DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 26     <-- 26 -->        PDF

31. 1953 — RAUCOURT (M.), VIEL (G.) et CHEVREL (J.) — Etude sur les
traitements aeriens par poudrage. 1) Etude de la repartition des poudres (Ann.
E p i p h. 2 : 227—256)
32. 1935 — SELTZER (P.) — Etudes micrometeorologiques en Alsace. (These
Faculte des Sciences Strasbourg).
33. 1939 — SHEPARD (H. H.) — The chemistry and toxicology of insecticides
(Minneapolis)
34. 1949 — SPAIC (I.) — Suzbijanje gubara aviometodom. Masovna pojava
i suzbijanje gubara, Zagreb.
35. 1952 — SPAIC (I.) — Suzbijanje gubara aviometodom. Dopunski pokusi
Zagreb.
36. 1951 — THIELMANN (K.) — Nonnenbekämpfung 1950 im Forstamt Weiden
(Opf.) (A Hegern. Forstzeit g 6° Jahrgang: 1949)
37. 1951 — TROUVELOT (B.) BERTHON (R.), BILIOTTI (E.) et GRISON
(P.) — Problemes souleves par la presence prolongee de la Processionnaire du Chene
(Thaumetopoea processionea) dans la region parisienne (C. R. A c. A g r i c. F r.
37 : 311—314)
38. 1952 — TROUVELOT (B.), GRISON (P.) et BILIOTTI (E.) — La prevision
des infestations de Processionnaires du Chene en vue de traitements chimiques. (C. R.
Ac. Agric. Fr. 36:106—108)
39. 1953 — VAGO (C.) — Sur une virose du type »polyedrie« particuliere ä la
Processionnaire du chene (Thaumetopoea processionea L.) (Lep.) (Rev.
Forest. F r. 10 : 654—656)
40. 1953 — VAGO (C.) — La polydedrie de Thaumetopoea pityocampa
SCHIFF. (Ann. E p i p h. 3:319—332)
41. 1951 — VIEL (G.) — Les traitements insecticides par voie aerienne (Phytoma
31 :9—16; 32 : 25)
42. 1942 — WELLENSTEIN et al. — Die Nonne in Ostpreussen (Monographien
Z. Angew. Ent. N°15)
43. COURTIER (A. J.) et BOUSCHARAIN (J.) — Nouveau procede d´obtention
d´aerosols insectides. (Ill0 Congres International de Phötopharmacie, Paris 1952,
sous presse)
Preveo: Ing. M. Androić


RAKAVOST BAGREMOVIH STABALA


(Kod nas još neopisana bolest bagrema)


Ing. Zsuffa Lajoš — Sombor


velikom broju bagremovih stabala primijetio sam rak rane prili


Na


kom uređajnih radova na području šuma Pokrajinskog šumskog gazdinstva
Sombor. Iznenadilo^ me je da ovu bolest nisam našao opisanu u škorićevom
»Ključu za određivanje bolesti šumskog drveća« ni u Josifovićevoj
»šumskoj fitopatologiji«, a to su jedina izdanja na našem jeziku u
kojima se opisuju bolesti šumskog drveća. Zato ću opisati izgled te bolesti
i njezinu rasprostranjenost u bagremovim sastojinama šume »Ostrvo«
i u »Kolutskoj šumi« šumske uprave Bezdan.


Opis rak rana i zaraženog stabla.


Rak rane na bagremu slične su mehaničkim ozljedama koje nastaju
kada stablo kod pada oguli koru sa okolnih stabala. Rak rane su uske,
dugačke i površinske. Na starijim stablima ima rak rana preko 1 metar
dužine. Rubovi rane su zarasli i malo izdignuti. Na starijim stablima rak
rane su najčešće otvorene, rjeđe su pokrivene sa nadignutom ili upalom




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 27     <-- 27 -->        PDF

korom, koja je suha. Na mlađim stablima rak rane su često pokrivene, pa
se na deblu izvana vidi samo mjestimično nadignuta ili upala kora. Otvorene
rak rane na mladim stablima često se nalaze na onim mjestima gde
je deblo čišćeno od grana.


