DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Mi u Francuskoj nismo imali priliku da pratimo tok populacije na
tako^ precizan način i žalimo da naši šumari ne mogu sudjelovati kod metodičkog
nadzora štetnika prema koncepcijama širokog permanentnog istraživanja
(14). Ipak u pogledu gusjenica hrastovog četnjaka, naša mala
radna ekipa Centralne stanice poljoprivredne zoologije u Versaillesu ustanovila
je kontinuirano svake godine stanje zaraze u nekim predjelima pariške
oblasti.*


Naš je zadatak bio uglavnom da ustanovimo parazite, odredimo njihovu
ulogu u biocenotskom kompleksu, da preciziramo uslove kemijske
intervencije i da studiramo njezine posljedice na entomofagnu faunu.


II. ZNAČAJ MASOVNE POJAVE GUSJENICA ČETNJAKA
U FRANCUSKOJ
1°) Hrastov četnjak


Za Th. processinea odredili smo zone zaraze u glavnim šum


skim masivima pariške oblasti (16). One su vrlo rastresene dolinom srednjeg
toka Seine i dolinama
donjeg toka Oise i Aisne.
Godine gradacija nisu potpuno
iste u raznim sektorima
(Moisson, Mantes,
Verneuil-sur-Seine, Chantilly,
Pont-Sainte-Maxence,
Compiegne...), ali period
retrogradacije (već 10 godina)
veoma je kratak. Neposredno
iza retrogradacije
dolazi »progradacija« u velikoj
amplitudi za vrijeme
od 3—4 godine.


Jedan je od naših zadataka
bio da predvidimo
kemijsku intervenciju u periodu
progradacije i u isti
mah da zaštitimo stabla uz
što manje štete entomofagnoj
fauni biotičkog kompleksa.


Prognoza zaraze i predviđanje
tretiranja prema
njenom stupnju može se
odrediti dosta lako u momentu
tkanja gnijezda, koja
su tada lako vidljiva, čak
i kad su veoma rijetka i


Fig. 1. Nids de nympW .Is la Processionnaire „ . ^ ^ ^ff e
«i i n J i \ , , nardu, za pomoć koju su nam .
bi. 1. Gnijezda u kojima zakukuljuje hrastov dali kod rješavanja ovog zacetnjak
datka.


210