DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Stepen populacije nekog insekta u datom vremenu i mjestu može se prikazati brojem dobivenim na temelju ispitivanja uzetih primjeraka prema strogo odabranoj metodici. Statistička analiza tih dobivenih brojeva dopušta nam da za razne lokalitete odredimo smjer numeričkih varijacija populacije i njihovu amplitudu. Na taj način možemo ustanoviti korelaciju sa raznim faktorima koji uslovljuju razviće insekta. Nažalost, katkad je teško naći prikladnu metodiku i primjeniti je u svakom slučaju. Da bi se na pr. ocijenila populacija hrast, četnjaka, koja često pokazuje velike nejednoličnosti, vodili smo računa da bi bilo potrebno izvesti brojenje gusjenica (kod kojih bi zatim trebalo istaknuti bolesti i parazite), u svim zaprecima izvjesnog broja stabala, da bi se dobila jedna ispravna procjena pojava koje su interesantne za jedan sektor makar relativno i ograničen. Kada se to mora obaviti na stablima visine 30—40 m, takovo brojenje traži velika materijalna sredstva kojima zasada ne raspolažemo. Imajući u vidu velike neprilike koje prouzrokuju otrovne dlačice kod manipulacije sa gusjenicama, zaprecima, ekskrementima, korom ili čak kod kretanja kroz šumu (neprilike koje ne smijemo zanemariti!), možemo ocijeniti kolike su poteškoće ovoga studija. žalimo da smo predložili u našem izlaganju tek subjektivn u metod u procjene stepena populacije kao funkcije broja i volumena zapredaka. Ali mi smo ovdje uzeli taj primjer zato, da podsjetimo da su naša istraživanja u početnom stadiju i naročito da preciziramo naše mišljenje, da ekološki studiji, čak ako su i ograničeni na epidemiology u vrste, mogu imati pravu vrijednost samo ako se pozivamo na objektivne i stroge procjene i na česta, mnogobrojna i dugotrajna opažanja. Ovakovo shvatanje dopušta nam da postavimo čitavu stvar bioloških opažanja koje smo ovdje donijeli u one okvire koje smo odredili ima 3—4 godine i koje smo spomenuli prije: odrediti uslove u kojima se možemo odlučiti za kemijsku borbu sa maksimalnom djelotvornošću uz najmanji rizik za korisnu faunu i uz optimalni ekonomski efekt. Ušlo vi kojih smo se držali su slijedeći. 1° Značenje i korist bioloških studija. Iako naoko od malog neposrednog i praktičnog značenja, predstavljaju one osnove racionalne organizacije kemijske borbe. Entomolog ekonomist ne smije uistinu nikada izgubiti iz vida da se ne borimo protiv nekog insekta u jednom fiksiranom stanju i na jedan univerzalni način, nego da on intervenira protiv jedne populacije u neprestanom razvoju i u jednoj sredini, koja se mijenja uslijed uzajamnog djelovanja organizamsredina, i da svakoj fazi ovoga ekološkog razvoja odgovara jedan posebni način djelovanja. Uvažujući ovakvo gledište i korist biocenotičkih studija koji su s njom vezani, osobito u tako kompleksnim biotopima kao što su šumske sastojine, može se izbjeći nepotrebni riziko, ako su razni elementi entomofagne faune sposobni da u skoroj budućnosti uspješno djeluju protiv nekog štetnika. Ali događa se da kemijsko sredstvo, pogađajući istovremeno i gotovo isključivo nekog fitofagnog insekta i jednu vrstu hiperparazita, postaje-ujedno umjetni faktor regulacije: mi smo naveli primjer tretiranja hrastova četnjaka već u 1. larvalnom stadiju, u doba kada |