DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 50     <-- 50 -->        PDF

/


Te revizije ima provesti posebna komisija, koja bi imala postaviti i principe
formiranja gospodarskih jedinica, kategorije šumsko uređajnih elaborata, ophodnje,
tipove uzgoja i smjernice gospodarenja.


Formiranje gospodarskih jedinica. Gospodarske jedinice se formiraju po propisima
uputstava za uređivanje šuma. No treba nastojati da se granice i gosp. jedinica
šuma općenarodne imovine, bez obzira na tip uređajnog elaborata, podudaraju sa
granicama narodnih odbora kotara, gdjegod je još i po tim granicama moguće voditi
racionalno šumsko gospodarenje. To iz razloga, što se razvitak našeg društva kreće
u pravcu samoupravljanja komune na svim područjima javne djelatnosti, pa tako i na
privrednom području, u koji je uključena i šumska privreda. To je i najvažnije pitanje
nove organizacije šumarske službe, o kom se vodi živa diskusija. Za danas se komunom
smatra kotar. Gdje se ovakova arondacija gospod. jedinica ne će moći provesti,
treba da šumarstvo preuzme inicijativu za izmjenu kotarskih granica na bazi gospodarskih
principa.


Gdje je moguće, gospodar, jedinice treba formirati po fitocenozama.


Uređivanje šuma biv. zemljišnih zajednica. One šume, odnosno dijelove šuma
biv. zemljišnih zajednica, koje se teritorijalno prirodnim granicama vežu sa šumama
općenarodne imovine (biv. državne šume ili šume biv. imovnih općina, konfiscirane
šume i si.), a koje obzirom na tip i kvalitet sastojina čine sa tim šumama općenarodne
imovine jedinstveni gospodarski objekt, treba pripojiti gospodarskoj jedinici tog suvislog
šumskog kompleksa. Od dijelova šuma biv. zemljišnih zajednica, koje su doduše
teritorijalno vezane sa šumama općenarodne imovine, ali su drukčije po tipu
i kvaliteti sastojina ili su s njima neprirodno vezane (posebna gravitacija, sliv i t. d.),
te od šuma tih biv. zemljišnih zajednica, koje se kao posebni kompleksi nalaze kao
enklave u poljoprivrednom zemljištu, treba sastaviti posebne gospodarske jedinice,
koje će služiti za podmirenje lokalnih potreba na drvu. Te će jedinice imati niže
ophodnje. I ove gospodarske jedinice valja urediti po I. tipu uređajnih elaborata.


Uređivanju šuma biv. zemljišnih zajednica treba pristupiti tek tada, kada je na
području kotara izvršeno razgraničenje između pašnjačkih i šumskih površina prema
rješenju Izvršnog vijeća NRH broj 4917—1953. Gdje to razgraničenje još nije izvršeno,
imaju gospodarstva odnosno šumarije incijativno djelovati kod odnosnih kotareva
za što skorije izvršenje tog razgraničenja.


Izmjera šuma. Izmjeru šuma vršiti na temelju katastralnih karata.


Ako negdje ne će biti kat. karata, treba zamoliti katastarsku upravu, da ona
izvrši izmjeru. Ako se u tom ne uspije, onda treba izvršiti samostalnu izmjeru. Dr.
Neidhart je izjavio, da će za ovakav slučaj zavod za geodeziju fakulteta vrlo rado
dati potrebne savjete.


Tamo, gdje od ranije postoje uporabljive šumske karte, vrši se — nakon rekognosciranja
vanjskih međa — ev. potrebna lokalna reambulacija radi uspostave međašnika
koji manjkaju.


Tamo gdje još nema šumskih karata, snima se svuda, osim u Dalmaciji i Istri,
posjedovno stanje, koje se odmah fiksira trajnim međašnim znacima. Snimljeno posjedovno
stanje unosi se u katastarske karte. Takav postupak je na ovom području
moguć, jer su granice šuma, koje su uglavnom visokog uzrasta i nisu degradirane,
svuda stabilizirane, pa ovdje nema većih uzurpacija.


Pretežni dio šuma i šumskog zemljišta općenarodne imovine u Dalmaciji čine
biv. općinske šume i biv. muše. Ove su opet uglavnom degradirane šume, šikare i
kamenjar krša, koga katastar klasificira kao »pašnjak«. Te »pašnjake« svojataju
i šumari i agronomi. Radi toga, prije nego se u nekom kotaru Dalmacije pristupi
uređivanju šuma, treba provesti razgraničenje između šumskih i pašnjačkih površina,
odnosno urediti pitanje paše.


U Dalmaciji, gdje još gotovo nigdje nema šumskih karata, granice šuma nisu
stabilizirane, jer su to uglavnom degradirane šume i šikare niskog uzrasta, pa stoga
tamo i postoje mnogobrojne uzurpacije. One iznose 20—30% od ukupne površine
šuma općenarodne imovine. Radi toga, prije nego se negdje u Dalmaciji počne izmjerom
šuma, treba sa narodnim odborom kotara načelno riješiti pitanje priznanja uzur


256