Ispod rane vidi se obično natrula bjeljika. Trulež je mrka prizmatična.
Na poprečnom presjeku debla vidi se da je kod novijih rak rana
trulež u horizontalnom smjeru prodrla samo nekoliko, centimetara. Kod
starijih rana trulež je već zahvatila čitavo deblo. Po broju godova na rubu
rane vidi se da stablo može rasti sa rak ranom više godina.


Na jednom stablu obično ima više takvih rak rana. One su raspoređene
uzduž debla od panja pa i na jačim granama u krošnji, a rjeđe
obuhvataju čitavo deblo. Na tim je mjestima deblo veoma zadebljalo.
Bolesna stabla imaju rijetku krošnju. Neka bolesna stabla su suhovrha
ili već sasvim suha.


Na manjem broju bolesnih stabala vide se na ranama bijela plodišta
gljive Peria vaporiria Pers. Na drugim bolesnim stablima na panju vide
se plodišta gljive Fomes fraxineus (Bull.) Fr. Te gljive su vjerojatno


IntenzitetTabela br. 1


Površina
Odj.i ots. otseka
ha


1, d 1,36


3. n 0,30
1. lj
2. i 2,06
1. a
1.
b
2. a
3. a 19,25
1. c 4,87
zaraze u bagremovim sastojinama šume »Ostrvo«


Primerna
povr. u °/o
površ otseka


12


13


17


13


21


Od ukupnog br. stab. °/0


U


Starost


debljinskom


sastojine
sa rak


razredu


god.


ranama


cm
10—20 8,3510 20—30 33,3
prosečne 9,0
10—20 12,0


12


prosečno 12,0
10-20 18,7
20—30 23,2


20


prosečno 19,6
10—20 6,25
20—30 21,2
30—40 42,0


25 40—50 60,0
prosečno 13,6
10—20 13,3
20—30 37,4
30 30—40 59,5
40—50 66,6
prosečno 28,8


sa rak
ranama i
natrulih


| 5,0
33,3
5,7


;


17,6
23,2
18,7


4,35
18,1
39,5
30,0
11,1
10,5


30,4
50,8
66,6
23,7
233




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 28     <-- 28 -->        PDF

sekunđardni paraziti, uzročnici truleži koji su u stablo prodrli kroz velike
površinske rak rane.


Da se utvrdi uzročnik bolesti trebalo bi vršiti dugotrajnija opažanja,
te u laboratoriju uzgojiti čistu kulturu pretpostavljenog uzročnika bolesti
i s njim vršiti pokusne inokulacije na zdrava stabla.


Intenzitet zaraze.
Prilikom radova na procjeni drvne mase, kod polaganja primjernih
pruga posebno je zabilježeno u manualu svako bolesno i bolesno-natrulo
stablo. Tako su dobiveni ovi podaci.


1. šuma »Ostrvo«. čista bagremova sastojina iz sadnica, koje su sađene
na razmak 2 x 2,5 metra. Podstojne sastojine nema. Sloj grmlja
siromašan. Nasipom zaštićeno područje rita, u blizini živog toka Dunava.
Srednja udaljenost sastojina od nasipa je oko 250 m. Stanište: ilovasti
pijesak sa tankim slojem humusa i plitkom podzemnom vodom. Za vrijeme
dugotrajnijih poplava u ritu niži položaji sastojina su poplavljeni
izdanačkom vodom.
Intenzitet zaraze u bagremovim sastojinama šume »Ostrvo« (prosječno)
Tabela br. 2


Od. i ots.
Površina
otseka
ha
Primerna
povr. u %-VJ
povr. ots.
Starost
sastojine
god.
U
debljinskom
razredu
cm
Od ukupnog broja stab. °/0
sa rak
ranama
sa rak
ranama i
natrulih
La, l.b 10—20 10,1 8,2
1. c 20-3 0 25,9 22,4
l.lj,
2. a, 2. i
3. <.,
27,84 15 10—30 30—40
40-5 0
48,7
61,5
42,4
38,5
3,n prosečna 17,5 14,65


2. Kolutska šuma. Bagremova sastojina iz sadnica koje su sađene
pa razmak 2x 2 5 metra. Podstojne sastojine nema. Sloj grmlja siromašan.
Stanište: glinasta ilovača, suho tlo sa debljim slojem humusa. Duboki
solonjec.
Intenzitet zaraze u bagremovoj sastojini Kolutske šume
Tabela br. 3


