DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 46 <-- 46 --> PDF |
betrieb höchster Wertleistung. (Prvo izdanje 1934., drugo 1936., a treće, prošireno i prerađeno 1942. g.). Prikaz tog djela vidi u Š. L. 1952. str. 122—126). Kao profesor, odgojio je generaciju valjanih šumara, na koje je utjecao visokom ličnom etikom, jasnim mislima i čistoćom jezika i vladao njime kao malo koji nastavnik. I pored svih svojih nesvakidašnjih intelektualnih osebina, profesor je Schädelin cijenio čovječnost više od znanja, a duševnost više od intelekta. Zato nas i ne čudi, da je opću obrazovanost stavio iznad stručnog znanja. Rezultatima svog naučnog rada, kome je prof. Schädelin posvetio sav svoj život, zadužio je čitavu šumarsku struku i mi mu dajemo dužno poštovanje ne samo kao vanrednom stručnjaku, nego i humanom čovjeku. Đ. K. SAVJETOVANJE *0 SLUŽBI UREĐIVANJA ŠUMA U NR HRVATSKOJ Prije Drugog svjetskog rata vladalo je na području NR Hrvatske pravo šarenilo u pogledu vlasništva nad šumama. Tu je bilo šuma državnih, imovnih općina, zemljišnih zajednica, crkvenih, velikih i malih privatnih posjednika, gradova, općina, banaka i poduzeća. Granice šuma tih raznih vlasnika bile su izmiješane do apsurda. I gospodarske osnove tih šuma predstavljale su šarenilo, jer su radi zaštite interesa svakog od tih vlasnika, rađene po raznim načelima. Pobjedonosni socijalizam´ izmijenio je poslije rata privrednu strukturu ranije države. Time je i kod šumarstva i šumske privrede nestalo ranijeg šarenila u vlasništvu. Sve navedene šume, osim zadružnih i malih privatnih šuma, proglašene su općenarodnom imovinom. Ova vlasnička promjena izazvala je potrebu što bržeg sastava novih gospodarskih osnova za sve šume općenarodne imovine na načelu, da one u granicama svojih prihodnih mogućnosti pruže narodu, odnosno zajednici, što veće koristi. Radi toga je Petogodišnji plan 1947—1951. predvidio na području NR Hrvatske inventarizirati 1,200.000 ha šuma a urediti 800.000 ha. Do polovice 1948. god. postojala je kod Ministarstva šumarstva centralna taksacija, koja je izvršila inventarizaciju od 2,451.126 ha šuma i šumskog zemljišta a počela je i sa radom na sastavu novih gospodarskih osnova. Kako je u početku Petogodišnjeg plana prevladalo mišljenje, da će služba uređivanja šuma, decentralizirana po šumskim gospodarstvima, dati bolje rezultate, to se uređivanje šuma po Petogodišnjem planu počelo od druge polsvice 1948. god. vršiti sa službom uređivanja šuma, decentraliziranom po šumskim gospodarstvima. Do konca 1952. god. predložene su na odobrenje gospodarske osnove samo za 3 gospodarske jedinice u ukupnoj površini od 17.037 ha. Ovakav rezultat prisilio je u početku 1953. god. Upravu za šumarstvo u Državnom sekretarijatu za poslove narodne privrede, da dosadašnji rad službe uređivanja šuma podvrgne analizi, kako bi uočila dobre i slabe strane današnje službe i postavila takovu organizaciju i metode rada, po kojima bi taksacija postala produktivnija, kvalitetnija i jeftinija. U prvom redu Uprava je prikupila podatke o dosada izvršenim radovima. Dosada se još nigdje ne uređuju privatne i zadružne šume, kojih u NR Hrvatskoj ima oko 514.453 ha, jer šume općenarodne imovine imaju prvenstveno. To je posve razumljivo. Po stanju koncem 1953. god. dovršeni su kod pojedinih šumskih gospodarstava za šume općenarodne imovine svi terenski radovi, a dovršavaju se i kancelarijski radovi na ovim površinama: 1. Š. g. Bjelovar od površine 139.422 ha na 83.381 ha ili 59,8% 2. „ N. Gradiška „ 143.992 „ „ 84.151 „ „ 58,4% 3. „ Vinkovci „ 107.313 „ „ 39.523 „ „ 36,8% 4. „ Zagreb „ 206.864 „ „ 61.843 „ „ 30,0°/o 5. „ Rijeka „ 252.109 „ „ 63.327 „ „ 25,1% |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 47 <-- 47 --> PDF |
6. Š. g. Osijek od površine 89.261 ha na 20.662 ha ili 23,1% 7. „ Gospić 273.166 21.669 „ „ 7,9% 8. „ Split 564.517 5.245 „ „ 0,9% 9. „ Ogulin 108.489 nešto terenskih radova 10. „ fakulteta 10.081 nešto terenskih radova 11. „ Bilje 23.102 ništa 12. Nac. park PL Jezera 12.318 Od ukupne površine 1,931.634 „ „381.176 19,7% U obrađenoj površini od 381.176 ha pojedina šumska gospodarstva sudjeluju ovako: 1. N. Gradiška sa 22,1%, 2. Bjelovar sa 21,9%, 3. Rijeka sa 16,6%, 4. Zagreb sa 16,´2%, 5. Vinkovci sa 10,4°/o, 6. Gospić sa 5,7%, 7. Osijek sa 5,4%, 8. Split sa 1,4%. U odnosu obrađene površine od 381.176 ha prema ukupnoj površini šuma općenarodne imovine od 1,931.634 ha, pojedina šumska gospodarstva sudjeluju ovako: 1. N. Gradiška sa 4,3%, 2. Bjelovar sa 4,3%, 3. Rijeka sa 3,3%, 4. Zagreb sa 3,2%, 5. Vinkovci sa 2,0%, 6. Gospić sa 1,1%, 7. Osijek sa 1,1%, 8. Split sa 0,3%. Šumsko gospodarstvo Rijeka predložilo je 1952. god. Upravi za šumarstvo i lovstvo na odobrenje 3 gospodarske osnove u površini od 17.037 ha ili 26,9% od njegove obrađene površine i Šumsko gospodarstvo Vinkovci u 1953. god. 1. gospodarsku osnovu u površini od 888 ha ili 2,2% njegove obrađene površine. Dakle predložene su na odobrenje svega 4 gospodarske osnove u površini od 17.925 ha, što prema obrađenoj površini iznosi 4,7%, a prema ukupnoj površini 0,9%. Istodobno sa prikupljanjem iznesenih podataka izvršena je i kontrola terenskih i kancelarijski radova uređivanja šuma kod nekih šumskih gospodarstava. Izvršeno je i ispitivanje na terenu triju dovršenih gospodarskih osnova Šumskog gospodarstva Rijeka. Prigodom tih kontrola utvrđeni su raznovrsni uzroci, zašto je sluba uređivanja šuma dosada dala ovako slabe rezultate. U razdoblju Petogodišnjeg plana najvažniji su poslovi bili sječa, iskorišćivanje šuma i pošumljivanje, pa su se iskusniji stručnjaci upućivali na te poslove. Uređivanje