DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 5 <-- 5 --> PDF |
malena, t. j . u mjesecu srpnju one godine, koja prethodi eventualnom tretiranju, prema statističkom brojenju stabala na kojima nalazimo gnijezda i procjeni broja i veličine gnijezda po stablu (38). Tako je u šumi Ermenonville prije 1951. god. samo, nekoliko stabala imalo na vrhu jedan ili više malih izoliranih gnijezda na donjoj strani jačih grana. Zatim u 1952. zapreci su bili brojniji, vrlo voluminozni, često smješteni u bazalnom dijelu debla zbog znatne površine, koju su zauzi mah na kori (si. 1). Vidjeli smo čak migraciju gusjenica posljednjeg stadija na druge vrste (bukva, breza, kesten) napuštajući hrast, koga su potpuno obrstile; kemijska se intervencija trebala izvršiti u proljeće prethodne godine. 1953. godine zaraza je bila još vrlo jaka (izbrojili smo 27 gnijezda samo na jednom hrastu), ali golobrst nije bio potpun. _ _ U jednom sektoru blizu Pont-Sainte-Maxence, pokušali smo procijeniti stupanj zaraze hvatanjem imaga u mjesecu augustu, sa svjetlećim lovkama tipa Villiams, snabdjevenim lampom tipa Mazdamixa od 250 W. Statistička analiza broja uhvaćenih insekata potrebna je, da se ocijeni utjecaj klimatskih faktora u pojedinim godinama; primjera radi navodimo, da je u 1951. godini, godini gradacije, bilo uhvaćeno na ovaj način samo na jednom mjestu 16.000 leptira od kojih je bilo 90% mužjaka. 2°) Borov četnjak Za T h. pityocamp a-u metoda izbrojavanja gnijezda također je primjeni jivana. Ona se primjenjuje na zimska gnijezda, »zapretke«, smieštene uglavnom na gorniim dijelovima borovih krošania, a procjena se mora izvršiti u siječnju ili veljači. Pred nekoliko su godina šume Landa bile na velikim površinama opustošene gusjenicama borovog četrijaka, a stabla crvena, kao da su vatrom opaljena (si. 2). Borove kulture obalnog područja Langu s´ 2 D6gäts de edoca jednako su namle´- Processionnaires du Pin sur gusjenice četnjaka, ali gra- ™ Jeune pouplement de Pin maritime. dacija je orćenito kraća Stete borovog cetajaka na mladim jcv je upwjniro Kraća sastojmama primorskog bora. 211 |