DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Ovo je tipična probirna šuma, za koju važe svi već poznati principi doznake i korištenja drvnih masa. Jeli kao vrednijoj vrsti drveća, treba posvećivati više pažnje i nastojati produžiti njen period dominacije. 4. Redovna prebirna sječa. Problematika planiranja i provođenja redovitih prebirnih sječa, opsežan je studij i ovdje se mogu iznijeti samo neka zapažanja po tom predmetu. Kod sastava privrednog plana obim sječe u prebirnoj šumi određuje se temeljem ustanovljenog stanja mase po strukturi i veličini, pa zbog toga mora taj osnovni element biti dovoljno točno utvrđen. Iako treba nastojati, da se sječive mase po odjelu što većom točnošću utvrde, ipak je utvrđivanje osnovnog šumskog fonda pojedinog odjela primarni zadatak. Obaveza uzgajivača prigodom realizacije privrednim planom propisanih sječivih drvnih masa mora biti točno utvrđen, što je osnovna masa točnije utvrđena, to se mogu staviti krutiji zahtjevi na održanje sječivih masa. Kad se provodi revizija privrednog plana, tada se može kritički ocijeniti i analizirati ispravnost ili neispravnost ranije određene sječive mase, pa se mogu točnije utvrditi propisi za ovu drugi puta inventariziranu drvnu masu. Metod utvrđivanja smjernica gospodarenja, najvažniji je kriterij za obavezu izvršenja planom predviđenih sječivih masa. Samo i jedino onda kada su u privrednom planu iznesene smjernice gospodarenja točno za svaki pojedini odjel (kontrolni metod) može se tražiti striktno održavanje propisanih sječivih masa. Svaka eventualna obaveza po vrsti drveća unutar jednog odjela nepotrebna je i koči dinamiku gospodarenja. Što se neka sastojina po- svojoj strukturi i osnovnoj masi više približuje normalnoj šumi, to se mogu oštrije primijeniti obaveze sječive mase i , napokon što je metod, kojim se utvrđene sječive mase točniji, to se može tražiti točnije izvršenje sječivih masä. Obzirom na iskustvo, koje se ima, kod provedbe plana u izvršenju sječivih masa, kao i obzirom na sve gore navedene momente potrebno je, da se obaveze sječivih drvnih masa stave općenito unutar podnošljive granice. Međutim ni ovako utvrđene granice nisu uvijek dovoljne za pravilno gospodarenje, pa je potrebno da se u uređajni elaborat unese mogućnost, da se uz naročito opravdanje i posebno odobrenje može vršiti doznaka i sječa i van označene granice. Samo i jedino na taj način može se pravilno gospodariti prebirnom šumom. Ako se prigodom provedbe jednog uređaj nog elaborata ukaže potreba, da se često i snažno vrše izmjene predviđenih sječivih masa, znači da isti nije dovoljno obuhvatio problematiku gospodarenja, i utvrđene manjkavosti mogu služiti kao putokaz kod njegove revizije. Ima još jedan momenat, koji upliviše na određivanje sječivih masa, a to je reakcija tla nakon provedene sječe. Primijećeno je, da se podmladak u prebirnoj šumi nakon provedene sječe vrlo nejednako javlja, u nekim slučajevima odmah nakon sječe, dok u drugim nakon dužeg vremenskog perioda. Ovu problematiku sposobnosti gornjeg dijela tla u prebirnoj šumi, kako po vremenu prima sjeme i isto proklija treba detaljnije proučiti. U našim bukovim planinskim šumama, u kojima nije ranije vršena sječa, nakon prvih sječa često se pojavljuje bukov podmladak odmah, a |