: Od. i ots.
Površina
otseka
ha
Primarna
povr. u °/o-u
povr. ot.
Starost
sastoiinc
god.
U
debljinskom
razredu
cm
Od ukupnog broja stab. °/0
sa rak
ranama
sa rak
ranama i
natrulih
10—20 22,75 14,76
1. a 13,62 5 26 20—30 36,1 25,0
prosečno 25,0 15,5




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Uslovi infekcije i razvoj bolesti.
Prema dr. Petračiću (Uzgajanje šuma, Zagreb 1931.) za dobro uspijevanje
bagrema traži se rahlo, lagano, duboko i toplo tlo. Naročito mu
prija na hranjivosti bogato i plodno ilovasto tlo ili pijesak. Ne prija mu
teško ilovasto tlo, tlo sa plitkom podzemnom vodom i alkalično tlo.
U šumi »Ostrvo« stanište je rahli ilovasti pijesak ali sa plitkom pod


zemnom vodom. U »Kolutskoj šumi« tlo je teško alkalično. To su staništa
koja bagremu ne prijaju. Zato su ovdje bagremova stabla oslabila.
Prema istraživanjima E. Muncha osjetljivost stabla prema gljivi razaraču
zavisi od količine, zraka u drvetu, a ova opet zavisi od zdravstvenog
stanja drveta. Zra* u drvetu potreban je za razvoj svim gljivama
parazitima. Zdrava stabla sa bujnom krošnjom su u punoj životnoj snazi;
u njima je kolanje sokova intenzivno, veliki postotak vlage u drvetu i
intenzivna transpiracija. U takvim stablima je uvijek minimalna količina
zraka. Zato se u potpuno zdravom stablu ne može razvijati nijedna gljiva
parazit. U oslabljelim stablima tranispiracija je smanjena i u provodne
elemente drveta prodire zrak. To omogućava razvoj gljive parazita


u stablu.
Mlada stabla su vitalnija od starijih. U njima je kolanje sokova
intenzivnije i manja količina zraka u drvetu, što ih čini u većoj mjeri
imunima prema prodiranju parazita. Zato je vjerojatno postotak bolesnih
stabala manji u mladim sastojinama. Sa starošću sastojine postotak zaraženosti
raste, (vidi tabelu br. 1.).
JInfekcija mladih stabala nastaje kroz rane koje se na stablima stvaraju
kod čišćenja od grana. Zato treba kod čišćenja paziti da se kora što
manje ozlijedi. Infekcija može nastati i kroz rane od tuče, prizemnog
požara i si.
Nakon prodora parazita kroz tako nastalu ranu, napadnuto tkivo obamire.
Zdravi kambij oko rane reagira pojačanom diobom stanica i obrazuje
prvi prsten meristema. Kambij tako pokušava da zatvori ranu. No
gljiva parazit napada i novo stvoreno tkivo. Pod njenim utjecajem ponovo
nastaje nekroza tkiva. Poslije izvjesnog vremena javlja se nova
dioba kambij a i stvara se novi vijenac neristema, koji sljedeće godine
ponovo biva zaražen i nekrotiran. Nakon više godina, kao rezultat te
borbe između stabla i parazita, rane postaju oivičene većim ili manjim
izraslinama. Prisustvo rane stimulira priticaj asimilata u susjedne zdrave
dijelove, koji se zato jače razvijaju, pa na tom mjestu nastaje zadebljanje
na deblu.
Ovakve rane znatno smanjuju mogućnost tehničkog iskorištavanja
deblovine. Šteta je još veća jer je deblo vina zaraženih stabala djelimično
trula.
Trebalo bi pregledati bagremove sastojine sa -drugih područja da bi
se ustanovilo, da li je ta bolest lokalna pojava u sastojinama šumske
uprave Bezdan i kakvu pažnju treba posvetiti suzbijanju ove bolesti.


LITERATURA:


1. Dr. M. Josifović: šumska fitopatologija, Beograd, 1951.; 2. E. Münch: Untersuchungen
über Immunität und Kra.nkheitsempfänglichkeit der Holzpflanzen, Naturwiss.
Zeitschrift für Forst- und Landwirtschaft, 7 Jahrgang 1909, Heft 1, 2, 3; 3. Dr.
A. Petračić: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1931.
235


\