DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Mi u Francuskoj nismo imali priliku da pratimo tok populacije na tako^ precizan način i žalimo da naši šumari ne mogu sudjelovati kod metodičkog nadzora štetnika prema koncepcijama širokog permanentnog istraživanja (14). Ipak u pogledu gusjenica hrastovog četnjaka, naša mala radna ekipa Centralne stanice poljoprivredne zoologije u Versaillesu ustanovila je kontinuirano svake godine stanje zaraze u nekim predjelima pariške oblasti.* Naš je zadatak bio uglavnom da ustanovimo parazite, odredimo njihovu ulogu u biocenotskom kompleksu, da preciziramo uslove kemijske intervencije i da studiramo njezine posljedice na entomofagnu faunu. II. ZNAČAJ MASOVNE POJAVE GUSJENICA ČETNJAKA U FRANCUSKOJ 1°) Hrastov četnjak Za Th. processinea odredili smo zone zaraze u glavnim šum skim masivima pariške oblasti (16). One su vrlo rastresene dolinom srednjeg toka Seine i dolinama donjeg toka Oise i Aisne. Godine gradacija nisu potpuno iste u raznim sektorima (Moisson, Mantes, Verneuil-sur-Seine, Chantilly, Pont-Sainte-Maxence, Compiegne...), ali period retrogradacije (već 10 godina) veoma je kratak. Neposredno iza retrogradacije dolazi »progradacija« u velikoj amplitudi za vrijeme od 3—4 godine. Jedan je od naših zadataka bio da predvidimo kemijsku intervenciju u periodu progradacije i u isti mah da zaštitimo stabla uz što manje štete entomofagnoj fauni biotičkog kompleksa. Prognoza zaraze i predviđanje tretiranja prema njenom stupnju može se odrediti dosta lako u momentu tkanja gnijezda, koja su tada lako vidljiva, čak i kad su veoma rijetka i Fig. 1. Nids de nympW .Is la Processionnaire „ . ^ ^ ^ff e «i i n J i \ , , nardu, za pomoć koju su nam . bi. 1. Gnijezda u kojima zakukuljuje hrastov dali kod rješavanja ovog zacetnjak datka. 210 |