druga vertikala na grafikonima označuje odnos vrsta i njihovu veličinu u tom vremenskom razdoblju. U grafikonu A, dominacija jele označuje J period čiste jelove dominacije, Ji period ulaska bukve do stanja izjednačenja vrsta R 1 dok J 2 označuje period dominacije bukve preko stanja maksimalnog uspona do stanje izjednačenja vrsta R 2, a J3 označuje period odlaska bukve. Prema tom grafikonu period dominacije jele traje tri vremenske jedinice dok period dominacije bukve samo jednu vremensku jedinicu. Proizvoljno uzeta dužina periode vrsta* služi samo radi razmatranja i treba da se tek istraživanjem utvrdi. U grafikonu sastojine bukove dominacije B razvitak vrsta isti je kao kod A samo u tom grafikonu bukva i jela zamjenjuju svoja mjesta. Analogno gornjem provedeno je i označivanje u grafikonu jednake dominacije jele i bukve (grafikon lie) . Prema grafikonu razvoja sastojina i u istom označenih stepena razvitka dobivamo tipove prebirnih šuma označenih u skici 3. Točnim promatranjem velikih kompleksa naših prebirnih šuma može se razni period razvitka pojedine sastojine ili većeg kompleksa sa manjom ili većom točnošću utvrditi. Promatranje i utvrđivanje tog razvitka obzirom na obrazloženu dinamiku vrsta jedan je od najvažnijih zadataka istraživačkih radova u tim šumama, i vrlo važan element za određivanje smjernica budućeg gospodarenja za te šume. Iz prednjeg se obrazloženja vidi-da ranije utvrđeno pravilo, da se u prebirnoj šumi nastoji konstantno održavati omjer smjese jele i bukve sa 70 : 30% nije uvijek provediv niti je svuda u skladu sa biologijom prebirne šume. Jedan od osnovnih zadataka gospodarenja prebirnom šumom ima biti i taj, da se sječe provedu tako da se održi, ili još bolje, uvađa smjesa po vrsti drveća, koja najbolje odgovara momentanom stanju tla. Ako razmotrimo sastojinu jelove dominacije (A) vidimo, da u periodu čiste jele ista ima djelomično prebirnu strukturu uz sklonost jednoličnoj strukturi (oznaka a u grafikonu). Neposredno prije i poslije stanja izjednačenja javlja se mješovita sastojina jele i bukve sklonosti preborne strukture (oznaka b u grafikonu) te napokon u stadiju dominacije bukve pretežno jednolika sastojina bukve (oznaka c u grafikonu), iste su takve oznake provedene i u sastojini bukove dominacije (grafikon B). U čistoj jelovoj sastojini (a) dolaze vrlo često pojedinačna stabla bukve, dok u čistoj bukovoj sastojini (b) dolaze često pojedinačno jela, prema tome imamo obzirom na strukturu šume tri tipa: 1. čistu jelovu sastojinu, sa pojedinačnim bukovim stablima djelomično prebirne strukture (a). 186 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
2. čistu bukovu sastojinu sa pojedinačnim jelovim stablima, većinom jednolike strukture (b). 3. Mješovitu sastojinu jele i bukve prebirne strukture (c). Ova tri tipa strukture prebirne šume rezultiraju iz osnovnih bioloških svojstava glavnih vrsta drveća te šume jele, bukve i smrče. Najjači nosilac prebirne strukture jest jela, zatim bukva i napokon smrča. Prebirna se struktura teže ispoljuje u čistim sastojinama, a lakše i brže u mješovitim. SK/CA TIPOVA PREBtRMH WMA VRSTA TLA Silikat, vapnenac Ud. Prema prednjem, uz dinamičku izmjenu vrsta usko je vezano i dinamička izmjena strukture prebirne šume. U mnogim slučajevima već sam izgled sastojine dovoljan je, da se sa sigurnošću odredi budući razvoj sastojine, no ima i slučajeva, kada se taj razvitak ne može odmah utvrditi, pa je potrebno da se sakupe podaci ranijih sječa. Najbolji i najsigurniji način utvrđivanja razvitka sastojina jest taj, da se vodi točna evidencija iskorištenja i stanja pojedine sastojine kroz duži vremenski period. Primjećuje se, da u šumskim čistinama ili većim progalinama podmladak nije uvijek jednak onom u sastojim, pa je utvrđivanje vrstekvaliteta tog podmlatka od najveće važnosti za utvrđivanje razvoja sastoj ine u budućnosti. Ako je podmladak u tim otvorenim mjestima sna |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 38 <-- 38 --> PDF |
