DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
1. Visinsko rasprostranjenje vrsta Kod ovoga razmatranja uzimamo u obzir samo tri osnovne vrste drveća koje čine prebirnu šumu i to jelu, bukvu i smrču (skica 1.) m/NSKO RASPROSrRAMJLA/jL VRSTE Ako donju granicu prebirne šume uzimamo sa 500 m iznad mora, tada se iz bukovih šuma sredogorja, kojima se gospodari o plodnom sječom, uspinjemo u područje prebirnih šuma bukve u kojoj se iz viših djelova spušta pojedinačno i povremeno jela. Daljnjim uspinjanjem dolazi sve više jela i ulazimo u dosta usku zonu podjednakog omjera bukve i jele dok napokon ne uđemo u zonu jele (65 m nad morem) gdje bukva biva sve rjeđa i napokon nestaje. U zoni jele (do 1000 m) specifične položaje zauzima smrča pa je u takovim djelovima susrećemo u mješovitoj sastojim sa jelom ili kao čistu sastojinu. Daljnjim uspinjanjem se počinje iz gornjih dijelova spuštati pojedinačno i povremeno bukva te ulazimo u zonu jednake dominacije jele i bukve i napokon iznad te zone dolazi planinska bukva, jele biva sve manje i konačno posvema nestane. Iznad zone planinske bukve (1.300 m) dolazi zona planinske smrče koja zaprema izrazite kamenjare i u nižim djelovima ulazi u bukvu. Iznad smrče dolazi klekasta bukva i bor, koji nemaju gospodarsku vrijednost kao sastojina. |