DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 3 <-- 3 --> PDF |
y ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 78 MAJ — JUNI GODINA 1954 GUSJENICE ČETNJAKA I USLOVI KEMIJSKE BORBE PROTIV NJIH* P. Grison & E. Biliotti (Les chenilles processionnaires et les conditions de la lutte chimique) (Institut Rational de la Recherche Agranomique Station Centrale de Zoologie Agricole, Versailles) I. UVOD S S ve naše šume trpe povremeno velike štete od insekata, među kojima se naročito neke vrste leptira odlikuju masovnom pojavom. U južnoj Evropi, a napose u Jugoslaviji bile su posljednjih godina veoma štetne gradacije gubara (Lymantria dišpar L), koje su bile predmet značajnih radova jugoslavenskih šumarskih inženjera i entomologa. Kasnije, u toku ovog izlaganja, osvrnut ćemo se na te radove. Analogna istraživanja o borovom četnjaku (Thaumetopoea pityocampa Schiff) bila su izvršena u Jugoslaviji i u Italiji. Mi smo u Francuskoj u posljednjem deceniju svjedoci jakih i dugih gradacija na golemim površinama gusjenica hrastovog i borovog četnjaka Thaumetopoea processionea L. i T. pityocampa Schiff., koje su vrlo dobro poznate šumarima zbog štete u šumama, a šumskim radnicima i turistima zbog »otrovnih dlačica«. Teška situacija, koja je nastala uslijed stalnih gradacija na velikim površinama, zabrinula je Generalnu direkciju voda i šuma u Francuskoj, pa nam je u vezi sa stanicom za šumarska istraživanja u Nancy-u postavljen zadatak, da se pozabavimo biološkim, ekološkim i fitofarmaceutskim problemima u vezi s navedenim štetnicima. Studija o gradacijama štetnika može se izvršiti bilo s obzirom na biocenozu, odnoseći se na pr. na određivanje biotskih faktora koji dovode do prirodne retrogradacije, bilo s obzirom na dinamiku populacije, izučavajući fluktuacije godišnjih populacija statističkim metodama. S obzirom na dinamiku populacije nalazimo zanimljive podatke o gradacijama L y m a n t r i a-e m o n a c h a-e u njemačkim prikazima (42), a one L. d is pa r u jugoslavenskim prikazima (26). U toku su studije o arišovom moljcu Steganoptycha diniana Gn. u Engadinu (švicarska), kojom prilikom su upotrebljena znatna sredstva za istraživanje, koja će predstavljati dragocjen prilog biocenologiji. * Donosimo članak Grisona i Biliottia, članova Instituta za zoološka istraživanja u Versaju, preveo ing. M. Androić. |