žan i gust, tada sastojjna prelazi u onu vrstu drveća, koja se nalazi u tom podmlatku bez obzira na sadašnju sastojinu. Ovo je naročito snažno u stadiju prelaza jedne vrste u drugu. Prema tome te su čistine i podmladak na istima indikator razvitka sastojime po vrsti drveća. B) Analiza i utvrđivanje smjernica gospodarenja za svaki pojedini tip prebirne šume . Analiziranje i utvrđivanje smjernica gospodarenja svakog pojedinog tipa, koji je naprijed obrazložen, bio bi studij većeg obima nego što se to može provesti u jednom članku, koji ima mogućnost, a prema tome i zadatak, da smao u glavnim crtama iznese neke momente prebirnog gospodarenja. Osim toga za svaki pojedini tip trebalo bi iznijeti i numeričku dokumentaciju. Zbog naprijed navedenog promatrat ćemo samo u glavnim crtama tri osnovna tipa: čistu jelovu sastojinu sa pojedinačnim bukovim stablima, zatim čistu bukovu sastojinu sa pojedinačnim jelovim stablima i konačno mješovitu sastojinu jele i bukve. Nadalje ćemo razmotriti dva osnovna načina doznake i sječe u prebornoj šumi: redovnu prebirnu sječu i prebirnu sječu u krugove. Analazirat ćemo pitanje ophodnjice i izbor sječina, te napokon donijeti nekoliko primjera iz prakse, 1. čista jelova sastojina sa pojedinačnim bukovim stablima djelomično jednake strukture (dominantna jela). U ovu sastojinu ulaze bukova stabla ili iz donjeg rajona bukve prema gore ili viših planinskih dijelova u niže predjele jele. Pojedinačna bukova stabla, koja se nalaze u takvim sastojinama treba čuvati i sjeći ih tek onda, kad postaju nesposobne za urod sjemena. Kod ovih se sastojina najviše griješi u tome, da se ista drže predugo u gustom sklopu, uslijed čega nastaje debela naslaga nerastvorenog humusa. Ovaj tip šume treba rano razbijati i pretvarati u prebirnu strukturu, a najbolji način da se to postigne jest taj, da se u istu unese što veći broj drugih vrsta drveća. Velik dio ovih sastojina nalazi se u privremenom prelazu u bukove sastojine. Za ove sastojime naročito vrijedi pravilo, da se u iste mora ulaziti češće sa slabijim intenzitetom sječe. 2. čista bukova sastojina sa pojedinačnim jelovim stablima pretežno jednolike strukture (dominantna bukva). U ovom tipu sastojina dolazi jela u malom postotku ili je uopće nema. To su sastojine obično jednolike strukture i imadu često velik postotak bukove građe. Punu pažnju posvećivati pojedinačnim jelovim stablima, naročito mlađim, jer su oni sjemenjaci u stadiju ulaska jele. Ako u sastojim nema jele, treba provesti pokusnu sjetvu jelovim sjemenjem, i u koliko se pokaže uspjeh, pristupiti podsijavanju sastojine. U ovom tipu prebirnih šuma dolazi i pojedinačno gorski javor, gorski brijest i bijeli jasen. Kako su to svijetlotražeće vrste, teško se probijaju kroz bukov podmladak pa ih treba pomagati. Oko pojedinih sjemenjaka provoditi sječu u krugove radi stvaranja njihovog podmlatka. U stadiju ulaza jele u sastojinu naročito je pogodna sječa u krugove. 3. Mješovita sastojina bukve i jele prebirne strukture. - Ovakva sastojina pokazuje sklonost stvaranju prebirnog tipa šuma, a razlog jest u tome, što su im različiti zahtjevi na svijetlo i što im je različito vrijeme uroda sjemena. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Ovo je tipična probirna šuma, za koju važe svi već poznati principi doznake i korištenja drvnih masa. Jeli kao vrednijoj vrsti drveća, treba posvećivati više pažnje i nastojati produžiti njen period dominacije. 