DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 31 <-- 31 --> PDF |
povezanih kemijskih procesa; to je sadržano u mikrobiologiji šumskog zemljišta (5,2). Istaknut ćemo tek najvažnije skupine tih organizama i njihovo značenje po život šumske biocenoze. Biljni organizmi šumskog tla Pretežni dio šumskog tla pripada mikroflori (alge, gljivice, lišajevi i bakterije), a manji dio mikrofauni (praživotinje t. j . protozoe i virusi). Velik prostor u edafskom sloju šumske biocenoze zauzimlje korijenje drveća i ostalih viših biljaka te zajednice. Obzirom na vrstu djelatnosti aktivno je u tlu više skupina mikroflore; možemo ih podijeliti na tri glavne skupine. Prvu skupinu čini ona mikroflora, koja svojom djelatnošću preobražava šumsku prostirku u humusne materije. To je skupina humifikatora. Drug u skupin u čini mikroflora, koja sudjeluje u procesima mineralizacije humusnih tvari — nazvat ćemo je skupinom mineralizatora. Treća skupina ima sposobnost, da veže iz zraka ili iz svoje okoline elemente potrebne biljkama za ishranu (dušik, fosfor, sumpor i željezo), da ih akumulira u stanju prikladnom za asimilaciju korijena. Nazvat ćemo je skupinom akumulatora. Granice između tih skupina mikroflore nisu oštre, jer mnogi od mikroorganizama vrše sa više ili manje intenziteta funkcije dviju a neki i svih triju skupina. Osim toga vrše izvjesnu djelatnost u tom pravcu i neki drugi mikroorganizmi kao i životinje. (5) Humifikatori . Ta skupina mikroorganizama izaziva raznim procesima transformaciju šumske prostirke u humusnu materiju. Mikroorganizmi ove skupine razgrađuju celulozu, hemicelulozu, lignin, masti, vosak, tanin, smolu, bjelančevine, karbamide i hitin, te tako omogućuju stvaranje humusa, koji daljnjim procesima podliježe mineralizaciji. Ali uz razgrađivanje organske supstancije prostirke istovremeno se izgrađuje i organska supstanca mikroorganizama, tako da u edafskom sloju ti organizmi konačno potpuno zavladaju; čitavi taj sloj isprepletu gljivice svojim micelijima. Ustanovljeno je, da u dovoljno rahlom tlu t. j . uz dovoljan pristup zraka razgrađuju ti mikroorganizmi do 80% šumske prostirke, dok preostalih 20% upotrebljuju za izgradnju svog organizma (5). Tako se od 1000 kg svježe šumske prostirke izgradi 200 kg živih mikroorganizama. Navesti ćemo najvažnije predstavnike humifikatora i dati kratki pregled njihove djelatnosti. Gljivice: Sacharomyces ellipsoideus, S. glutinis i Muco r izvode anoksidativnu alkoholnu fermentaciju u šumskom tlu. Bacterium pento-aceticum uzrokuje jednu vrst mliječne fermentacije. Bacillus amylobacter izazivlje maslačnu fermentaciju, a P enicillium oxalicum i Aspergilus niger oksalnu odnosno limunsku fermentaciju. Bacillus cellulosae methanicus i B. c. hydrogenicu s transformiraju celulozu pod anaerobnim okolnostima. F eh e r je u dubljini od 90 cm pronašao u jednom gramu šumskog zemljišta i do 100 tisuća celuloznih bakterija (5). Za šumsko su zemljište mnogo važniji mikroorganizmi, koji transformiraju celulozu uz prisustvo zraka. To su gljivice roda P e n i c i 11 i u m, Aspergillus i Trie ho derm a, kao i prave bakterije roda Cytophaga i Cellvibrio. 237 |