DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 48 <-- 48 --> PDF |
»... In dem Klostergarten fiel mir auch eine alte Cypresse (Cupressus horisontalis) auf, welche die ganze Terrasse beschattet.. .«. Na kraju napominjemo, da je ovaj čempres zaštićen kao prirodna rijetkost posebnom odlukom Zemaljskog Zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti (br. 343 od 6. IX. 1948). LITERATURA 1. B a u r o n P., Les rives Illyriennes. Paris 1888. 2. F o r t i s A., Viaggio in Dalmazia. Venezia 1774. 3. H o 1 b a c h M., Das Land wo Ost und West sich begegnen. Wien 1909. 4. J a k s o n ´F. H., The shores of the Adriatic the Austrian side. London 1908. 5. L i n d a u W. A., Dalmatien und Montenegro. Leipzig 1849. 6. Nova k G, Hvar. Beograd 1924. 7. P e 11 e r F., Dalmatien in seinen verschiedenen Beziehnungen dargestellt, Gotha 1857. 8. Pic ci ol i L., Selvicoltura. Torino 1923. 9. R u b i ć L, Naši otoci na Jadranu. Split 1952. 10. Schif f T., Aus halbvergessenem Land. Wien 1875. 11. Schuber t R., Geologija Dalmacije. Zadar 1909. ; 12. Ugrenovi ć A., Tehnologija drveta. Zagreb. 1950. 13. Ugrenovi ć A., Arhitektonika živog stabla. Zagreb 1953. Ing. Dušan Jedlovski EKSKURZIJA STUDENATA DRVNO INDUSTRIJSKOG SMJERA (Od 16. do 27. IX. 1953.) Danas kada postoji široka mogućnost opredjeljenja u zvanju, mnogi od nas je u dilemi: pilana, kemijska i mehanička prerada, bujice, prometala i t. d. Teško se je odlučiti kada nam često manjka potpuna predodžba, kako to u zbilji izgleda. Apsolventske ekskurzije treba da nam u tome pomognu. One treba da budu kao neka odskočna daska sa fakulteta u praksu. Zadatak ove naše ekskurzije bio je upoznati se sa drvnom industrijom Bosne i pružiti studentima mali uvid u sve ono, što ih u praksi očekuje. Bosna ima danas 72 veća ili manja poduzeća sa 182 gatera i 4 tračne pile. Od ukupne proizvodnej drvne industrije otpada 91,4% na piljeno drvo, 0,1% na parkete, 4,5% na ambalažu, 3,l°/o na namještaj i 0,9% na finalnu proizvodnju. U općoj proizvodnji piljenog drveta naše zemlje najveće je učešće Bosne sa 44,4%. Ovaj dominantan položaj rezultira iz velikih količina isirovina. Bosna i Hercegovina imade 2.437.000 ha ukupne površine šuma; od toga obrasla šumska površina 80%, a neobrasla 20°/o. Na jednog stanovnika dolazi 0,77 ha šume. Procenat je sumovitosti 38,6%. Od ukupne površine obraslih šuma otpada 86°/o na državne, a 14% na nedržavne šume. Prema vrsti uzgoja otpada na preborne šume 62°/o, na niske šume 5% i na šikare 33%. Prema vrsti drveta otpada na četinjače 36%>, a na listače 64%. Ukupna drvna masa prebornih šuma cijeni se na 246 milijuna m3. Od toga otpada na listače 63, a na četinjače 37%. U ostalim proizvodima drvne industrije stoji Bosna skoro na zadnjem mjestu. Ona prodaje građu, a kupuje gotove proizvode. Sada je međutim čitavo težište rada prebačeno na unapređenje mehaničke prerade drveta. Podignute su nove tvornice furnira, šper i lesonit ploča, celuloze i pokućstva. Kod osnivanja novih pogona kao uzor služile su švedske tvornice i pilane. Posebni problem predstavlja iskorišćenje otpadaka. Do sada se oni ne koriste u punoj mjeri. Predviđa se briketiranje piljevine, prerada otpadaka u celulozu, povećanje