4. Redovna prebirna sječa. Problematika planiranja i provođenja redovitih prebirnih sječa, opsežan je studij i ovdje se mogu iznijeti samo neka zapažanja po tom predmetu. Kod sastava privrednog plana obim sječe u prebirnoj šumi određuje se temeljem ustanovljenog stanja mase po strukturi i veličini, pa zbog toga mora taj osnovni element biti dovoljno točno utvrđen. Iako treba nastojati, da se sječive mase po odjelu što većom točnošću utvrde, ipak je utvrđivanje osnovnog šumskog fonda pojedinog odjela primarni zadatak. Obaveza uzgajivača prigodom realizacije privrednim planom propisanih sječivih drvnih masa mora biti točno utvrđen, što je osnovna masa točnije utvrđena, to se mogu staviti krutiji zahtjevi na održanje sječivih masa. Kad se provodi revizija privrednog plana, tada se može kritički ocijeniti i analizirati ispravnost ili neispravnost ranije određene sječive mase, pa se mogu točnije utvrditi propisi za ovu drugi puta inventariziranu drvnu masu. Metod utvrđivanja smjernica gospodarenja, najvažniji je kriterij za obavezu izvršenja planom predviđenih sječivih masa. Samo i jedino onda kada su u privrednom planu iznesene smjernice gospodarenja točno za svaki pojedini odjel (kontrolni metod) može se tražiti striktno održavanje propisanih sječivih masa. Svaka eventualna obaveza po vrsti drveća unutar jednog odjela nepotrebna je i koči dinamiku gospodarenja. Što se neka sastojina po- svojoj strukturi i osnovnoj masi više približuje normalnoj šumi, to se mogu oštrije primijeniti obaveze sječive mase i , napokon što je metod, kojim se utvrđene sječive mase točniji, to se može tražiti točnije izvršenje sječivih masä. Obzirom na iskustvo, koje se ima, kod provedbe plana u izvršenju sječivih masa, kao i obzirom na sve gore navedene momente potrebno je, da se obaveze sječivih drvnih masa stave općenito unutar podnošljive granice. Međutim ni ovako utvrđene granice nisu uvijek dovoljne za pravilno gospodarenje, pa je potrebno da se u uređajni elaborat unese mogućnost, da se uz naročito opravdanje i posebno odobrenje može vršiti doznaka i sječa i van označene granice. Samo i jedino na taj način može se pravilno gospodariti prebirnom šumom. Ako se prigodom provedbe jednog uređaj nog elaborata ukaže potreba, da se često i snažno vrše izmjene predviđenih sječivih masa, znači da isti nije dovoljno obuhvatio problematiku gospodarenja, i utvrđene manjkavosti mogu služiti kao putokaz kod njegove revizije. Ima još jedan momenat, koji upliviše na određivanje sječivih masa, a to je reakcija tla nakon provedene sječe. Primijećeno je, da se podmladak u prebirnoj šumi nakon provedene sječe vrlo nejednako javlja, u nekim slučajevima odmah nakon sječe, dok u drugim nakon dužeg vremenskog perioda. Ovu problematiku sposobnosti gornjeg dijela tla u prebirnoj šumi, kako po vremenu prima sjeme i isto proklija treba detaljnije proučiti. U našim bukovim planinskim šumama, u kojima nije ranije vršena sječa, nakon prvih sječa često se pojavljuje bukov podmladak odmah, a |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 40 <-- 40 --> PDF |
kod nekih opet nakon dužeg vremenskog perioda. Bilo je dosta slučajeva u praksi, da taj moment nije mogao biti pravilno ocijenjen kod sastava privrednih planova pa se je intenzitet sječe kao i samo vrijeme provođenja iste moralo unutar uređajnog perioda mijenjati. 5. Prebirna sječa u krugove Ovaj način sječe u prebirnoj šumi, kod nas je veoma malo provađan, provodili su ga tek pojedinci u kombinaciji sa redovnom prebirnom sječom. U prošlosti je taj rad izbjegavan zbog toga, što se on može i smije upotrebiti samo na ograničenoj površini, kao i zbog toga što isti traži daleko veću stručnu spremu i planera i operativca nego redovna sječa. Ipak postoje znatne površine naših prebirnih šuma, u kojima bi se taj način sječa ne samo mogao nego i trebao provađati. Ovo je jedan od problema uzgoja prebirnih šuma, koji treba da se kod nas riješi putem istraživalačkih radova. Primjenu sječe u krugove u prebirnoj šumi uvjetuju slijedeći faktori: 1. struktura sastojine; 2. sastav sastojine po vrsti drveća; 3. stepen razvitka sastojina; 4. stepen razvitka podmlatka. 