DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 49 <-- 49 --> PDF |
od Š. g. »Šamarica« Zagreb ing. Gjukić Dušan, ing. Kostelić Oskar, ing. Jozić Josip; od Š. g. »Javornica« Ogulin ing. Popović Dušan; od »Viševica« Rijeka ing. Navratil Ivo; od Š. g. »Kapela« Gospić ing. Žukina Ivan; od Š. g. »Dalmacija« Split ing. Marković Stevo, ing. Bura Dimitrije; -od Lovno šumskog gospodarstva »Košutnjak« Bilje ing. Kolomijcev Leonid. Prva dva dana su na savjetovanju sudjelovali također profesori šumarskog fakulteta u Zagrebu: Dr. Neidhardt Nikola, ing. Tomašegović Zdenko, Dr. Plavšić Miljenko, Dr. Klepac Dušan i ing. Emrović Boro. Ove drugove je Uprava za šumarstvo i lovstvo zamolila, da bi ovo savjetovanje pomogli svojim savjetima i rezultatima svojih istraživanja, kako bi ono bilo potpunije i dalo što bolje rezultate. Svi drugovi profesori su se tom pozivu vrlo rado odazvali i bili su vrlo zadovoljni, što su se mogli sa drugovim taksatorima porazgovoriti o raznim aktuelnim problemima službe uređivanja šuma. U cilju što jačeg povezivanja nauke i prakse Dr. Neidhardt je u ime fakulteta predložio, da bi osoblje taksacije šumskih gospodarstava prisustvovalo kod taksacionih i dendrometrijskih radova, koje u fakultetskim šumama u Lipovljanima i Zalesini vrše nastavnici sami ili zajedno sa studentima. Fakultet bi o tom pravovremeno obavijestio interesirana šumska gospodarstva. Na samom savjetovanju drugovi sa fakulteta su mnogo doprinijeli razjašnjavanju raznih problema. Na kraće vrijeme savjetovanje je posjetio Državni sekretar za poslove narodne privrede Dušan Dragosavac, kome su saopćeni problemi, o kojima savjetovanje raspravlja. Državni sekretar upoznao je učesnike savjetovanja sa zaključcima Izvršnog vijeća NRH od 18. II. o. g. u pogledu raznih problema šumarstva i šumske privrede u NRH. Govorio je opširnije o najvažnijem zaključku t. j . organizaciji šumarske službe u NRH, prema kojem su šumarije osnovni organi za upravljanje šumama. Šumarije su ustanove sa samostalnim financiranjem, koje osnivaju kotarevi. Za stručni nadzor nad šumarijama osnivaju se kao republički organi za više kotareva šumarski inspektorati, otprilike u sjedištima današnjih šumskih gospodarstava t. j . u okvirima šumskoprivrednih oblasti. Treba sada razmotriti, da li bi uređivanje šuma ušlo u sklop inspektorata ili bi se ta služba imala organizirati samostalno. Diskusija na savjetovanju bila je vrlo intenzivna i plodna. Diskutirali su svi učesnici. Doneseni su razni zaključci, od kojih se navode najvažniji. Ad toč. 1. Tehnički problemi. Na savjetovanju su raspravljeni samo oni tehnički propisi iz uputstava za uređivanje šuma iz 1931. 1937. i 1948. god.: 1. koje treba mijenjati uslijed uvođenja novog privrednog sistema i uslijed razvitka nauke uopće a šumarske napose; 2. za koje treba utvrditi jednaki postupak, jer se sada izvode različito; 3. koje treba upotpuniti, jer to zahtijevaju izmijenjene prilike u sastojinama; 4. koje treba provoditi, jer se dosada nisu oupće provodili ili su se provodili nedovoljno. Ispravci granica šumskoprivrednih oblasti i područja. Prigodom arondacije gospodarskih jedinica mogu se vršiti manji mjestimični ispravci granica šumskoprivrednih područja. Time će se mjestimice provoditi manje izmjene i granica šumsko privrednih oblasti. Iako neke oblasti i neka područja nisu u cjelini formirana najispravnije, šumska gospodarstva ne mogu sama vršiti ispravke njihovih granica u takovom opsegu, koji bi zapravo značili novo formiranje. Izuzetak čine šumska privredna područja dalmatinske oblasti. Ta područja treba prilagoditi tipovima dominirajuće šumske vegetacije kao na pr.: zimzelena šuma primorja i otoka (šume crnike, alepskog bora, makija), listopadna niska šuma primorskog krša (šume bijelog graba, medunca, crnog jasena i dr.), listopadna niska i visoka šuma planinskog krša (šume crnog graba, medunca, crnog jasena i bukve). (Vidi: Dr. I. Horvat: Šumske zajednice Jugoslavije). Reviziju šumskih privrednih područja na sličnoj bazi treba provesti i u Istri. |