proizvodnje ambalaže i t. d. Smjer ekskurzije odabran je tako, da se vide svi važniji pogoni počam od tvornice celuloze u Prijedoru, pilane u Sanskom Mostu i Donjem Vakufu, tvornice šibica u Travniku, tvornice šperovanog drveta u Sarajevu, lesonit ploča u Foči i t. d. Da 198 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bismo ovaj program mogli izvršiti u deset dana, krenuli smo na put autobusom. Ekskurziju je vodio prof. dr. Ivo H o r v a t. Osim naših nastavnika pozvani su i drugovi iz operative, čijem razumijevanju i pomoći moramo u mnogome zahvaliti za uspjeh i ostvarenje ekskurzije. Od operative bili su prisutni: Ing. T. Bikčević , upravitelj srednje drvarske škole Zagreb, Ing. M. Butković , direktor šumskog gospodarstva Nova Gradiška, Ing. N. Goger , direktor Instituta za drvno industrijska istraživanja Zagreb, Ing. D. Ham, suradnik Instituta za drvno industrijska istraživanja Zagreb, V. Lončar, savjetnik Zavoda za planiranje NRH, Zagreb, Ing. T. L u c a r i ć, tehnički direktor DIP-a Novoselec-Križ, Ing. A. Šerbešić , šef Projektnog biroa drvne industrije Zagreb, Ing. N. T o m š e, pomoćnik- upravitelja šumske manipulacije Bosanski Novi, Ing. T. T r a n g e r, šef građevinske sekcije DIP Delnice. SI. 1 — Stovarište i bazen za trupce na pilani u Donjem Vakufu. — Orig. Put nas je vodio preko Siska, Kostajnice, Bosanskog Novog za Prijedor , gdje smo se zaustavili da pregledamo tvornicu celuloze. Bio je to naš prvi susret sa pogonom te vrste. Tvornica je podignuta 1949 godine, no isva postrojenja još nisu dovršena. U gradnji je i nova kuhaona sa 5 kuhača, koja će imati kapacitet 30.000 tona godišnje. Tvornica prerađuje smrče i jelovo celulozno drvo, koje se dobavlja uglavnom iz grmečkog i drvarskog bazena. Tvornica danas proizvodi samo normalnu celulozu, t. j . onu, koja sadrži do 5% lignina. Da bi mogla izrađivati finu t. zv. mekanu celulozu, koja se upotrebljava za najfinije papire i nitrocelulozu (eksplozivi, lakovi) potrebno je odstraniti daljnje količine lignina. U tu svrhu gradi se postro jenje za alkalizaciju (mercericiju) i bijeljenje. Sulfitna lužina se ne koristi (osim za polijevanje cesta), već se otpušta u obližnju rijeku Sanu, gdje zagađuje vodu i uništava ribu. Da bi se to spriječilo, tvornica je izgradila zaobilazni kanal oko Pri jedora. U ovom kanalu otpadna voda se neutralizira prije dolaska u Sanu. Celuloza je polufabrikat, koji odlazi na daljnju preradu u tvornice papira. U budućnosti pred viđa se u blizini izgradnja jedne takve tvornice. U Prijedoru našoj ekskurziji pri družio se ing. J. P a š a 1 i ć, savjetnik za planiranje NRB i H, koji nas je pratio kroz čitavu Bosnu i bio nam svojim bogatim iskustvom i poznavanjem drvne indu strije Bosne mnogo od pomoći. Iz Prijedora krenuli smo za Sansk i Most , gdje je izgrađena u novije vrijeme moderna pilana. Pilana se alimentira iz grmečkog bazena. Prema procjeni šumarskih stručnjaka grmečki bazen bi uz racionalno po 199 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 50 <-- 50 --> PDF |
