DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 36 <-- 36 --> PDF |
uzrokuje početak stvaranja humusa, pa bi prema mi šljenju tog istraživača djelatnost tih organizama bila po stvaranje šum skog humusa korisnija od funkcije glista. Lumbricida e (gliste) spadaju svakako među najkorisnije i naj aktivnije životinjske stanovnike edafskog sloja. Među najrasprostranje nije vrste spada Lumbricus terrestris. Djelatnost glista u tlu dvostruko je korisna: 1. što one stalnim prerađivanjem i miješanjem tla razrahljuju i prozračuju tlo, pospješuju stvaranje humusa i omogućuju lakše prodiranje korijenja biljaka u dublje slojeve; 2. što mikrobi svih vrsta u crijevima i izmetinama glista nalaze bolje uvjete za razmnažanje nego drugdje u tlu, tako da gliste unapređuju mikroforu tla. Gliste se ne hrane samo organskim supstancama, koje se nalaze u raspadanju, već i bakterijama, gljivama i algama i protozoama. B a s s alik je ustanovio, da 60 tisuća gHsta po ha šumskog zemljišta potroši za vrijeme 9 mjesečnog vegetacijskog perioda 720 kg lisne supstance, tako, da one u bukovoj šumi prometnu godišnje jednu šestinu do jedne sedmine listinca. (1) Gliste teško žive u sirovom humusu u kome se stvaraju velike količine humusne kiseline; u takvim tlima ne dolazi do prerade uginulih dijelova biljaka, koji se, ako je uz to klima hladna i vlažna, sve više nagomilavaju, te povećavaju sirovi humus tako, da se konačno stvore okolnosti u kojima se gliste ne mogu održati. Ali i ekstremno suha i plitka tla također onemogućavaju opstanak glista. Tako u suhim pjeskovitim tlima gotovo i nema glista. Stvaranje humusa u šumskom zemljištu doprinose i brojni organizmi vrsta1 izopoda i acarina, pa i neke vrste myriapoda, koje se hrane sa truleži. U šumskoj prostirci rasprostranjen je velik dio insekata, osobito C o 11 e m b o 1 a. Hraneći se organskim tvarima, koje se nalaze u raspadanju oni posješuju brzo odstranjenje tih tvari. Tu žive i mnogobrojne ličinke i kukuljice Dip t e r a, koje također doprinose razrahljivanju tla i stvaranju humusa. Mnoge ose i sitni mravi, koji žive pod kamenjem u zemljišnom sloju, svojim ga prohodima prorahljuju; njihovim podrivanjem postepeno uronjava kamenje u zemlju. Od sisavaca, koji žive u šumskom zemljištu najvažnija je krtica (Talpa europae.a); ona je tu radi održavanja prirodnog reda neophodno potrebna; hrani se grčicama, ličinkama i glistama te svojim rovanjem prohoda razrahljuje zemlju. Edafska fauna je osobito aktivna u prerađivanju šumske prostirke. Tako je na´pr. ustanovljeno, da ta fauna u roku od 20 godina potpuno preradi sloj što ga daju 30 lit listinca po lm2. (1) Sve izneseno dokazuje nam kako je za dobrotu šumskog tla osim povoljne fizikalne i kemijske strukture od odlučne važnosti i mogućnost razvoja njegovih biljnih i životinjskih organizama. 0 stvaranju i podržavanju ekoloških uslova potrebnih za opstanak i djelatnost biotskih faktora edafskog sloja šumske biocenoze ovisi uspjeh uzgoja zdravih i otpornih sastojina, a time i proizvodnja drvne mase. |