DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
latnost razvijaju u kiselim šumskim zemljištima pod anaerobnim okolnostima Bacillus amylobacter, Clostridium pasterianu m i druge srodne vrste, koje izgradnjom svojih organizama vežu slobodni dušik iz zraka kojim, nakon ugibanja, stalno obogaćuju šumsko tlo. Ova grupa mikroflore, koja povećava količinu dušika u šumskom zemljištu, vrši u šumskoj biocenozi osobito važnu funkciju, je r u mineralima, koji svojim raspadanjem stvaraju zemljište, i pružaju korjenju šumskog drveća i bilja mineralnu hranu — gotovo i nema prijeko potrebnih dušičnih spojeva. U procesu akumulacije i kruženja sumpora ističe se u kiselim šumskim zemljištima mimo ostalih aerobna bakterija Thiobacteriu m t h i o x y d a n s, te anaerobna vrsta Thiobacterium denitrif i c a n s. Skupljanje fosfor a u šumskom zemljištu izravno vrši sva mikroflora, koja taj elemenat oduzimlje iz nerastvorljivih fosfornih spojeva. Neizravnim načinom sabiru ga oni organizmi, koji fermentacijom stvaraju organsku kiselinu. Pri tome ima u kiselim šumskim tlima veliki udjel ugljična kiselina. Pod stanovitim okolnostima vrše vrlo korisnu ulogu u šumskoj biocenozi i bakterije sposobne da brzo akumuliraju željezo , te da po korijenje viših biljaka otrovne, u vodi topive fero-spojeve oksidiraju u netopive i neotrovne feri-spojeve. Te željezne bakterije oblažu korijenje biljaka crvenkastim ferihiđroksidom i na taj način ih spašavaju od trovavanja sa ferospo j evima . Kao najvažnije od njih spominjemo končastu, željezastu bakteriju Lepotothrix ochrace a, te prave željezne bakterije podbarnih zemljišta Sideromonas, Sideroccocus i Siderobacter. (5, 2) Iako biljke trebaju za svoju izgradnju razmjerno vrlo male količine sumpora, fosfora i željeza, ipak su im ti elementi od životne važnosti. One ih nalaze u zemljištu na kome rastu; ti elementi ulaze u biljne organske spojeve, da se opet većim dijelom vrate u isto zemljište. Sumporne, fosforne i željezne bakterije ukopčane u kruženje tih materija svojim sudjelovanjem u akumulaciji tih, biljakama prijeko potrebnih elemenata također doprinose u izvjesnim okolnostima znatan udio u izgradnji i održanju šumske biocenoze. Korijenje šumskog drveća i biljaka. Osim biljnih mikroorganizama nalazi se u šumskom tlu korijenje viših biljaka, koje se u njemu razvija, raste i do izvjesne dubljine ga isprepliće. Ono vrši tu važnu sunkciju, koja je od osnovnog i mnogostrukog značenja, pa je cjeline radi posebno ukratko napominjemo. Drveće svojim korjenovim sistemom prodire u dubljinu šumskog tla. Njegovo korijenje tokom svog dugogodišnjeg rasta zahvaća velike mase matičnog substrata iz kojeg izvlači mineralne elemente i hranu i čitavu tu količinu svake godine akumulira u gornjem sloju tla (6). Prodiranjem korijenja u tlo postaje zemljišni sloj rahliji i prozračniji. Korijenje usitnjava i svojim kiselinama rastvara mineralno kamenje te pripravlja i 240 |