DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 23     <-- 23 -->        PDF

je Monodontemerus aereus, koji napada larve tahina, gotovo
jedini hiperparazit biocenoze koji je tada aktivan.


Drugo, ekološki studiji dopuštaju, da se čak i empirički ustanovi stepen
populacije ispod kojega nema neposredne opasnosti prenamnožavanja
insekata i prema tome nije potrebno intervenirati. Slijedeći stupnjeve
populacije iz godine u godinu ili sukcesivno u toku generacija, drugim
riječima ustanovljujući gradacionu krivulju fitofaga, možemo se osloniti
na izvjesne kriterije, kao ukupnu gustoću zapredaka četnjaka ili još na
»lichtfrass« i »kahlfrass« njemačkih autora, da se pristupi prognozi gradacije
i organizacije borbe u pravo vrijeme.


Treće, procjena štete u toku gradacija dopušta nam da izmjerimo
njenu veličinu koju uzrokuje fitofag šumskoj produkciji i prema tome da
procijenimo rentabilitet dobro vođene borbe protiv štetnika.


Da pokažemo važnost ovoga gledišta, naveli smo rezultate koji su
dobiveni u Švicarskoj u pogledu produkcije ariša. Eric BADOUX (2),
oslanjajući se na studij godišnjeg debljinskog priraštaja, pokazao je
jasno umanjenje prirasta stabala u godinama invazije ariševa moljca. On
je procijenio sniženje produkcije sastojina za oko 30% i podvukao da
ovome treba dodati teške štete zbog reducirane fruktifikacij e.


2°) Potreba etološkog i fiziološkog poznavanja


Principi kojima smo se rukovodili kod određivanja nekih uslova za
upotrebu sintetičkih insekticida protiv gusjenica četnjaka bili su već određeni
za mnoge slučajeve u epohi mineralnih insekticida (vidjeti opći dio
od SCHEPARD-a (33). Naši rezultati o osjetljivosti larvalnih stadija i o
razlici toksičkog djelovanja nekih sintetičkih produkata potvrđuju i konstatacije
koje su učinili razni autori na drugim vrstama a naročito jugoslavenski
istraživači na T. p i t y o c a m p a -i ili na L y m a n t r a-i
d i s p a r.


Ne treba gubiti iz vida da je potrebno dobiti ove indikacije da bismo
mogli odrediti način djelovanja raznih produkata koji dolaze u obzir za
borbu protiv četnjaka.


3°) Usavršavanje tehničkog procesa primjene


Nezavisno od usavršenja aparata i uslova disperzije sredstva, čime
bismo, kako se nadamo, mogli povisiti radni učinak i jednoličnost disperzije,
treba još istražiti fizičke uslove povoljne za tretiranje.


što se tiče samoga sredstva, jasno je da forma u kojoj se ono unosi
na površinu koja se tretira, može izmijeniti stupanj njegove toksičnosti
ne samo u apsolutnoj vrijednosti, nego f u sposobnosti penetracije i difuzije,
koje mogu varirati: tomu treba pripisati uspjeh zamagljivanja
(»fogging«) ili funigacije (koju smo najčešće upotrebljavali). Izbor je
veličine insekticidnih čestica, kao i eventualnog rastvarača, također od velikog
značenja. S druge strane veliki utjecaj imaju i oni klimatski uslovi,
koji pogoduju prodiranju sredstva u krošnje. Toksička djelovanje ovisno
je o temperaturi i relativnoj vlazi, često puta vremenske prilike spriječavaju
nas da po volji odredimo dan i sat tretiranja, pa je zato korisno
poslužiti se bioklimatološkim podacima za dotičnu šumu i podacima o djelovaniu
klim. faktora da bi se izbjeglo barem najnepovoljnijim uslovima za
tretiranje.


4°) Biološka kontrola tretiranja
čak ako se radi i o jednoj »ekstenzivnoj« akciji, izgleda nam opravdano
da vodimo računa o prosječnom uspjehu suzbijanja. Šumari cen