DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 57 <-- 57 --> PDF |
noj vlazi, radi osjetljivosti prema suši, a također i prema bolesti Chomopsis, radi nešto težeg rastvaranja četinjka, te radi tvorbe debelih grana i krupnih krošanja. Tekući debljinski i visinski priras t japanskog ariša pokazao je na pojedinim stablima, da ne stoje navodi u literaturi (Mayr, 1909. i dr.) o vrlo naglom popuštanju njegovog prirasta nakon drugog decenija. Sadržaj kore japanskog manji je nego kod evropskog ariša. Kod debljih stabala procenat sadržine kore iznosi 15—18, a kod evropskog ariša od 20—25. Osrživanj e mu teče slično kao kod evropskog ariša. U dobi od ca 50 godina otpada oko 60°/o drva na srževinu. Na osnovi autorovih prirasnih tablica za japanski ariš u Zapadnoj Njemačkoj može se zaključiti, da to drvo na povoljnim staništima do 60. godine postiže znatn o već u debljinu, visinu i masu nego evropski ariš i obični bor. Iza dosta ranog i visokog maksimuma tekućeg godišnjeg sastojinskog prirasta mase slijedi znatnije umanjenje prirasta, tako da mu je tekući prirast oko 70. god. manji od prirasta spomenutih vrsta. Međutim, s obzirom na veliki dotadašnji prirast vjerojatno će ukupni prirast drvne mase japanskog ariša još i iznad 100. g. biti veći nego što je to kod evropskog ariša i običnog bora. Ukupni prirast deblovin e u čistim sastojinama do dobi od 50—60. g. prilično je podjednak u Zap. Njemačkoj, Vel. Britaniji i Danskoj. Na I. prirasnom razredu iznosi god. priras t deblovine ca 12—13 m3, a II. razredu 9—10 mn. Izmjere u jednakodobnim mješovitim sastojinama pokazale su do sada veći uzrast japanskog ariša nego što je to kod smrče, običnog bora, bukve i crvenog hrasta. I s obzirom na prirast vrijednost i japanski ariš pokazao se do sada daleko boljim od evropskog, budući da producira veće količine dužih i vrednijih sortimenata. Autor zaključuje studiju konstatacijom, da japanski ariš posjeduje veliku uzgojnu vrijednost za Njemačku i druge zemlje Sjev. Evrope. Ako se kod izbora staništa vodi računa o njegovoj velikoj potrebi na vlazi, to se on može s obzirom na povoljna svoja šumsko-uzgojna svojstva ubrojiti među najvrednije egzotično drveće. Studija nas učvršćuje u više prognoza i navoda u literaturi o uzgojnim svojstvima japanskog ariša, a ujedno osvijetljava i niz problema iz područja uzgoja tog drveta. Ona je od velikog interesa i za naše prilike. I kod nas je bilo pokušaja, da se japanski ariš unese u naše šume. U Sloveniji ima nasada toga ariša podignutih još pri koncu prošlog stoljeća. Prema Ing. J. Urbas u (Pola stoljeća šumarstva, Zagreb, 1926) najviše (8,30 ha) ih imade u Sjev. Pohorju, u visini 400— 800 m. Stabla u nasadima na pjeskovito ilovastom tlu u visini od 500 m bila su u dobi od 30 godina oko 19 m visoka i 18—20 cm debela, što odgovara I. prirasnom razredu Schoberovi h tablica. Ondje je japanski ariš prilično otporan protiv mraza, a stradava od snijega i ljetnih suša. Arišev moljac i rak ne škode mu ni iz daleka kao domaćem arišu, ali ga dosta oštećuje srnjak. U r b a s ga smatra podesnim za područje jele i bukve. Iz ovog kratkog prikaza našeg odličnog stručnjaka vidimo, da se podaci iz Slovenije dosta dobro podudaraju sa rezultatima istraživanja Prof. Schober a. Na Rdečem Bregu, na posjedu Škrps-Glančnik, sjev.-zap. od Sv. Lovrenca na Pohorju, primijetio ;sam 1948. g. zajedno s Ing. F. P a h e r n i- k o m, u visini od ca 860 m, krupna stabla japanskog ariša, koja su najbolji dokaz njegovih povoljnih uzgojnih svojstava na tamošnjem staništu. Nasadi tog ariša u neposrednom okoliš u Zagreb a nisu uspjeli. Razlog su razmjerno suha i topla ljeta s nedovoljnom količinom zračne vlage, kao i kasni mrazovi. Iz svega vidimo, da japanski ariš može biti i kod nas vrlo korisno drvo, ali da kod izbora njegovog staništa treba obratiti naročitu pažnju. Dr. ANIĆ RENE LIRON, COLLES ET CONTREPLAQUES, PARIS 1950, S. 117. U ovoj knjizi, autor, inženjer kemije i profesor na Ecole superieure du bois u Parizu, prikazao je ljepila i primjenu ovih ljepila u industriji šperovanog drveta. U prvom dijelu prikazana su ljepila, koje autor dijeli na 1. animalna ljepila, 2. kazein, 3. albumin i 4. sintetska ljepila. Za svako ljepilo opisane su osnovne karakteristike, priprema i primjena. Kazeinsko ljepilo autor dijeli na animalno i vegeta207 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1954 str. 58 <-- 58 --> PDF |
