DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 40     <-- 40 -->        PDF

kod nekih opet nakon dužeg vremenskog perioda. Bilo je dosta slučajeva
u praksi, da taj moment nije mogao biti pravilno ocijenjen kod
sastava privrednih planova pa se je intenzitet sječe kao i samo vrijeme
provođenja iste moralo unutar uređajnog perioda mijenjati.


5. Prebirna sječa u krugove
Ovaj način sječe u prebirnoj šumi, kod nas je veoma malo provađan,
provodili su ga tek pojedinci u kombinaciji sa redovnom prebirnom sječom.
U prošlosti je taj rad izbjegavan zbog toga, što se on može i smije
upotrebiti samo na ograničenoj površini, kao i zbog toga što isti traži
daleko veću stručnu spremu i planera i operativca nego redovna sječa.
Ipak postoje znatne površine naših prebirnih šuma, u kojima bi se taj
način sječa ne samo mogao nego i trebao provađati. Ovo je jedan od
problema uzgoja prebirnih šuma, koji treba da se kod nas riješi putem
istraživalačkih radova.


Primjenu sječe u krugove u prebirnoj šumi uvjetuju slijedeći faktori:


1. struktura sastojine;
2. sastav sastojine po vrsti drveća;
3. stepen razvitka sastojina;
4. stepen razvitka podmlatka.
1. Struktura sastojine. Što se jedna sastojina više približava
idealnoj prebirnoj šumi, to se manje može primijeniti sječa u
krugove. Prema tome sječa u krugove naročito je uporabljiva u stadiju
prelaza iz neuređene u uređenu šumu, ili kod prašume, dakako samo u
slučaju, ako postoje svi biološki uslovi za njezinu primjenu.
2. Sastav sastojine po vrsti drveća. Od tri glavne
vrsti drveća, koje dolaze u prebirnoj šumi sječa u krugove pogodnija je
za one, koje podnose više svijetla, a manje pogodna za potpuno zasjenu
podnoseće vrste. Prema tome najpovoljnija vrsta za sječu u krugove jest
smrča, zatim bukva i konačno jela. U mješovitoj sastojini jele i smrče
putem sječe u krugove, može se naročito regulirati omjer tih dviju vrsta.
U našim prebirnim šumama dolaze osim tri navedene osnovne vrste,
koje podnose zasjenu i pojedinačna stabla svijetlo tražečih vrsta gorski
javor, gorski brijest i bijeli jasen. Kao pravilo u prebirnoj šumi trebalo
bi da bude, da se u cilju omogućenja stvaranja manjih skupina javora,
jasena i brijesta, oko sjemenjaka tih vrsta, provede sječa u krugove, i
time unesu u sastojinu te vrste u većem obimu.


3. Stepen razvitka sastojina. Ranije smo razmotrili
osnovne tipove sastojina, te njihov razvitak. Napomenuli smo, da je najsigurniji
reagens na razvoj sastojine taj, da u sastojini provedemo čistu
sječu na maloj površini i pratimo razvitak podmlatka na istoj. Ako utvrdimo,
da se podmladak snažno i obilno javlja, što naročito nastupa u
stadiju prelaza iz jedne vrste u drugu, tada u takvoj sastojini možemo
provoditi sječu u krugove. Kod sječe u krugove, naročito jačeg intenziteta,
vrlo je jako uraštavanje u glavnu sastojinu pa se takva sječa približuje
oplodnoj sječi dužeg vremenskog perioda.
Problem zakorovljenja u prebirnoj šumi sve više nestaje. U stadiju
prelaza jedne vrste u drugu sastojina ne zakorovljuje, isto tako ne