1. Struktura sastojine. Što se jedna sastojina više približava idealnoj prebirnoj šumi, to se manje može primijeniti sječa u krugove. Prema tome sječa u krugove naročito je uporabljiva u stadiju prelaza iz neuređene u uređenu šumu, ili kod prašume, dakako samo u slučaju, ako postoje svi biološki uslovi za njezinu primjenu. 2. Sastav sastojine po vrsti drveća. Od tri glavne vrsti drveća, koje dolaze u prebirnoj šumi sječa u krugove pogodnija je za one, koje podnose više svijetla, a manje pogodna za potpuno zasjenu podnoseće vrste. Prema tome najpovoljnija vrsta za sječu u krugove jest smrča, zatim bukva i konačno jela. U mješovitoj sastojini jele i smrče putem sječe u krugove, može se naročito regulirati omjer tih dviju vrsta. U našim prebirnim šumama dolaze osim tri navedene osnovne vrste, koje podnose zasjenu i pojedinačna stabla svijetlo tražečih vrsta gorski javor, gorski brijest i bijeli jasen. Kao pravilo u prebirnoj šumi trebalo bi da bude, da se u cilju omogućenja stvaranja manjih skupina javora, jasena i brijesta, oko sjemenjaka tih vrsta, provede sječa u krugove, i time unesu u sastojinu te vrste u većem obimu. 3. Stepen razvitka sastojina. Ranije smo razmotrili osnovne tipove sastojina, te njihov razvitak. Napomenuli smo, da je najsigurniji reagens na razvoj sastojine taj, da u sastojini provedemo čistu sječu na maloj površini i pratimo razvitak podmlatka na istoj. Ako utvrdimo, da se podmladak snažno i obilno javlja, što naročito nastupa u stadiju prelaza iz jedne vrste u drugu, tada u takvoj sastojini možemo provoditi sječu u krugove. Kod sječe u krugove, naročito jačeg intenziteta, vrlo je jako uraštavanje u glavnu sastojinu pa se takva sječa približuje oplodnoj sječi dužeg vremenskog perioda. Problem zakorovljenja u prebirnoj šumi sve više nestaje. U stadiju prelaza jedne vrste u drugu sastojina ne zakorovljuje, isto tako ne |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 41 <-- 41 --> PDF |
zakorovljuje u stadiju maksimalnog razvitka jedne vrste, dok se u ostalom djelu razvitka sastojine može zakorovljenje onemogućiti provedbom redovne prebirne sječe blažeg intenziteta. Obzirom na naprijed obrazloženi razvoj Sastojine vidimo, da sječa u krugove ne može biti ni za jednu sastojinu trajni način njenog uzgoja, već je ista vremenski i prostorno ograničena i izmjenjuje se sa redovnom prebirnom sječom. 4. Ste pen razvitka podmlatka. Ako se j edna sastoj ina, u kojoj je provedena prebirna sječa jačeg intenziteta dobro pomladi, možemo u kasnijim godinama oslobođenje tog podmlatka provesti sječom gornje etaže u krugovima. Tim načinom dobivamo pojedine skupine podmlatka, koji brže i bolje raste od ostalog i pospješujemo prebirnu grupimičnu strukturu šume. Kod svih doznaka drvnih masa u prebirnoj šumi potrebno je upoznati elemente te obilježbe, a koji su slijedeći: a) struktura i sastav tla; b) struktura i sastav sastojine (iznad taksacione granice) ; c) struktura i sastav pomdlatka (ispod taksacione granice) ; d) zdravstveno stanje sastojine; e) ekspozicija, inklinacija, nadmorska visina; f) gospodarska zrelost stabala. Ne ulazeći u analizu svakog pojedinog elementa, mogu napomenuti, da je pod b) označena »struktura i sastav sastojine« analizirana kod iznošenja tipa sastoj ina. Uvažeći gore navedene elemente, a prema konkretnom stanju sastojine, vršit će se doznaka i sječa, bilo redovnim prebirnim načinom, bilo sječom u krugove (čiste ili sa pojedinim stablima), bilo kombinacijama obih načina. Baš u ovoj mogućnosti leži dinamika konsignacije stabala u prebirnoj šumi. 6. Analiza ophodnjice. Najbolji način određivanja ophodnjice jest taj, da se za svaki pojedini odjel utvrdi njegova specifična ophodnjica, jer se tako može najbolje obuhvatiti biološka raznolikost prebirne šume. Ovakva ophodnjica može biti slobodna (direktivna) ili stabilna. Direktivna (slobodna) ophodnjica za svaki pojedini odjel omogućuje najdinamičnije prebirno gospodarenje. Ukoliko pojedine veće skupine odjela