bilno. Dani su recepti za 9 kazeinskih ljepila za hladno ljepljenje i 4 kazeinska ljepila za vruće ljepljenje. Za albuminska ljepila autor daje 4 recepta. Sintetska ljepila dijeli autor na 1. fenolformaldehidna ljepila, 2. karbamidno-formaldehidna ljepila i 3. termo plastična ljepila. U prvoj skupini opisana su ljepila u prahu, filmu i otopini (bakelit u prahu, tegofilm, brauthite, alkoholne otopine i vodene emulzije). U drugoj skupini opisan je kaurit (u prahu i tekući), melokol M i melokol H. Od termoplastičnih ljepila spomenuta su ljepila na bazi vinilne smole. U drugom dijelu autor je prikazao osnovne smjernice za pripremu drveta: prikraćivanje, raspiljivanje, zagrijavanje, ljuštenje, rezanje, rad na škarama, sušenje furnira i sastavljanje ploča. Trupci za ljuštenje zagrijavaju se 12 h do nekoliko dana. Polovnjaci i fličevi za rezanje furnira zagrijavaju se 24 h (okume), tri dana (mahagoni, hrast, orah) do 10 dana (palisandar, ebanovina i druge tvrde vrste drveta). Ljuštenje se vrši na ljuštilicama. Za pravilan rez i kvalitet furnira od važnosti su među ostalim položaj noža i pritiskivača. Razmak između vrha noža i vrha pritiskivača (horizontalni otvor) iznosi 0.7 d za meko drvo, a 0.8 d za tvrdo drvo, ako je d = debljina furnira koji se Ijušti. Razmak između vrha noža i vrha pritiskivača (vertikalni otvor) ovisi o debljini furnira. Taj razmak iznosi 0 mm za debljine furnira ispod 1 mm, 0,5 mm za debljine furnira od 1 do 2 mm, 1,0 mm za debljine furnira od 2 do 5 mm, 1,5 mm za debljine furnira od 5 do 8 mm. Opisane su dalje karakteristike noža i pritiskivača. Vrh pritiskivača treba biti zaobljen, visina ovog zaobljenog dijela pritiskivača ovisi o debljini furnira i vrsti drveta. Kvalitet furnira ovisi o tehničkim karakteristikama noža. Važan je kut što ga zatvara oštrica noža sa okomitom ravninom. Taj je kut to manji što je promjer trupca manji. On se kreće od 2° do 0°. Opisan je rad na ljuštilicama i rad na škarama, zatim polukružno ljuštenje. U poglavlju o rezanju opisane su karakteristike noža i pritiskivača. Razmak između vrha noža i vrha pritiskivača u horizontalnoj ravnini treba da iznosi d — 0,2 gdje d = debljina rezanog furnira. Zatim je prikazana sama tehnika rezanja. U poglavlju o sušenju opisan je prirodni način sušenja furnira i vještački način sušenja furnira u komorama, sušarama na vrpce, sušarama na valjke i respiratornim sušarama. Dalje je opisan rad na osušenim furnirima, rezanje na škarama, sortiranje, priprema ivica furnira, sastavljanje ploča. U trećem dijelu opisan je tehnološki proces proizvodnje furnirskih ploča. U četvrtom dijelu opisan je način proizvodnje sredica za stolarske ploče, tehnološki proces stolarskih ploča, proizvodnje savijenih furnirskih ploča, sjedalica, naslona na stolice i bačava. U petom dijelu prikazana je metoda ispitivanja stepena vlage, volumne težine, čvrstoće na vlak i na smicanje furnirskih i stolarskih ploča. Ova je knjiga bogato ilustrirana sa 88 crteža, diagrama i fotografija. Knjiga se može preporučiti svima onima koji se žele upoznati sa proizvodnjom furnirskih i stolarskih ploča. I. Horvat ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.— za nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene, računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. |