DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 14 <-- 14 --> PDF |
jasno, ako shematski uporedimo djelovanje navedenih sredstava na borovog četnjaka i hrušta običnog (Melolontha melolontha). U pokusu provedenom u maju 1950. izvršili smo zaprašivanje mladih hrastića napadnutih kolonijama gotovo hiljade gusjenica 2. i 3. stadija, četiri dana nakon tretiranja, dobili smo slijedeće rezultate uspjeha suzbijanja koje smo odredili koprometrijskom metodom: pod 1 stablom tretiranim sa DDT = 1 gr. ekskreta pod 1 stablom tretiranim sa HCH = 17 gr. ekskreta pod 1 stablom kontrola = 17,5 gr. ekskreta Do analognih zaključaka došlo se u inostranstvu a naročito u Jugoslaviji za Lvmantri a dispar. ANDROIć (1) je također opazio da su gusjenice borovog četnjaka mnogo otpornije prema insekticidima nego gubarove. Konačno treba dodati i to da proizvodne cijene mogu, naročito u šumi, ograničiti upotrebu nekih insekticida. 3° Raspodjela antiparazitarnih sredstava: Zračne struje, čak i kad su jedva zamjetljive za naša osjetila, imaju prvorazredni utjecaj na distribuciju antiparazitarnog sredstva i kao što su to pokazali radovi naših kolega RACOURT-a, VIEL-a I CHEVREL-a (31) u fitofarmaceutskom laboratoriju, insekticidno djelovanje sredstva ovisi najzad o njihovoj raspodjeli po tretiranim biljkama. Odnošanje sredstva van površina koje se tretiraju može biti metres IO 20 30 40 znatno ne samo kod upotrebe avio- Fig. 8. Controle du poudrage effectif d´un metode, što je inače shvatljivo, nechamp de colza par avion d´apres Viel et go i kod upotrebe aparata sa ze Hascoet. mlje. KRUSE, HESS I METCALF SI. 8. Kontrola zaprašrivanja avionom na jednom polju repice, prema Vielu (31) u Americi, RAUCOURT I i Hascoet-u. VIEL u Francuskoj, procijenili su u jednom slučaju kod zaprašivanja iz zraka, da je gubitak sredstva uslijed odnošanja bio barem 70%, većinom 80—85% od ukupne bačene količine. Prah može biti odnesen i više kilometara od mjesta tretirania. Upotreba uljanih suspenzija zamagljivanjem može smanjiti gubitak sredstva, ako se to može prosuditi prema rezultatima dobivenim u Jugoslaviji, gdje je navodno po hektaru 2—5 kg 16% DDT (domaćih preparata »Pantakana«) bilo dovoljno protiv Lymantria-e dispar (34 i 35). Drugi bitni problem jest homogenost »aktivnih taloga«, t. j . količina sredstva na jedinici površine koju stvarno prime insekti koje uništavamo ili lišće koje zaštićujemo. Na tome području, prema izvršenim pokusima u laboratoriju za fitofarmaciju dobivamo dragocjene podatke. U laboratoriju se nastojalo za svaki slučaj posebno odrediti minimalnu dozu supstance koja je potrebna da se dobije toksičko djelovanje, vodeći |