šuma smatralo se poslom drugorazredne važnosti. Na taj specijalni posao upućivalo se uglavnom osoblje, koje isti nije nikad radilo, a koje nekoliko taksatora nije stiglo uputiti u sve detalje. Smatralo se, da je za taj posao sposoban svaki stručnjak. Da bi izvršenje postavljenog plana ispalo što povoljnije, jurilo se samo za površinom. Naravski da je kvaliteta radova bila vrlo slaba. Kod obrade terenskih podataka u kancelariji utvrđene su razne griješke, koje je trebalo u terenu ispravljati. Nestalnost osoblja dala je također svoje rezultate. Osoblje se dosta puta mijenjalo ne samo iza obrade u kancelariji podataka, koji su sabrani na terenu, nego i prije obrade takovih podataka, čak i za vrijeme terenskih radova. Tako je moralo te terenske podatke obrađivati osoblje, kojima su terenske prilike bile posve nepoznate. Šefovi odjela za uređivanje´ šuma bili su uglavnom nemoćni protiv ovakovih pojava u personalnoj službi. Istovrsni geodetski i taksacioni terenski radovi (izmjera šuma, gospodarsko razdjeljenje, primjerne pruge i dr.) na raznim mjestima istog šumskog gospodarstva vršili su se na razne načine, jer šefovi odjela za uređivanje šuma nisu imali dovoljno vremena za kontrolu i instruktažu. često se moraju vršiti opsežniji geodetski radovi, na koje se troši mnogo vremena. Osobito kada to radi još neiskusno osoblje, koje se ovdje više uči nego izvršuje godišnji zadatak. To naročito vrijedi za Dalmaciju. Slaba oprema za održanje fizičke kondicije terenskih sekcija, koje borave u zabačenim i teškim terenima i do 8 mjeseci. Osoblje taksacije ne prima za ovakove radove nikakove stimulacije ni u novcu ni u naturi. To si osoblje mora nabavljati iz vlastitih sredstava odijela, cipele i kišne kabanice, dok osoblje sličnih struka (geodeti) to prima besplatno. Tom osoblju se nakon mjesec dana čak i snizuju i dnevnice. Uz ovakove uvjete stručno se osoblje teško odlučuje za službu uređivanja šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Pomanjkanje podesnih kancelarijskih prostorija, naročito za crtaonice. Kod nekih gospodarstava je cijela taksacija smještena u 2 sobice, negdje u jednu jedinu oveću sobu. Postoji ozbiljan manjak potrebnog taksacionog pribora i geodetskih instrumenata, visinomjera, Presslerovih svrdala, pantografa, planimetara, aparata zä umnožavanje i t. d. Mnogo puta se iskusnije osoblje taksacije, a katkada i sve osoblje taksacije, upućivalo na poslove izvan taksacije. Osoblje taksacije, i to ono iskusno, stalno radi i poslove, koji su doduše u nekoj vezi sa taksacijom, ali koje — bez ikakove štete po sastav uređajnih elaborata — može raditi drugo stručno osoblje šumskog gospodarstva. Na pr. poslovi zaštitnih šuma, zamjena zemljišta, krčenja šuma i si. Različiti postupci i nesigurnost kod donošenja odluka o sastavu uređajnih elaborata, o formiranju gospodarskih jedinica obzirom na veličinu te na podmirenje industrije odnosno lokalnih potreba, o smjernicama budućeg gospodarenja, o ophodnji, o utvrđivanju etata obzirom na održavanje potrajnosti uživanja u okviru šumsko privrednih područja i oblasti, i si. Propis Općih uputstava za uređivanje šuma iz 1948. god., da se sve šume jednog šumskog privrednog područja urede istodobno. To je zasada nemoguće obzirom na naprijed iznijete uslove rada i obzirom na činjenicu, da u većini šumskoprivrednih područja prevladavaju šume, za koje ne postoje nikakove gospodarske karte ili postoje neuporabljive. Radi toga su kod nekih gospodarstava sređeni podaci za neke gospodarske jedinice čekali, dok se ti podaci ne srede i za ostale gospodarske jedinice područja, pa su time ti sređeni podaci izgubili na vrijednosti. Neka gospodarstva su opet išla za tim, da za svoje neuređene šume u svim šumsko-privrednim područjima najprije sastave temeljne podatke: gospodarske karte, iskaze površina i opise sastojina. Kod najviših državnih organa, nadležnih za poslove uređivanja šuma (biv. Ministarstva šumarstva, biv. Glavne uprave za šumarstvo), bili su uposleni 1—3 stručnjaka, koji radi velikih kancelarijskih poslova nisu nikad bili u mogućnosti da vrše u terenu kontrolu i instruktazu. Kod Uprave za šumarstvo i lovstvo biv. Privrednog savjeta i današnjeg Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede re´gulatorne poslove oko uređivanja šuma i ispitivanje uređajnih elaborata, predloženih na odo brenje, vrši jedan stručnjak i to uz ostale upravne poslove, koji nemaju veze sa uređivanjem šuma. Za cijelo proteklo vrijeme nije održano ni jedno skupno savjetovanje taksatora o raznim problemima službe uređivanja šuma. Nakon ovakove analize dosadašnjih uređajnih radova Uprava za šumarstvo i lovstvo došla je do zaključka, da je neophodno potrebno na jednom savjetovanju svih taksatora iz NR Hrvatske pretresti razne tehničke, personalne i organizacione probleme službe uređivanja šuma. Sve to u cilju, da se s jedne strane utvrdi, kako bi ta služba i uz današnju decentraliziranu organizaciju davala bolje rezultate, a s druge strane da se ispita, uz kakovu bi drukčiju organizaciju davala još bolje rezultate. To savjetovanje održano je kod Uprave za šumarstvo i lovstvo na 15—19. II. 1954. sa ovim temama: 1. Tehnički problemi 2. Kadrovi 3. Organizacija Na savjetovanju su sudjelovali od Uprave za šumarstvo i lovstvo Državnog sekretarijata za poslove narodne privrede NR Hrvatske ing. Smilaj Ivan stalno, a povremeno ing. Lovrić Ante, ing. Cvitovac Vjekoslav i ing. Krpan Rudolf. Od drugova iz šumskih gospodarstava sudjelovali su od Šumskog gospodarstva »Spačva« Vinkovci ing. Strineka Milan, ing. Tonković Dragan, ing. Bojanin Stevo; od Š. g. »Papuk« Osijek ing. Benić Josip; od Š. g. »Psunj« Nova Gradiška ing. Loger Lavoslav, ing. Špoljarić Vladimir; od Š. g. »Garjevica« Bjelovar ing. Drndelić Milan: 254 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 49 <-- 49 --> PDF |
