DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Sve naprijed navedene životinjske vrste mogle bi se obuhvatiti postojećim
zakonima odnosno u tu svrhu modificiranim šumskim i lovnim
zakonom.


U NR Hrvatskoj do sada najbolju zakonsku zaštitu imadu ptice, jer su
Zakonom o lovu obuhvaćene gotovo sve bilo da su korisne za privredu i šumarstvo
ili su prirodne rijetkosti. S obzirom na zakonsku zaštitu ptica možemo
se staviti uz bok ostalih evropskih zemalja.


što se tiče provedbe zakonskih odredaba na terenu, tu stvar odmah
izgleda drugačija, jer se zakonski propisi na sve moguće načine izigravaju.
Po podacima koje smo mogli prikupiti izvezle su se u zadnje dvije godine
neke vrste ptica, koje predstavljaju najveće prirodne rijetkosti. Zaštićene
životinje se nadalje love, ubijaju, prodavaju i izvoze.


Uz sam zakon trebalo bi formulirati posebne propise, koji bi omogućavali
zaštitu i to prema vrsti i stepenu ugroženosti. Mislim, da se za ptice
kani formulirati posebni propisi.


Osim navedenog potrebno je uvesti kontrolu nad izvozom bilo prepariranih
ili živih životinja, mladunčadi, a kod ptica i nad izvozom jaja.


U vezi sa svim naprijed iznesenim problemima zaštite naše faune, održala
se 5. travnja 1954., konferencija na prijedlog Konzervatorskog zavoda
u Zagrebu uz suradnju Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu.
Konferenciji su bili prisutni predstavnici svih zainteresiranih nadleštava,
ustanova i organizacija, te su se tom prilikom, nakon obilate diskusije, donijeli
zaključci o izmjeni »Naredbe o zaštićenoj i nezaštićenoj divljači i lovostaji
«, da se pristupi obradbi zaštite korisnih životinja za šumarstvo i poljoprivredu
unutar Zakona o šumama, da se obuhvate ugrožene vrste riba
»Zakonom o slatkovodnom ribarstvu.« Donijet će se posebni propisi za zaštitu
ptica, uvest će se kontrola nad izvozom živih i mrtvih životinja, isto
tako pojačati zaštitu na terenu. Istodobno će se svakom prilikom propagirati
zaštita prirode.


Kod poduzetnih mjera provedbe zaštite neka nam služi činjenica, da
naša fauna nije još potpuno naučno obrađena, da imade mnogo vrsta koje
predstavljaju prirodne rijetkosti ili su endemi ili su opet od ogromnog značenja
za poljoprivredu odnosno šumarstvo.


Moramo shvatiti, da smo preuzeli jedan dio golemih nastojanja cijelog
čovječanstva, koji združeni zajedničkom idejom ljubavi prema prirodi, vode
borbu, da priroda ne ostane osakaćena, bez svojih članova, jer kompletna
predstavlja naučnu vrijednost i ogroman izvor bogatstva za čovjeka.


\