DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 47     <-- 47 -->        PDF

6. Š. g. Osijek od površine 89.261 ha na 20.662 ha ili 23,1%
7. „ Gospić 273.166 21.669 „ „ 7,9%
8. „ Split
564.517 5.245 „ „ 0,9%
9. „ Ogulin 108.489 nešto terenskih radova
10. „
fakulteta 10.081 nešto terenskih radova
11. „
Bilje 23.102 ništa
12.
Nac. park
PL Jezera 12.318
Od ukupne površine 1,931.634 „ „381.176 19,7%


U obrađenoj površini od 381.176 ha pojedina šumska gospodarstva sudjeluju
ovako: 1. N. Gradiška sa 22,1%, 2. Bjelovar sa 21,9%, 3. Rijeka sa 16,6%, 4. Zagreb
sa 16,´2%, 5. Vinkovci sa 10,4°/o, 6. Gospić sa 5,7%, 7. Osijek sa 5,4%, 8. Split sa 1,4%.


U odnosu obrađene površine od 381.176 ha prema ukupnoj površini šuma općenarodne
imovine od 1,931.634 ha, pojedina šumska gospodarstva sudjeluju ovako:


1. N. Gradiška sa 4,3%, 2. Bjelovar sa 4,3%, 3. Rijeka sa 3,3%, 4. Zagreb sa 3,2%,
5. Vinkovci sa 2,0%, 6. Gospić sa 1,1%, 7. Osijek sa 1,1%, 8. Split sa 0,3%.
Šumsko gospodarstvo Rijeka predložilo je 1952. god. Upravi za šumarstvo i lovstvo
na odobrenje 3 gospodarske osnove u površini od 17.037 ha ili 26,9% od njegove
obrađene površine i Šumsko gospodarstvo Vinkovci u 1953. god. 1. gospodarsku osnovu
u površini od 888 ha ili 2,2% njegove obrađene površine. Dakle predložene su na odobrenje
svega 4 gospodarske osnove u površini od 17.925 ha, što prema obrađenoj površini
iznosi 4,7%, a prema ukupnoj površini 0,9%.


Istodobno sa prikupljanjem iznesenih podataka izvršena je i kontrola terenskih
i kancelarijski radova uređivanja šuma kod nekih šumskih gospodarstava. Izvršeno je
i ispitivanje na terenu triju dovršenih gospodarskih osnova Šumskog gospodarstva
Rijeka. Prigodom tih kontrola utvrđeni su raznovrsni uzroci, zašto je sluba uređivanja
šuma dosada dala ovako slabe rezultate.


U razdoblju Petogodišnjeg plana najvažniji su poslovi bili sječa, iskorišćivanje
šuma i pošumljivanje, pa su se iskusniji stručnjaci upućivali na te poslove. Uređivanje
šuma smatralo se poslom drugorazredne važnosti. Na taj specijalni posao upućivalo se
uglavnom osoblje, koje isti nije nikad radilo, a koje nekoliko taksatora nije stiglo uputiti
u sve detalje. Smatralo se, da je za taj posao sposoban svaki stručnjak. Da bi izvršenje
postavljenog plana ispalo što povoljnije, jurilo se samo za površinom. Naravski
da je kvaliteta radova bila vrlo slaba. Kod obrade terenskih podataka u kancelariji utvrđene
su razne griješke, koje je trebalo u terenu ispravljati.


Nestalnost osoblja dala je također svoje rezultate. Osoblje se dosta puta mijenjalo
ne samo iza obrade u kancelariji podataka, koji su sabrani na terenu, nego
i prije obrade takovih podataka, čak i za vrijeme terenskih radova. Tako je moralo
te terenske podatke obrađivati osoblje, kojima su terenske prilike bile posve nepoznate.
Šefovi odjela za uređivanje´ šuma bili su uglavnom nemoćni protiv ovakovih
pojava u personalnoj službi.


Istovrsni geodetski i taksacioni terenski radovi (izmjera šuma, gospodarsko razdjeljenje,
primjerne pruge i dr.) na raznim mjestima istog šumskog gospodarstva
vršili su se na razne načine, jer šefovi odjela za uređivanje šuma nisu imali dovoljno
vremena za kontrolu i instruktažu.


često se moraju vršiti opsežniji geodetski radovi, na koje se troši mnogo vremena.
Osobito kada to radi još neiskusno osoblje, koje se ovdje više uči nego izvršuje
godišnji zadatak. To naročito vrijedi za Dalmaciju.


Slaba oprema za održanje fizičke kondicije terenskih sekcija, koje borave u
zabačenim i teškim terenima i do 8 mjeseci. Osoblje taksacije ne prima za ovakove
radove nikakove stimulacije ni u novcu ni u naturi. To si osoblje mora nabavljati iz
vlastitih sredstava odijela, cipele i kišne kabanice, dok osoblje sličnih struka (geodeti)
to prima besplatno. Tom osoblju se nakon mjesec dana čak i snizuju i dnevnice. Uz
ovakove uvjete stručno se osoblje teško odlučuje za službu uređivanja šuma.