od Š. g. »Šamarica« Zagreb ing. Gjukić Dušan, ing. Kostelić Oskar, ing. Jozić Josip; od Š. g. »Javornica« Ogulin ing. Popović Dušan; od »Viševica« Rijeka ing. Navratil Ivo; od Š. g. »Kapela« Gospić ing. Žukina Ivan; od Š. g. »Dalmacija« Split ing. Marković Stevo, ing. Bura Dimitrije; -od Lovno šumskog gospodarstva »Košutnjak« Bilje ing. Kolomijcev Leonid. Prva dva dana su na savjetovanju sudjelovali također profesori šumarskog fakulteta u Zagrebu: Dr. Neidhardt Nikola, ing. Tomašegović Zdenko, Dr. Plavšić Miljenko, Dr. Klepac Dušan i ing. Emrović Boro. Ove drugove je Uprava za šumarstvo i lovstvo zamolila, da bi ovo savjetovanje pomogli svojim savjetima i rezultatima svojih istraživanja, kako bi ono bilo potpunije i dalo što bolje rezultate. Svi drugovi profesori su se tom pozivu vrlo rado odazvali i bili su vrlo zadovoljni, što su se mogli sa drugovim taksatorima porazgovoriti o raznim aktuelnim problemima službe uređivanja šuma. U cilju što jačeg povezivanja nauke i prakse Dr. Neidhardt je u ime fakulteta predložio, da bi osoblje taksacije šumskih gospodarstava prisustvovalo kod taksacionih i dendrometrijskih radova, koje u fakultetskim šumama u Lipovljanima i Zalesini vrše nastavnici sami ili zajedno sa studentima. Fakultet bi o tom pravovremeno obavijestio interesirana šumska gospodarstva. Na samom savjetovanju drugovi sa fakulteta su mnogo doprinijeli razjašnjavanju raznih problema. Na kraće vrijeme savjetovanje je posjetio Državni sekretar za poslove narodne privrede Dušan Dragosavac, kome su saopćeni problemi, o kojima savjetovanje raspravlja. Državni sekretar upoznao je učesnike savjetovanja sa zaključcima Izvršnog vijeća NRH od 18. II. o. g. u pogledu raznih problema šumarstva i šumske privrede u NRH. Govorio je opširnije o najvažnijem zaključku t. j . organizaciji šumarske službe u NRH, prema kojem su šumarije osnovni organi za upravljanje šumama. Šumarije su ustanove sa samostalnim financiranjem, koje osnivaju kotarevi. Za stručni nadzor nad šumarijama osnivaju se kao republički organi za više kotareva šumarski inspektorati, otprilike u sjedištima današnjih šumskih gospodarstava t. j . u okvirima šumskoprivrednih oblasti. Treba sada razmotriti, da li bi uređivanje šuma ušlo u sklop inspektorata ili bi se ta služba imala organizirati samostalno. Diskusija na savjetovanju bila je vrlo intenzivna i plodna. Diskutirali su svi učesnici. Doneseni su razni zaključci, od kojih se navode najvažniji. Ad toč. 1. Tehnički problemi. Na savjetovanju su raspravljeni samo oni tehnički propisi iz uputstava za uređivanje šuma iz 1931. 1937. i 1948. god.: 1. koje treba mijenjati uslijed uvođenja novog privrednog sistema i uslijed razvitka nauke uopće a šumarske napose; 2. za koje treba utvrditi jednaki postupak, jer se sada izvode različito; 3. koje treba upotpuniti, jer to zahtijevaju izmijenjene prilike u sastojinama; 4. koje treba provoditi, jer se dosada nisu oupće provodili ili su se provodili nedovoljno. Ispravci granica šumskoprivrednih oblasti i područja. Prigodom arondacije gospodarskih jedinica mogu se vršiti manji mjestimični ispravci granica šumskoprivrednih područja. Time će se mjestimice provoditi manje izmjene i granica šumsko privrednih oblasti. Iako neke oblasti i neka područja nisu u cjelini formirana najispravnije, šumska gospodarstva ne mogu sama vršiti ispravke njihovih granica u takovom opsegu, koji bi zapravo značili novo formiranje. Izuzetak čine šumska privredna područja dalmatinske oblasti. Ta područja treba prilagoditi tipovima dominirajuće šumske vegetacije kao na pr.: zimzelena šuma primorja i otoka (šume crnike, alepskog bora, makija), listopadna niska šuma primorskog krša (šume bijelog graba, medunca, crnog jasena i dr.), listopadna niska i visoka šuma planinskog krša (šume crnog graba, medunca, crnog jasena i bukve). (Vidi: Dr. I. Horvat: Šumske zajednice Jugoslavije). Reviziju šumskih privrednih područja na sličnoj bazi treba provesti i u Istri. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 50 <-- 50 --> PDF |
/ Te revizije ima provesti posebna komisija, koja bi imala postaviti i principe formiranja gospodarskih jedinica, kategorije šumsko uređajnih elaborata, ophodnje, tipove uzgoja i smjernice gospodarenja. Formiranje gospodarskih jedinica. Gospodarske jedinice se formiraju po propisima uputstava za uređivanje šuma. No treba nastojati da se granice i gosp. jedinica šuma općenarodne imovine, bez obzira na tip uređajnog elaborata, podudaraju sa granicama narodnih odbora kotara, gdjegod je još i po tim granicama moguće voditi racionalno šumsko gospodarenje. To iz razloga, što se razvitak našeg društva kreće u pravcu samoupravljanja komune na svim područjima javne djelatnosti, pa tako i na privrednom području, u koji je uključena i šumska privreda. To je i najvažnije pitanje nove organizacije šumarske službe, o kom se vodi živa diskusija. Za danas se komunom smatra kotar. Gdje se ovakova arondacija gospod. jedinica ne će moći provesti, treba da šumarstvo preuzme inicijativu za izmjenu kotarskih granica na bazi gospodarskih principa. Gdje je moguće, gospodar, jedinice treba formirati po fitocenozama. Uređivanje šuma biv. zemljišnih zajednica. One šume, odnosno dijelove šuma biv. zemljišnih zajednica, koje se teritorijalno prirodnim granicama vežu sa šumama općenarodne imovine (biv. državne šume ili šume biv. imovnih općina, konfiscirane šume i si.), a koje obzirom na tip i kvalitet