pokazuju zajedničke biološke osebine može se za čitavu takvu jedinicu odrediti ili slobodna ili stabilna ophodnjica. Napokon kod prvog uređivanja, ili kod nedovoljno utvrđenih tipova šume, može se za velike šumske komplekse odrediti zajednička ophodnjica, bilo stabilna bilo slobodna. Prema tome je izbor ophodnjice ovisan o intenzitetu gospodarenja i izvršnom tipiziranju šume. Isti razlozi vrijede i za izbor vremena trajanja ophodnjice, koja je to kraća, što je intenzivnije gospodarenje. Iz prednjeg se obrazloženja vidi, da se u praksi često mora provoditi individualna ophodnjica, iako plan propisuje jednu opću ophodnjicu za cijelu gospodarsku jedinicu. 7. Izbor sječina. Iz svega naprijed obrazloženog izlazi, da se uredno može gospodariti prebirnom šumom samo tako, da se prepusti izvađaču radova, da sam |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 42 <-- 42 --> PDF |
bira godišnje sječine. Ovaj slobodan izbor sječina najbitniji je dio dinamike prebirnog gospodarenja, pa se on ne smije ograničiti ni onda, kada se provodi ekstenzivno gospodarenje i sa istim vezama stalna i vremenski duža ophodnjica. Istina, kod ovakovog ekstenzivnog gospodarenja nije ni moguć neki naročiti izbor, ali ipak taj ne mora biti fiksiran. 8. Primjeri iz prakse. a) Gospodarska jedinica Mrkopalj odjel 95 (Viševica). Sastojina bukove dominacije (abieto fagetum) bukva 0,9 i jela 0,1 u stadiju ulaska jele u istu. Nadmorska visina 1.150m. Prigodom inventariziranja mase za privredni plan, masa iznad 10 cm iznosi po 1 ha 363 m3. Ukupna masa cijelog odjela (50,57 ha) iznosi 18.393 m3. Sastojina je prašumskog tipa sa 60% prezrele mase i pomlađena sa 65°/o jelom, a tek 35% bukvom (podaci ispod 10 cm). Uočuje se vrlo dobra kvaliteta jelovog podmlatka. U odjelu je provedena konsignacija i doznačeno svega 7.233 m3. Intenzitet sječe iznosi 39%, a drvna masa po 1 ha svedena na 220 m3. Za prebirnu šumu navedenih elemenata treba da iznosi masa nakon sječe 240 m3 po ha, dok je prije sječe bila masa od 363, a nakon sječe ista iznosi 220 m3. Zbog nepovoljne strukture, zdravstvenog stanja i dozelosti stabala, te povoljnog pomlađen ja i predviđene povoljne izmjene vrste u uruđajnom periodu treba provesti još jednu sječu intenziteta cea 20%, čime bi osnovna masa po ha pala na 176 m3, t. j . 64 m3 ispod normale. U ovom slučaju postoje svi uvjeti za sječu u krugovima i jasan primjer prelaza bukove šume prašumskog tipa u uređenu prebirnu šumu bukve i jele, gdje će jela u kraćem vremenskom periodu biti dominantna vrsta, čitavu dinamiku gospodarenja tom šumom treba obraditi u smjernicama gospodarenja. b) šumski predjel Mlaka, šumarija Fužine. čista jelova sastojina (abiato blehnetum) pretežno jednolike strukture sa pojedinačnim smrčevim stablima, u stadiju ulaska smrče u istu. Nadmorska visina 700 m. Izmjerom i pregledom plohe od 1 ha utvrđena masa iznad 10 cm iznosi 590 m3, od čega zrelo za sječu 360 m3 Ispod IO cm podmladak jele 60%, smrče 40°/o. Naročito se primjećuje, da je postotak smrčevog podmlatka znatno veći u otvorenijim površinama. U budućnosti ukloniti prezrelu drvnu masu, čime će se osnovna masa sniziti ispod normale i izmijeniti gospodarenje pomaganjem razvoja smrče i time stvoriti mješovitu sastojinu prebirne strukture, koju potom dizati do uravnotežene zalihe. Radi stvaranja povoljnih uslova za pomlađenje smrčom providiti mjestimično sječu u krugovima. Izneseni tek u najgrubljim potezima pojedini bitni elementi gospodarenja prebirnom šumom, ukazuje se neminovna potreba, da se za istu sastave nova uputstva za njeno uređivanje. Zbog vrlo različitog stepena intenziteta gospodarenja tim šumama ukazuje se potreba primjene raznih metoda rada, koje ali moraju biti međusobno povezane tako, da se bez poteškoće može prelaziti iz jedne u drugu i održati kontinuitet evidencije gospodarenja, koji je tako važan za prebirno gospodarenje. 192 |