DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uslovi infekcije i razvoj bolesti. Prema dr. Petračiću (Uzgajanje šuma, Zagreb 1931.) za dobro uspijevanje bagrema traži se rahlo, lagano, duboko i toplo tlo. Naročito mu prija na hranjivosti bogato i plodno ilovasto tlo ili pijesak. Ne prija mu teško ilovasto tlo, tlo sa plitkom podzemnom vodom i alkalično tlo. U šumi »Ostrvo« stanište je rahli ilovasti pijesak ali sa plitkom pod zemnom vodom. U »Kolutskoj šumi« tlo je teško alkalično. To su staništa koja bagremu ne prijaju. Zato su ovdje bagremova stabla oslabila. Prema istraživanjima E. Muncha osjetljivost stabla prema gljivi razaraču zavisi od količine, zraka u drvetu, a ova opet zavisi od zdravstvenog stanja drveta. Zra* u drvetu potreban je za razvoj svim gljivama parazitima. Zdrava stabla sa bujnom krošnjom su u punoj životnoj snazi; u njima je kolanje sokova intenzivno, veliki postotak vlage u drvetu i intenzivna transpiracija. U takvim stablima je uvijek minimalna količina zraka. Zato se u potpuno zdravom stablu ne može razvijati nijedna gljiva parazit. U oslabljelim stablima tranispiracija je smanjena i u provodne elemente drveta prodire zrak. To omogućava razvoj gljive parazita u stablu. Mlada stabla su vitalnija od starijih. U njima je kolanje sokova intenzivnije i manja količina zraka u drvetu, što ih čini u većoj mjeri imunima prema prodiranju parazita. Zato je vjerojatno postotak bolesnih stabala manji u mladim sastojinama. Sa starošću sastojine postotak zaraženosti raste, (vidi tabelu br. 1.). JInfekcija mladih stabala nastaje kroz rane koje se na stablima stvaraju kod čišćenja od grana. Zato treba kod čišćenja paziti da se kora što manje ozlijedi. Infekcija može nastati i kroz rane od tuče, prizemnog požara i si. Nakon prodora parazita kroz tako nastalu ranu, napadnuto tkivo obamire. Zdravi kambij oko rane reagira pojačanom diobom stanica i obrazuje prvi prsten meristema. Kambij tako pokušava da zatvori ranu. No gljiva parazit napada i novo stvoreno tkivo. Pod njenim utjecajem ponovo nastaje nekroza tkiva. Poslije izvjesnog vremena javlja se nova dioba kambij a i stvara se novi vijenac neristema, koji sljedeće godine ponovo biva zaražen i nekrotiran. Nakon više godina, kao rezultat te borbe između stabla i parazita, rane postaju oivičene većim ili manjim izraslinama. Prisustvo rane stimulira priticaj asimilata u susjedne zdrave dijelove, koji se zato jače razvijaju, pa na tom mjestu nastaje zadebljanje na deblu. Ovakve rane znatno smanjuju mogućnost tehničkog iskorištavanja deblovine. Šteta je još veća jer je deblo vina zaraženih stabala djelimično trula. Trebalo bi pregledati bagremove sastojine sa -drugih područja da bi se ustanovilo, da li je ta bolest lokalna pojava u sastojinama šumske uprave Bezdan i kakvu pažnju treba posvetiti suzbijanju ove bolesti. LITERATURA: 1. Dr. M. Josifović: šumska fitopatologija, Beograd, 1951.; 2. E. Münch: Untersuchungen über Immunität und Kra.nkheitsempfänglichkeit der Holzpflanzen, Naturwiss. Zeitschrift für Forst- und Landwirtschaft, 7 Jahrgang 1909, Heft 1, 2, 3; 3. Dr. A. Petračić: Uzgajanje šuma, Zagreb, 1931. 235 \ |