sastojina čine sa tim šumama općenarodne imovine jedinstveni gospodarski objekt, treba pripojiti gospodarskoj jedinici tog suvislog šumskog kompleksa. Od dijelova šuma biv. zemljišnih zajednica, koje su doduše teritorijalno vezane sa šumama općenarodne imovine, ali su drukčije po tipu i kvaliteti sastojina ili su s njima neprirodno vezane (posebna gravitacija, sliv i t. d.), te od šuma tih biv. zemljišnih zajednica, koje se kao posebni kompleksi nalaze kao enklave u poljoprivrednom zemljištu, treba sastaviti posebne gospodarske jedinice, koje će služiti za podmirenje lokalnih potreba na drvu. Te će jedinice imati niže ophodnje. I ove gospodarske jedinice valja urediti po I. tipu uređajnih elaborata. Uređivanju šuma biv. zemljišnih zajednica treba pristupiti tek tada, kada je na području kotara izvršeno razgraničenje između pašnjačkih i šumskih površina prema rješenju Izvršnog vijeća NRH broj 4917—1953. Gdje to razgraničenje još nije izvršeno, imaju gospodarstva odnosno šumarije incijativno djelovati kod odnosnih kotareva za što skorije izvršenje tog razgraničenja. Izmjera šuma. Izmjeru šuma vršiti na temelju katastralnih karata. Ako negdje ne će biti kat. karata, treba zamoliti katastarsku upravu, da ona izvrši izmjeru. Ako se u tom ne uspije, onda treba izvršiti samostalnu izmjeru. Dr. Neidhart je izjavio, da će za ovakav slučaj zavod za geodeziju fakulteta vrlo rado dati potrebne savjete. Tamo, gdje od ranije postoje uporabljive šumske karte, vrši se — nakon rekognosciranja vanjskih međa — ev. potrebna lokalna reambulacija radi uspostave međašnika koji manjkaju. Tamo gdje još nema šumskih karata, snima se svuda, osim u Dalmaciji i Istri, posjedovno stanje, koje se odmah fiksira trajnim međašnim znacima. Snimljeno posjedovno stanje unosi se u katastarske karte. Takav postupak je na ovom području moguć, jer su granice šuma, koje su uglavnom visokog uzrasta i nisu degradirane, svuda stabilizirane, pa ovdje nema većih uzurpacija. Pretežni dio šuma i šumskog zemljišta općenarodne imovine u Dalmaciji čine biv. općinske šume i biv. muše. Ove su opet uglavnom degradirane šume, šikare i kamenjar krša, koga katastar klasificira kao »pašnjak«. Te »pašnjake« svojataju i šumari i agronomi. Radi toga, prije nego se u nekom kotaru Dalmacije pristupi uređivanju šuma, treba provesti razgraničenje između šumskih i pašnjačkih površina, odnosno urediti pitanje paše. U Dalmaciji, gdje još gotovo nigdje nema šumskih karata, granice šuma nisu stabilizirane, jer su to uglavnom degradirane šume i šikare niskog uzrasta, pa stoga tamo i postoje mnogobrojne uzurpacije. One iznose 20—30% od ukupne površine šuma općenarodne imovine. Radi toga, prije nego se negdje u Dalmaciji počne izmjerom šuma, treba sa narodnim odborom kotara načelno riješiti pitanje priznanja uzur 256 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 51 <-- 51 --> PDF |
pacija uopće, a napose uzurpacija šumom obraslih površina. Ovakav postupak je potreban zbog lošeg iskustva iz 1952. god. Te je godine na području šumarije Zadar taksacija vršila izmjeru šuma snimanjem i omeđašivanjem posjedovnog stanja. Kod ovakove izmjere uzurpanti su uvelike počeli proširivati svoje prijašnje uzurpacije, kako bi zahvatili što više zemljišta ili šuma općenarodne imovine. Da se takav rad suzbije odlučili su narodni odbori kotara Zadar i Knin, da se svuda uspostavi gruntovna granica, a posjedovna samo tamo gdje je uzurpant raniju uzurpaciju pretvorio u drugu vrst kulture: oranicu, vinograd ili dr. Dakle ti narodni odbori ne priznaju nikome uzurpacije šuma. Stoga se kod dosadašnjih izmjera šuma u Dalmaciji postavljaju u terenu trajni međašnici po gruntovnom stanju tamo, gdje šuma dolazi do gruntovne granice, iako možda pojedinci svojataju izvjesne dijelove šuma s naslova uzurpacije. Tamo, gdje je šuma putem uzurpacija iskrčena i zemljište pretvoreno u drugu vrst kulture (oranica, vinograd i dr.), međašnici se postavljaju na posjedovnu granicu. Kako su u Istri slične prilike, treba tamo postupati analogno kao u Dalmaciji. Uzurpacije se svuda urisuju u katastarske karte i šumske karte svih vrsta i o njima se vodi posebna očevidnost sa potrebnim podacima. Baza je za ustanovljivanje površina šuma katastarska karta i zemljišnoknjižna površina. U iskazu površina svake gospodarske jedinice ima se stoga unijeti i zemljišnoknjižna površina (sa kat. česticama), s kojom treba uskladiti šumsku površinu, dobivenu planimetriranjem gospodarskog razdjeljenja. Likvidaci uzurpacija. Likvidacija uzurpacija postala je aktuelna od početka 1954. god., otkada je zaveden porez na prihod od zemljišta. Postupak za likvidaciju uzurpacija zemljišta općenarodne imovine propisan je Uredbom o organima i postupku za raspravljanje odnosa nastalih uzurpacijom (zauzećem) zemljišta općenarodne imovine (Narodne novine broj 8/1954). Po propisu čl. 4. i 6. zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom (Narodne novine broj 36/47) likvidiraju se uzurpacije na obradivom zemljištu biv. zemljišnih i njima sličnih zajednica te biv. imovnih općina. Ovaj zakon odnosi se samo na biv. pokrajinu Hrvatsku i Slavoniju, Međimurje i Baranju. Kako se propis ovog zakona ne odnosi na uzurpacije šuma i šum. zemljišta navedenih biv. zajednica i imovnih općina, to se takove uzurpacije likvidiraju po naprijed navedenoj uredbi, odnosno, ako se radi o uzurpacijama starima više od 40 godina, po propisima o. g. z. u vezi čl. 4. zakona o nevažnosti pravnih propisa, donesenih prije 6. IV. 