DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Stepen populacije nekog insekta u datom vremenu i mjestu može se
prikazati brojem dobivenim na temelju ispitivanja uzetih primjeraka
prema strogo odabranoj metodici. Statistička analiza tih dobivenih brojeva
dopušta nam da za razne lokalitete odredimo smjer numeričkih varijacija
populacije i njihovu amplitudu. Na taj način možemo ustanoviti
korelaciju sa raznim faktorima koji uslovljuju razviće insekta.


Nažalost, katkad je teško naći prikladnu metodiku i primjeniti je u
svakom slučaju. Da bi se na pr. ocijenila populacija hrast, četnjaka, koja
često pokazuje velike nejednoličnosti, vodili smo računa da bi bilo potrebno
izvesti brojenje gusjenica (kod kojih bi zatim trebalo istaknuti
bolesti i parazite), u svim zaprecima izvjesnog broja stabala, da bi se dobila
jedna ispravna procjena pojava koje su interesantne za jedan sektor
makar relativno i ograničen.


Kada se to mora obaviti na stablima visine 30—40 m, takovo brojenje
traži velika materijalna sredstva kojima zasada ne raspolažemo.


Imajući u vidu velike neprilike koje prouzrokuju otrovne dlačice kod
manipulacije sa gusjenicama, zaprecima, ekskrementima, korom ili čak
kod kretanja kroz šumu (neprilike koje ne smijemo zanemariti!), možemo
ocijeniti kolike su poteškoće ovoga studija.


žalimo da smo predložili u našem izlaganju tek subjektivn u
metod u procjene stepena populacije kao funkcije broja i volumena
zapredaka. Ali mi smo ovdje uzeli taj primjer zato, da podsjetimo da su
naša istraživanja u početnom stadiju i naročito da preciziramo naše mišljenje,
da ekološki studiji, čak ako su i ograničeni na epidemiology u
vrste, mogu imati pravu vrijednost samo ako se pozivamo
na objektivne i stroge procjene i na česta,
mnogobrojna i dugotrajna opažanja.


Ovakovo shvatanje dopušta nam da postavimo čitavu stvar bioloških
opažanja koje smo ovdje donijeli u one okvire koje smo odredili ima
3—4 godine i koje smo spomenuli prije: odrediti uslove u kojima se možemo
odlučiti za kemijsku borbu sa maksimalnom djelotvornošću uz najmanji
rizik za korisnu faunu i uz optimalni ekonomski efekt. Ušlo vi kojih
smo se držali su slijedeći.


1° Značenje i korist bioloških studija.


Iako naoko od malog neposrednog i praktičnog značenja, predstavljaju
one osnove racionalne organizacije kemijske borbe. Entomolog ekonomist
ne smije uistinu nikada izgubiti iz vida da se ne borimo protiv
nekog insekta u jednom fiksiranom stanju i na jedan univerzalni način,
nego da on intervenira protiv jedne populacije u neprestanom razvoju
i u jednoj sredini, koja se mijenja uslijed uzajamnog djelovanja organizamsredina,
i da svakoj fazi ovoga ekološkog razvoja odgovara jedan posebni
način djelovanja.


Uvažujući ovakvo gledište i korist biocenotičkih studija koji su
s njom vezani, osobito u tako kompleksnim biotopima kao što su šumske
sastojine, može se izbjeći nepotrebni riziko, ako su razni elementi entomofagne
faune sposobni da u skoroj budućnosti uspješno djeluju protiv
nekog štetnika. Ali događa se da kemijsko sredstvo, pogađajući istovremeno
i gotovo isključivo nekog fitofagnog insekta i jednu vrstu hiperparazita,
postaje-ujedno umjetni faktor regulacije: mi smo naveli primjer
tretiranja hrastova četnjaka već u 1. larvalnom stadiju, u doba kada