trajno gospodarenje davao godišnji etat od 220.000 m3. Pilana dakle ima uvjeta za inkontini rad. Danas ona radi sa kapacitetom 56.000 m3 godišnje, a ostale mase disponiraju se drugim poduzećima. Uglavnom prerađuje pilanske trupce bukve i nešto smrče. Piljena bukova roba pari se. Za parenu bukovinu kolučuje se za 17% veća cijena. Troškovi parenja iznose svega 7°/o. Pilana ima vrlo dobru sušaru (komore) tipa »Ventilator«, sa ugrađenim Foxboro aparatom, koji automatski regulira režim sušenja. Otpaci se upotrebljavaju, jedan dio kao pogonsko gorivo, a jedan dio šalje se tvornici celuloze u Prijedor. Pilana će prijeći na električni pogon, a svi otpaci transportirat će se u usitnjenom stanju u tvornicu celuloze. Nakon pregleda otputovali smo na noćenje u Banja Luku. Drugi dan ujutro krenuli smo dolinom Vrbasa preko Mrkonjić Grada za Jajce . Na rijeci Vrbasu imali smo prilike vidjeti splavare. Tom prilikom nas je drug ing. SI. 2 — Splavarenje na Vrbasu I Pašalić upoznao sa splavarenjem u Bosni. U historijski grad Jajce stigli smo oko podne. Veoma lijep dojam ostavilo je na nas jezero Plive kao i čuvene vodenice. Sam slap nas je razočarao, jer više nije ni izdaleka tako lijep kakvog smo ga viđali na slikama i razglednicama. Uzrok je tome, što nije posvećena dovoljna pažnja održavanju slapa, te se jedan velik dio urušio. Sada se gradi i hidrocentrala, te će veliki dio vode biti odveden u svrhu dobivanja električne energije. Postavlja se pitanje, može li se naša zemlja elektrificirati, a da se ne žrtvuju jedinstvene prirodne ljepote kao što su slapovi Plive. Imali smo prilike vidjeti i staru bogumilsku crkvu uklesanu u živoj stijeni. Za vrijeme NOB-e bio je ovdje smješten glavni štab. Kod ručka bio je naš gost upravitelj šumarije u Jajcu. On nam je u par riječi iznio glavneprobleme toga kraja. Prvi i najvažniji problem je pomanjkanje stručnog kadra. Područje šumarije zaprema 48.000 ha, a ima samo jednog inženjera. Šumarija radi sistemom kontrolnih lugara. Podijeljena je u 4 kontrolne stanice ili 17 rejona. Glavni zadatak šumarije je melioracija šikara i degradiranih šuma, kojih ima 17.000 ha. Sve donedavna morala se voditi borba sa seljacima zbog bespravnih sječa. Problem je i pašarina, a treba obratiti pažnju i na korištenje sporednih šumskih produkata. Poslije podne krenuli smo za Donj i Vakuf , gdje nas je na ulazu u pogon dočekao tehnički direktor pilane. To je danas u našoj zemlji najmodernija pilana etažnog tipa. Građena je po uzoru na švedske pilane. Mehanizirano je sve počam od sortiranja trupaca, gaterskih kolica, pa do slaganja gotove robe. Stovarište može |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 51 <-- 51 --> PDF |
primiti 7.000 m3 sortiranih trupaca. Pilana ima dva brzohodna švedska gatera (sa pojnicom u sredini). Učinak obaju gatera je 90—120 m3 u 8 sati. Sada je u montaži velika tračna pila »Monarch«. Pilana prerađuje uglavnom čamovinu. Uz pilanu nalazi se i velika sandučara. Na putu za Sarajevo posjetili smo tvornicu šibica Dolac . Tvornica je izgrađena 1901. godine i premda je stara, njeni precizni strojevi održavaju se vrlo dobro. Položaj tvornice je nezgodan, jer nema veze sa željezničkom stanicom. Uslijed toga sirovina i gotova roba mora se kamionima prevažati. Uzrok je tome prevelika visinska razlika na maloj udaljenosti između željezničke stanice i tvornice. Kapacitet tvornice je 20.000 