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije, u pogledu sticanja prava vlasništva dosjelošću. Kada se prigodom izmjere šuma utvrdi koja uzurpacija, tada treba postupati po navedenim pravnim propisima. Međašni znaci. Međašne znakove prema tuđem posjedu treba postaviti odmah nakon izvršene izmjere ili najkasnije slijedeće godine, da se ne izgubi privremeni kolčići. Gospodarsko razdjeljenje šuma. Odjele formirati po konfiguraciji terena, veličine oko 50 ha. Bez jakih razloga ne treba mijenjati dosadašnju podjelu na odjele. Odsjeke — sastojine izlučivati i po fitocenološkim zahtjevima. To je naročito potrebno uvažavati kod prebornih šuma, gdje dosada nije bilo izlučivanja odsjeka ili je bilo vrlo malo, a gdje pojedine šumske zajednice traže posebne načine gospodarenja. Na pr.: Fagetum montanum, Fageto abietetosum, Fagetum subalpinum, Abieto Blechnetum, Abieto-Piceetum calamagrostidis, Piceetum montanum, Piceetum subalpinum. (Vidi: Dr. I. Horvat: Šumske zajednice Jugoslavije). Dosada izvršena fitocenološka istraživanja i kartiranja naših šuma treba bezuvjetno koristiti kod uređivanja šuma. Odjele i odsjeke snimati buzolnim teodolitom. Odsjeke, sastojine i Bezard buzolom, ali ne i primjernim prugama. Granice gospodar, jedinica, odjela i orientacione točke obilježavati odnosno obrojčavati po uputstvima za uređivanje šuma. Upotrebljavati crnu masnu boju, koja se drži dulje od crvene. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Opis stojbine i sastojina. Utvrđeno je, da su opisi sastojina dosta dobri. Opisi stojbina ne zadovoljavaju, uglavnom su manjkavi, čak i krivi. Radi toga je neophodno potrebno, prije pristupa tom poslu, dobro proučiti bar fizikalna i kemijska svojstva tla te klasifikaciju tala po strukturi: glinasta, ilovasta, pjeskovita tla i njihove razne varijacije. Razvoj vegetacije ovisan je o mehaničkom sastavu tla. Svako šumsko gospodarstvo treba nabaviti bar jedan pH-metar, ako se ne može urediti mali pedološki laboratorij. Primjerne površine. Primjerne pruge kod jednodobnih, visokih i niskih, šuma imaju obuhvatiti 5—10°/o ukupne površine sastojina, kako to propisuje Uputstvo iz 1931. god. Primjerne pruge radit će pouzdani i uvježbani inženjeri i tehničari. U svim našim prebornim šumama (osim Ličke Plješivice) vodi se danas dosta intenzivno gospodarenje. One se približuju tipu uredne preborne šume. Kod ovakvih šuma najvažnije je što točnije ustanoviti etat, koji je sada niži nego je bio u početku prelaznog razdoblja. Da se etat može što točnije odrediti, potrebno je što točnije utvrditi strukturu sastojina (broj stabala, temeljnicu, drvnu masu). To bi se najbolje postiglo klupiranjem svih stabala iznad taksacione granice. No to bi bio skup i dugotrajan posao. Da točnost ipak bude što bolja, imadu primjerne površine (pruge i krugovi) u prebornim šumama obuhvatiti 10°/o ukupne površine, i to kod sastojina svih vrsta. Da se opet što točnije utvrdi struktura etata — jer se etat određuje zahvatom sječe u pojedine debljinske razrede — a jer nema ni očevidnosti o posječenim masama, ima se istodobno sa snimanjem svih stabala primjerne površine vršiti i izlučivanje onih stabala, koja bi se unutar ophodnjice imala posjeći. Kod toga se posla ima voditi računa o uzgojnoj ulozi svakog pojedinog stabla, t. j . doznake u našim današnjim prebornim šumama moraju imati potpuno uzgojni značaj. Polaganje i snimanje primjernih površina postaju time najvažniji ne samo taksatorski nego i uzgojni posao kod prebornih šuma. Stoga taj posao imadu vršiti samo iskusni i savjesni inženjeri i tehničari. Stručnjak, koji vrši taj posao, mora u detalje upoznati odnosni odjel i zabilježiti sve, što je odlučno za određivanje visine, strukture i kvalitete etata te smjernica budućega gospodarenja. U prebornim šumama treba svuda jelu i smrću iskazivati odvojeno. Debljinske stepene formirati od 2 ili od 5 cm. Forsirati stepene od 5 cm. Izmjera visina. Razlika u visini i od 1—2 m osjetljivo upliviše kako na rezultat drvnih masa sastojina (obračun po drvnogromadnim tablicama njemačkih autora, Surićeve tabele masa, visina centralnog stabla po Laeru, visina srednjeg stabla debljinskog stepena sa najvećom masom po Alganu ili Schaefferu) tako i na rezultate obračuna prirasta, mase, prorede i t. d., koji se izvode na temelju ustanovljenog boniteta stojbine. Potrebno je stoga što točnije mjeriti visine stabala. Učesnici savjetovanja su konstatirali, da Christenov visinomjer prerađen po Eiću, daje dobre rezultate pa se preporuča njegova upotreba. Varijacija Christena po Isajevu daje nepouzdane podatke za visine veće od 25 m. Dobre rezultate daju Blumel-Leiss i Haga, ali su oni skupi i teško ih je nabaviti. I ovaj važni posao pripremnih radova imadu vršiti iskusni i pouzdani inženjeri i tehničari. Dok nemamo standardnih visinskih krivulja za pojedine naše areale (Emrović: Šumarski list 2/53, str. 78—94) moramo raditi visinske krivulje za svaku sastojinu, za koju se ima ovim putem utvrditi drvna masa. Visinska krivulja, kada je već radimo radi bonitiranja, može se koristiti i kod obračuna masa po Laeru ili Alganu ili Schaefferu, u kom slučaju otpada izmjera visina centralnog stabla ili srednjeg stabla debljinskog stepena sa najvećom masom. Obračun drvnih masa. Kako se drvna masa ima u uređajnom elaboratu iskazati i po debljinskim razredima od 10 cm, to se drvna masa klupiranih stabala ima obračunavati po tim debljinskim rzredima. Na temelju podataka primjernih i klupiranih površina te visinskih krivulja drvnu masu obračunavati ili po lokalnim ili po Šurićevim tabelama. Po Laerovoj metodi, tko se za nju odluči, računati kod jednodobnih jednolikih sastojina. Po Alganovim tarifama računati kod prebornih, a po Schaefferovim tarifama kod jednodobnih šuma. Za primjenu Alganovih i Schaeffe |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 53 <-- 53 --> PDF |
