DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 3     <-- 3 -->        PDF

y


ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 78 MAJ — JUNI GODINA 1954


GUSJENICE ČETNJAKA I USLOVI KEMIJSKE BORBE PROTIV NJIH*


P. Grison & E. Biliotti
(Les chenilles processionnaires et les conditions de la lutte chimique)


(Institut Rational de la Recherche Agranomique Station Centrale de Zoologie
Agricole, Versailles)


I. UVOD
S
S
ve naše šume trpe povremeno velike štete od insekata, među kojima
se naročito neke vrste leptira odlikuju masovnom pojavom. U južnoj
Evropi, a napose u Jugoslaviji bile su posljednjih godina veoma štetne
gradacije gubara (Lymantria dišpar L), koje su bile predmet značajnih
radova jugoslavenskih šumarskih inženjera i entomologa. Kasnije, u toku
ovog izlaganja, osvrnut ćemo se na te radove. Analogna istraživanja o
borovom četnjaku (Thaumetopoea pityocampa Schiff) bila
su izvršena u Jugoslaviji i u Italiji.


Mi smo u Francuskoj u posljednjem deceniju svjedoci jakih i dugih
gradacija na golemim površinama gusjenica hrastovog i borovog četnjaka
Thaumetopoea processionea L. i T. pityocampa Schiff.,
koje su vrlo dobro poznate šumarima zbog štete u šumama, a šumskim
radnicima i turistima zbog »otrovnih dlačica«.


Teška situacija, koja je nastala uslijed stalnih gradacija na velikim
površinama, zabrinula je Generalnu direkciju voda i šuma u Francuskoj,
pa nam je u vezi sa stanicom za šumarska istraživanja u Nancy-u postavljen
zadatak, da se pozabavimo biološkim, ekološkim i fitofarmaceutskim
problemima u vezi s navedenim štetnicima.


Studija o gradacijama štetnika može se izvršiti bilo s obzirom na
biocenozu, odnoseći se na pr. na određivanje biotskih faktora koji dovode
do prirodne retrogradacije, bilo s obzirom na dinamiku populacije, izučavajući
fluktuacije godišnjih populacija statističkim metodama.


S obzirom na dinamiku populacije nalazimo zanimljive podatke o
gradacijama L y m a n t r i a-e m o n a c h a-e u njemačkim prikazima (42),
a one L. d is pa r u jugoslavenskim prikazima (26). U toku su studije
o arišovom moljcu Steganoptycha diniana Gn. u Engadinu
(švicarska), kojom prilikom su upotrebljena znatna sredstva za
istraživanje, koja će predstavljati dragocjen prilog biocenologiji.


* Donosimo članak Grisona i Biliottia, članova Instituta za zoološka istraživanja
u Versaju, preveo ing. M. Androić.