sanduka žigica godišnje. Kao sirovina troši se uglavnom bukva i topola. Bukva za dna, a topola za pali-drvca i strane kutija. Topolovina se dobavlja iz Bosanskog Samca i Dubice. Posto tak iskorišćenja za lišćare je 40%, a za četinjare 50%. Iz Dolca krenuli smo preko Bu sovače u B 1 a ž u j. Ovdje smo po sjetili najmoderniju tvornicu špero vanog drveta, koja je podignuta 1953. god. i sada se nalazi u probnom po gonu. Kapacitet ove tvornice je 10.000 m3 šper ploča, 1000 m3 furnira, a izrađivat će se i avionske ploče. Trupci se konzerviraju u bazenima. Danas tvornica imade 7 bazena kojih sadržaj iznosi- 1300 m3 (koeficijent punjenja 0,45). Kada tvornica proradi punim kapacitetom bit će potrebno izgraditi još bazena (ukupni kapacitet 8.000 m3). Manipulacija na bazenima vrši se velikom mosnom dizalicom. Hala sa strojevima za preradu je velika, svijetla i zračna. Svi strojevi su potpuno novi, nabavljeni iz Zapadne Njemačke, samo jedna sušara je češka. Ljušti se uglavnom bukov furnir. Bukva se ne pari, već samo zagrijava do stanovite temperature. Osim ljuštenih izrađuju se j rezani furniri i to uglavnom orahovi, topolovi, brestovi, jasenovi i nešto hrastovi. Tvornica ima posebni klimatizer za avionske ploče, te veSl. 3 — Brana na Drini kod Foče. — Orig. liki moderno uređeni laboratorij za kontrolu kvalitete proizvodnje. Za potrebe radnika izgrađene su sanitarno higijenske prostorije. U tvornici su nas dočekali predstavnici šumarskog Fakulteta u Sarajevu, Udruženja proizvođača drveta NRB i H i Šumarskog društva. Navečer nam je od strane Udruženja proizvođača drveta priređena večera na Ilidži. Za večerom pozdravio nas je predstavnik Udruženja drvne industrije NRB i H drug Jože V a d n j a 1. On je govorio o potrebi i važnosti ovakovih ekskurzija. Odgovorili su u ime ekskurzije drug ing. Mata Butković direktor, i prof. dr. Ivo> Horvat, koji su naglasili da je ovo prvi puta da na ovakovoj ekskurziji učestvuju pored studenata i nastavnika i predstavnici operative. Ovo je važno i zbog toga što se na taj način vrši izmjena iskustava i produbljuju veze između stručnjaka pojedinih republika. Slijedeći dan posjetili smo Sarajevski fakultet. Na ulazu pozdravio nas je kao domaćin i starješina fakulteta prof. ing. D. Đapić . Pregledali smo za |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vode, laboratorije, zbirke i učionice, a zatim uz pratnju članova fakulteta pošli u Narodni Muzej. U ponedjeljak ujutro krenuli smo u Foču . Cilj nam je bio da vidimo »Sutjesku «, novu tvornicu lesonit ploča, koja je dovršena i puštena u probni pogon u martu 1953. godine. Tvornica se nalazi uz pilanu od koje dobiva sirovinu (pilanske otpatke). Najprije smo pošli da pogledamo dopremu trupaca plavljenjem. Na Drini se izgrađuju ploveće brane za zaustavljanje trupaca. Do brana trupci dolazi pojedinačno, a ako ili treba otpremati dalje vežu se u splavi po 20—40 m3. Dužina plavljenja iznosi 42 km. Plavljenje stoji 140—150 din po m3. Cijela sječina pušta se Tarom do Uzlupa, a od Uzlupa dalje u partijama po 2.000 m3. Osim plavljenjem dopremaju se trupci i željeznicom. Pilana je velika sa 5 gatera i jednom tračnom pilom. Kapacitet pilane je 40.000 m3 godišnje. Pili se uglavnom