rovih tarifa vidi Klepac: Šumarski list br. 4—5/53, str. 192—206. Klepac drži, da će uređajne tablice (tarife) prodrijeti svuda, jer su ih uveli već Francuzi, Švicarci i Nijemci, a uvode ih i Talijani. No on je za to, da se Alganove i Schaefferove tarife ne uvedu nego prodru u našu praksu nakon što se izvrši povoljan broj uspoređenja sa drvnogromadnim tabelama, koje su danas kod nas u uporabi. Istodobno sa ovim uspoređivanjem treba pristupiti sastavu lokalnih uređajnih tablica sa našim obličnim brojevima. Dosada su za fakultetske šume u Lipovljanima sastavili naše ređajne tablice Plavšić za hrast, ali sa njemačkim obličnim brojevima, i Emrović za jesen, sa našim, obličnim brojevima. Svakako treba staviti u uređajni zapisnik, koje su tablice upotrebljavane kod obračuna masa. Drvnu masu makija i šuma panjača — šikara (u Dalmaciji, Istri te Lici) utvrditi klupdranjem ili ksilometriranjem za nekoliko tipičnih oblika sastojina (obzirom na vrst drveća, starost, stepen degradacije, obrast), pa eventualno sastaviti prirasnoprihodne tablice za te tipove šuma. Priras t Ustanovljivanje se prirasta najslabije obrađuje između svih poslova uređivanja šuma. Obično se koristimo podacima o prirastu iz njemačkih prirasnoprihodnih tabela za normalnu šumu. To su za naše šume odveć nepouzdani podaci. Stoga se poslu ustanovljivanja prirasta ima ozbiljno pristupiti. Ustanovljivanje prirasta analizom pojedinih stabala je zastarjela metoda, a rezultati te analize nisu dovoljni za primjenu na cijele sastojine. Najtočnije podatke daje ustanovljivanje prirasta na cijelim sastojinama. Radi toga za tu svrhu treba kod svake šumarije izlučiti kao pokusne plohe 2—3 odjela — odsjeka veličine 5—30 ha, raznih stojbinskih boniteta i raznih sastojinskih prilika: vrsta drveća, smjesa, razmjer debljinskih razreda i t. d. tako, da u svakom šumskoprivrednom području bude izlučena po jedna od karakterističnih sastojina. U tim pokusnim plohama ima se voditi gospodarenje po kontrolnoj metodi, t. j . ima se voditi točna inventarizacija postojeće mase na panju prije i poslije sječe kao i točna evidencija iskorištene mase (kod čišćenja, proreda i konačnih sječa te kod prebornih sječa). Upute za postupak vidi Miletić: Osnovi uređivanja prebirne šume II. knjige, str. 206—269 i Uputstvo za uređivanje državnih šuma iz 1931., 81, 32. Ovo su upute za visoke jednolike šume. Za makije te degradirane sastojine — šikare Dalmacije, Istre i Like treba ustanoviti posebnu metodu. Na podatke o prirastu po toj metodi treba čekati dulji niz godina. No nama su ti podaci potrebni što prije. Stoga je Klepac predložio, a učesnici savjetovanja jednodušno su prihvatili, da se odmah pristupi ustanovljivanju prirasta na cijelim sastojinama bušenjem stabala u prsnoj visini pomoću Presslerova svrdla i vađenjem izvrtaka. Tom metodom dolazi se do rezultata za nekoliko dana. Ta se metoda sve više upotrebljava u inozemstvu. Metoda je lako upotrebljiva kod vrsta, gdje se godovi lako raspoznavaju (jela, smrča, hrast, jasen i dr.), dok ima poteškoća kod onih vrsta, gdje se godovi teže raspoznavaju (bukva, topola i dr.). Uprava za šumarstvo zamolit će fakultet, da bi drugovi profesori izradili metodiku rada za taj posao. Za preborne šume već postoji uputa u članku dra Klepca u Šumarskom listu br. 1/53, str. 37—49. Potrebno je nabaviti svrdla. To će ići malo teže, jer za švedska svrdla, koja su najbolja, treba deviza. Ophodnja . Ophodnja se ima u načelu podudarati sa razdobljem najvećeg prosječnog prirasta. Izvjesne specifične prilike i zahtjevi tržišta određuju i više oplodnje. Iznimno kod hrasta treba u većini slučajeva ići iznad razdoblja najvećeg prosječnog prirasta, jer još dugo iznad tog razdoblja kvalitativni prirast hrasta više raste nego što kvantitativni pada. Ophodnja se ravna prema glavnoj vrsti drveta. Za izmjenu dosadašnje ophodnje moraju postojati jaki razlozi. Kod bukve se ophodnja kreće od 80—120 godina i to: za velika šumska područja Papuka, Psunja, Garjevice, Bilo Gore, Šamarice, Majdana, Petrove Gore, Žumberka 120 godina; za manje jedinice u blizini naselja, koje moraju pokrivati lokalne potrebe i u kojima ne treba uzgajati Sortimente jačih dimenzija, 80 godina; za uzgoj robe fine strukture te u miješanim sastojinama povoljne smjese sa jasenom i brijestom, gdje je hrast glavna 259 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
vrsta, 160 godina; za čiste hrastike u nizinama 140 godina; u stablimično mješanim sastojinama sa bukvom, gdje je bukve glavna vrst, važi ophodnja za bukvu; u stablimično mješanim sastojinama sa jasenom i brijestom, gdje su jasen i brijest glavne vrste, sjeći će se i hrast u starosti od 80 godina. Jasen 80—100 godina. Grab može i 60 godina. Meke vrste 40—50 god. Obični i crni bor 100 god. Alepski bor 80 god. Pitanje ophodnje za ostale vrste Dalmacije raspravit će posebna komisija, koja će raspravljati i o ostalim pitanjima gospodarenja sa šumama u Dalmaciji i Istri. Klepac iznosi, da po svim njegovim ispitivanjma prirasta kod jele u Gorskom Kotaru izlazi, da je kulminacija njenog prosječnog prirasta iznad 65 cm, pr. pr., pa je to — sa biološkog stanovišta njena sjećiva zrelost. Etat . Određivanje etata kod niske, srednje i visoke šume čiste i oplodne sječe vršiti prema propisima Uputstva iz 1931. godine. Kako je površina najjača garancija za održanje potrajnosti prihoda, to i za određivanje etata služi u prvom redu normalna površina jednog razdoblja. Gdjegod je bez većih gospodarskih žrtava moguće, treba izjednačenje etata i po površini i po masi provoditi