DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 36     <-- 36 -->        PDF

uzrokuje početak stvaranja humusa, pa bi prema mi


šljenju tog istraživača djelatnost tih organizama bila po stvaranje šum


skog humusa korisnija od funkcije glista.


Lumbricida e (gliste) spadaju svakako među najkorisnije i naj


aktivnije životinjske stanovnike edafskog sloja. Među najrasprostranje


nije vrste spada Lumbricus terrestris.


Djelatnost glista u tlu dvostruko je korisna:


1. što one stalnim prerađivanjem i miješanjem tla razrahljuju i prozračuju
tlo, pospješuju stvaranje humusa i omogućuju lakše prodiranje
korijenja biljaka u dublje slojeve;
2. što mikrobi svih vrsta u crijevima i izmetinama glista nalaze bolje
uvjete za razmnažanje nego drugdje u tlu, tako da gliste unapređuju
mikroforu tla.
Gliste se ne hrane samo organskim supstancama, koje se nalaze u
raspadanju, već i bakterijama, gljivama i algama i protozoama. B a s s alik
je ustanovio, da 60 tisuća gHsta po ha šumskog zemljišta potroši
za vrijeme 9 mjesečnog vegetacijskog perioda 720 kg lisne supstance,
tako, da one u bukovoj šumi prometnu godišnje jednu šestinu do jedne
sedmine listinca. (1)


Gliste teško žive u sirovom humusu u kome se stvaraju velike količine
humusne kiseline; u takvim tlima ne dolazi do prerade uginulih dijelova
biljaka, koji se, ako je uz to klima hladna i vlažna, sve više nagomilavaju,
te povećavaju sirovi humus tako, da se konačno stvore okolnosti
u kojima se gliste ne mogu održati.


Ali i ekstremno suha i plitka tla također onemogućavaju opstanak
glista. Tako u suhim pjeskovitim tlima gotovo i nema glista.


Stvaranje humusa u šumskom zemljištu doprinose i brojni organizmi
vrsta1 izopoda i acarina, pa i neke vrste myriapoda, koje se hrane sa
truleži.


U šumskoj prostirci rasprostranjen je velik dio insekata, osobito
C o 11 e m b o 1 a. Hraneći se organskim tvarima, koje se nalaze u raspadanju
oni posješuju brzo odstranjenje tih tvari. Tu žive i mnogobrojne
ličinke i kukuljice Dip t e r a, koje također doprinose razrahljivanju tla
i stvaranju humusa.


Mnoge ose i sitni mravi, koji žive pod kamenjem u zemljišnom sloju,
svojim ga prohodima prorahljuju; njihovim podrivanjem postepeno uronjava
kamenje u zemlju.


Od sisavaca, koji žive u šumskom zemljištu najvažnija je krtica
(Talpa europae.a); ona je tu radi održavanja prirodnog reda neophodno
potrebna; hrani se grčicama, ličinkama i glistama te svojim rovanjem
prohoda razrahljuje zemlju.


Edafska fauna je osobito aktivna u prerađivanju šumske prostirke.
Tako je na´pr. ustanovljeno, da ta fauna u roku od 20 godina potpuno
preradi sloj što ga daju 30 lit listinca po lm2. (1)


Sve izneseno dokazuje nam kako je za dobrotu šumskog tla osim
povoljne fizikalne i kemijske strukture od odlučne važnosti i mogućnost
razvoja njegovih biljnih i životinjskih organizama. 0 stvaranju i podržavanju
ekoloških uslova potrebnih za opstanak i djelatnost biotskih
faktora edafskog sloja šumske biocenoze ovisi uspjeh uzgoja zdravih i
otpornih sastojina, a time i proizvodnja drvne mase.