čamovina i nešto bukve. Uz pilanu postoji i sandučara u kojoj se izrađuju razne vrste sanduka. Strojevi za tvornicu lesonit ploča nabavljeni su iz Švedske. Kapacitet joj je 6.000 tona izolacionih ploča, a građena je tako da joj se kapacitet može u svako doba povećati za 6.000 tona izolacionih ploča. Ploče se proizvode po Boija-Jung postupku. Postupak je kontinuiran. Sve faze rada su mehanizirane, te radne snage treba vrlo malo. Ovdje nas je dočekao ing. Košta Tabaković , direktor PDI u Foči. Pozdravio nas i zaželio da drugi puta dođe ekskurzija na duže vrijeme u Foču. Naročito bi bilo interesantno pregledati sječine i način iznošenja iz šume. Pred veče vratili smo se natrag u. Sarajevo na noćenje. Drugi dan krenuli smo za Mostar. Prije polaska oprostili smo se od našeg stalnog pratioca ing. J. Pašalića i drugova iz Sarajeva. Na putu do Jablanice pratio nas je ing. Sergije L a z a r e v. On nam je usput govorio o značenju i potrebi hitnog uređenja bujica i vezi sa izgradnjom Jablanice . Objekte u Jablanici pokazivao nam je ing. Č i r k o v i ć. Jablanica je na nas ostavila veoma jak dojam. To je svakako jedan od najvećih poduhvata u izgradnji naše zemlje. U Mosta r smo stigli navečer. Dočekali su nas drugovi iz šumskog gospodarstva. Pregledali smo znamenitosti Mostara i pokusno pošumljavanje u okolici. Pošumljavanje se vrši na padinama Veleža. Biljke su sađene u etažama, a zastupano je oko 15 raznih vrsta. Pošumljavanje je vrlo dobro uspjelo. Od Mostara preko Metkovića stigli smo na noćenje u Makarsku. Slijedeći dan pogledali smo pokusno pošumljavanje na borovima. Smolari se na francuski način. Razvila se vrlo živa debata treba li na primorskim kulturama karaktera parka uopće smolariti. Iz Makarske krenuli smo za Split, a odavde drugi dan ujutro za Šibenik , gdje smo pregledali stovarište Šipad u luci i utovar građe u brodove. Noćenje u Zadru. Iz Zadra preko Alana, Sv. Roka, i Titove Korenice stigli smo na Plitvičk a Jezera . Uz stručno vodstvo upravitelja Nacionalnog parka ing. T. Š p a 1 j a pregledali smo Plitvice. Ing. Špalj govorio nam je o postanku jezera i glavnom problemu — izgradnji puteva i hotela kojih ovdje tako rekuć nema. Večera je iskorištena" da bi se u razgovoru povukli zaključci ovog našeg puta. Ekskurzija nam je donijela mnogo koristi. Naročito zbog toga što su pored naših nastavnika bili prisutni i drugovi iz operative, što do sada nije bio slučaj. Ova ekskurzija treba da služi kao uzor, po svome sadržaju, izboru puta i organizaciji. Uspjehu ekskurzije mnogo je doprinijela i izvrsna organizacija drugova iz NRB i H koji su nas svagdje srdačno dočekali. Za vrijeme drugarskih banketa i zakuski koje su nam priređene u svakom mjestu, nastavljen je razgovor o stručnim´ pitanjima. Tom prilikom čuli smo ponovo mnogi interesantan podatak o drvnoj industriji Bosne, koja je zaista velikim koracima krenula naprijed. Nas mladih najviše se dojmila ispravna personalna politika koja se vodi u drvnoj industriji NRB i H da se mladi visoko kvalificirani stručnjaci postavljaju na sve pogone drvne industrije, što im omogućava daljnji razvoj i usavršavanje. To nas je ispunilo nadom da su radna mjesta još i za nas osigurana. Nada Furlan |