unutar jedne gospodarske jedinice. Ako to nije moguće, treba to izjednačenje provoditi unutar šumskoprivrednog područja, a po potrebi i unutar šumskoprivredne oblasti. Gdje gospodarske jedinice jednog područja još nisu sve uređene — a to zasada još nisu nigdje — treba ova izjednačenja etata, za ovo prvo uređajno razdoblje, provesti na bazi podataka dugoročne osnove sječa. Kod ovog izjednačivanja treba u blizini naseljenih mjesta, gdjegod je iole moguće, izbjegavati kumuliranje prostorno velikih sječina. Određivanje etata za preborne šume vršiti uglavnom po upustvima iz 1931. i 1937. i to iz razloga, koji su navedeni kod stavke »Primjerne površine«. Za naše preborne šume nema podataka o dosada izvršenim sječama (kako to predviđaju uputstva iz 1937.), da bi se mogli potražiti grafikoni masa najsličniji današnjim masama, pa da se pomoću njih na temelju krivulja masa, koje bi imale ostati poslije sječe, odredi etat. Kraj takvih uslova najjača garancija za održanje potrajnosti prihoda u prebornim šumama zasada je minimalna masa, predviđena u uputstvima iz 1937. godine. Tu minimalnu masu moramo zasada smatrati uravnoteženom masom. Ispod te minimalne mase ne smije pasti poprečna drvna masa cijele gospodarske jedinice poslije sječe. Masa pojedinih odjela može pasti ispod te granice uslijed uzgojnih zahtjeva. Da bi ta potrajnost prihoda bila što bolje osigurana, potrebno je što točnije znati drvni inventar prije i poslije sječe kao i strukturu etata. Stoga je adređen postupak, označen kod stavke »Primjerne površine«. Za pravilnu kalkulaciju etata potrebno je još uvažiti i kretanje broja stabala po debljinskim razredima kao i kretanje temeljnica kod raznih stojbinskih boniteta i raznih struktura sastojina, oba kretanja u pravcu njihovih normala. Kako je kod uređene preborne šume sa intenzivnim gospodarenjem tekući prirast najvažniji regulator veličine etata, to je svakako najvažnije kod- naših prebornih šuma što prije utvrditi stvarne tekuće priraste. -Aerofototaksacija. Šumsko gospodarstvo u Zagrebu počelo je u 1953. primjenjivati aerofotogrametrijske snimke kod geodetskih i taksacionih radova, pa je tako došlo i do nekih zaključaka u tom pogledu. Pomoću navedenih snimaka, a upotrebom modernih fotogrametrijskih stereoinstrumenata, mogu se od geodetskih radova vršiti izlučivanja i kartiranja: međa odsjeka — ako su razlike u sastojinama osjetne — čistina, prosjeka, grebena, većih vodotoka i slojnica, te brzo doći do temeljnih gospodarskih nacrta 1 : 10.000. Od taksacionih radova mogu se vršiti izmjere visina stabala u rijetkom sklopu i određivati: sklop, vrste drveća, broj stabala, dimenzije krošanja, drvna masa i bonitet stojbine. Snimci se mogu koristiti i kod formiranja gospodarskih jedinica te brze inventarizacije odnosno uređivanja privatnih šuma. Izravnim radom na terenu treba i nadalje vršiti: reambulaciju, opis sastojina, izmjenu visina u gustom sklopu, primjerne pruge, izbrajanje stabala cijelih sastojina, starost stabala, kvalitetu drveta te prirast. Za korištenje aerofotogrametrijskih snimaka potrebni su i posebni stereoskopski instrumenti, naročito Zeissov zrcalni Stereoskop, Zeissov aeroprecrtavač, Antograph A8. Ti su instrumenti dosta skupi i nabavljaju se iz inozemstva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ing. Tomašegović održao je — u sklopu ovog savjetovanja a sa odobrenjem šumarskog fakulteta -— u Zavodu za geodeziju šumarskog fakulteta u Zagrebu učesnicima savjetovanja predavanje sa demonstracijama o temeljnim principima aerofotogrametrije i njene primjene kod radova na uređivanju šuma. Nakon rasprave iza predavanja a i u vezi sa rezultatima, do kojih je u 1953. došlo gospodarstvo u Zagrebu, učesnici savjetovanja su se uvjerili, da se aerofotogrametrija može koristiti i kod radova uređivanja šuma te da ona vidno ubrzava te radove. Njena primjena u tu svrhu neprestano se usavršava. Samo bi trebalo sa onim osobljem svih gospodarstava, koje je uposleno na uređivanju šuma, održati o aerofotogrametriji jedan seminar od kojih 40—50 sati. Takav seminar održao je ing. Tomašegović sa osobljem taksacije Šumskog gospodarstva Zagreb. Osim seminara morao bi se jedan šumarski inženjer osposobiti za rad sa stereoskopom. Kako će aerofotogrametrija uskoro zaigrati svoju ulogu kod uređivanja šuma, zaključeno je na savjetovanju, da ing. Gjukić iznese detaljno u Šumarskom listu iskustva gospodarstva u Zagrebu o radovima na aerofototaksaciji, izvršenima u 1953. Tipovi uređajnih elaborata. Za sve šume općenarodne imovine (biv. šume republičkog i lokalnog značaja) kao i za zadružne šume sastavljaju se uređajni elaborati I. razreda. Za privatne šume elaborati II. razreda. Za makije te degradirane šume —- šikare u Dalmaciji, Istri, Hrv. Primorju i Lici sstavljati elaborate III. razreda, t. j . elaborate za melioraciju, ali sa točnosti rada po elaboratu I. razreda. Tiskanice . Da uređajni elaborati svih šumskih gospodarstava budu jednaki, izabrana je komisija za sastav jedinstvenih tiskanica za sve kategorije uređajnih elaborata, uglavnom prema obrascima u uputstvima iz 1931. godine. Da uređajni elaborat bude lako pregledan a da ima i zgodnu veličinu, sastavljeni su za šume oplodne i čiste sječe ovi obrasci tabelarnog dijela uređajnog elaborata u veličini 42/29,5 cm: 1. iskaz površina 2. opis sastojina 3. tabela dobnih razreda 4. tabela debljinskih razreda 5. opća osnova sječa 6. posebna osnova sječa 7. proredna osnova 8. osnova pošumljivanja. Za šume preborne sječe ovi obrasci u većem formatu: 1. iskaz površina 2. opis sastojina i osnova sječa 3. osnova pošumljivanja. Instrument i i pribor . Šumska gospodarstva oskudijevaju na potrebnim instrumentima i ostalom priboru. Stoga je pretresano pitanje nabave tih instrumenata i u tom su pogledu doneseni izvjesni zaključci. Primjedbe na Opća uputstva za uređivanje šuma. Ova uputstva, donesena 1948 godine, bila su u skladu sa tadašnjom organizacijom šumarske službe kao i sa planskim vođenjem šumske privrede u okviru tadašnjih državnih privrednih planova. Mnoge odredbe ovih uputstava ne mogu se više primjenjivati, otkada je provedena reorganizacija državne administracije i šumarske službe, napušteno detaljno administrativno planiranje u privredi i ukinuta distribucija šumskih proizvoda. Neki prijedlozi za izmjenu ovih Općih uputstava odnose se na propise čisto tehničke naravi, koji nisu u vezi sa organizacijom bilo državne administracije bilo šumarske službe, dok su neki u vezi sa spomenutom organizacijom. Ovo savjetovanje nije moglo ući u detaljni pretres ovih uputstava, već se diskusija ograničila samo na neke propise, s kojima su pojedine taksacije imale dosada posla u praksi. Ima više prijedloga za izmjenu tehničkih propisa. Ponajprije propis o istodobnom uređenju svih šuma jednog sumskoprivrednog područja. Ni u jednom području nisu sve šume površinski (geodetski) uređene. S druge strane u svakom području ima opet takvih šuma, koje Se zbog iskorišćivanja moraju hitno urediti bez obzira u kom su području. Istodobno uređenje jednog područja moglo bi biti obavezno, ako bi se sve šume toga područja najprije geodetski (površinski) uredile: izmjere, karte, iskaz površina, a iza toga taksaciono: opis, drvna masa, etat i t. d. Ako bi se sve šume jednog područja imale odjednom definitivno urediti, onda će se za mnoga područja moći sastaviti uređajni elaborat tek u drugom razdoblju od 10 godina, prigodom revizije tih elaborata. O tipu elaborata ima odlučiti onaj, tko sastavlja elaborat, kada vrši pripremne radove i formira gospodarsku jedinicu. 261 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Treba nastojati, da se i granice gospodarskih jedinica šuma općenarodne imovine isto kao i granice gospodarskih jedinica privatnih šuma i onih za melioraciju, podudaraju sa granicama narodnih odbora kotara. Razlog je već naprijed naveden. Reambulacija međa, ako se vrši zasebno, ima se provoditi prije ostalih uređajnih radova. Izravnanje etata unutar jedne šumskoprivredne oblasti vrši onaj, tko sastavlja elaborate, a ne ministar odnosno državni sekretar. Iz Uputstva treba izbaciti sve propise, koji su imali vezu sa planskom distribucijom sječivih masa na pojedine sektore korisnika, jer takve dstribucije više ne postoji. One propise, koji su u vezi sa državnom administracijom — a to su: postupak oko odobravanja uređajnih elaborata, oko ispitivanja odnosno odobravanja godišnjih prijedloga sječa te pošumljivanja i t. d., vođenje očevidnosti iskorištenih drvnih masa i izvršenih pošumljivanja — treba prilaogditi postojećoj organizaciji odnosno dati samo opće upute. Ad toč. 2. Kadrovi Poslovi taksacija su sastav novih i revizija postojećih uređajnih elaborata te vođenje očevidnosti iskorištenih drvnih masa. Osoblje taksacija ima se stoga osloboditi svih poslova, koji nisu u uskoj vezi sa navedenim radovima. To su na pr. poslovi: krčenja šuma, zaštitnih šuma, zamjena zemljišta, komasacija, vodnih zajednica i si. Kako dobar dio starih iskusnih taksatora izlazi uskoro iz službe, a taksatora srednje starosti vrlo je malo, to treba taksacije odmah popunjavati stručnim iskusnim osobljem iz gospodarstva ili šumarija.To osoblje mora biti dobre fizičke kondicije i mora imati volju za poslove uređivanja. Svaki stažist šumar, inženjer treba, po mogućnosti, provesti na uređivanju terenski i kancelarijski rad jedne sezone, a od stažista, tehničara onaj, koji se za taj posao sam opredijeli i koji je dobar crtač. U taksaciji treba i po jednog geodeta. Veći dio osoblja u taksaciji mora biti stalan. Kod premještaja osoblja u ili iz taksacije treba tražiti i mišljenje šefa taksacije. Njegovi opravdani razlozi imaju se uvažiti. Inače on ne može odgovarati za uspjeh posla taksacije. Samo na prednji način moći će se izbjeći štetna fluktuacija osoblja odnosno formirati stalni kadar toga osoblja. Iz taksacije se ne može premjestiti onaj, tko nije u kancelariji sredio terenske podatke. Terenske sekcije treba opremiti priborom za smještaj, spavanje i hranu. Terensko osoblje taksacija, koje radi u terenu 6—8 mjeseci, treba osigurati besplatnom obućom, odijelom i kišnim kabanicama, bilo da se na to osoblje protegnu propisi, koji reguliraju ta primanja kod lugarskog osoblja, bilo da se to pitanje riješi kao za terensko osoblje geodetske uprave. Ad toč. 3. Organizacija Na početku savjetovanja bila su 3 gledišta: 1. da služba uređivanja šuma ostane decentralizirana po šumskim gospodarstvima kako je danas; 2. da se u Zagrebu osnuje centralni ured, kojemu bi današnji odjeli za uređivanje šuma u sjedištima šumskih gospodarstava bile ispostave; 3. da se osnuje jedna taksacija u Zagrebu za šume kontinentalne Hrvatske i jedna u Splitu za šume primorske Hrvatske. Nakon duge i žive diskusije o prednostima odnosno slabostima kako centralizirane tako i decentralizirane službe uređivanja te o velikoj važnosti te službe u budućoj organizaciji šumarske službe donesen je konačno jednoglasni zaključak, da se u Zagrebu osnuje Zavod za uređivanje šuma bez obzira na to, da li će šumarska služba biti organizirana na bazi šumskih gospodarstava kao poduzeća i sa šumarijama kao njihovim pogonima ili na bazi samostalnih šumarija i inspektorata. Stalne ispostave bi bile u Splitu i Rijeci. Povremene prema potrebama i to tako dugo, dok 262 |