DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Opis stojbine i sastojina. Utvrđeno je, da su opisi sastojina dosta dobri. Opisi stojbina ne zadovoljavaju, uglavnom su manjkavi, čak i krivi. Radi toga je neophodno potrebno, prije pristupa tom poslu, dobro proučiti bar fizikalna i kemijska svojstva tla te klasifikaciju tala po strukturi: glinasta, ilovasta, pjeskovita tla i njihove razne varijacije. Razvoj vegetacije ovisan je o mehaničkom sastavu tla. Svako šumsko gospodarstvo treba nabaviti bar jedan pH-metar, ako se ne može urediti mali pedološki laboratorij. Primjerne površine. Primjerne pruge kod jednodobnih, visokih i niskih, šuma imaju obuhvatiti 5—10°/o ukupne površine sastojina, kako to propisuje Uputstvo iz 1931. god. Primjerne pruge radit će pouzdani i uvježbani inženjeri i tehničari. U svim našim prebornim šumama (osim Ličke Plješivice) vodi se danas dosta intenzivno gospodarenje. One se približuju tipu uredne preborne šume. Kod ovakvih šuma najvažnije je što točnije ustanoviti etat, koji je sada niži nego je bio u početku prelaznog razdoblja. Da se etat može što točnije odrediti, potrebno je što točnije utvrditi strukturu sastojina (broj stabala, temeljnicu, drvnu masu). To bi se najbolje postiglo klupiranjem svih stabala iznad taksacione granice. No to bi bio skup i dugotrajan posao. Da točnost ipak bude što bolja, imadu primjerne površine (pruge i krugovi) u prebornim šumama obuhvatiti 10°/o ukupne površine, i to kod sastojina svih vrsta. Da se opet što točnije utvrdi struktura etata — jer se etat određuje zahvatom sječe u pojedine debljinske razrede — a jer nema ni očevidnosti o posječenim masama, ima se istodobno sa snimanjem svih stabala primjerne površine vršiti i izlučivanje onih stabala, koja bi se unutar ophodnjice imala posjeći. Kod toga se posla ima voditi računa o uzgojnoj ulozi svakog pojedinog stabla, t. j . doznake u našim današnjim prebornim šumama moraju imati potpuno uzgojni značaj. Polaganje i snimanje primjernih površina postaju time najvažniji ne samo taksatorski nego i uzgojni posao kod prebornih šuma. Stoga taj posao imadu vršiti samo iskusni i savjesni inženjeri i tehničari. Stručnjak, koji vrši taj posao, mora u detalje upoznati odnosni odjel i zabilježiti sve, što je odlučno za određivanje visine, strukture i kvalitete etata te smjernica budućega gospodarenja. U prebornim šumama treba svuda jelu i smrću iskazivati odvojeno. Debljinske stepene formirati od 2 ili od 5 cm. Forsirati stepene od 5 cm. Izmjera visina. Razlika u visini i od 1—2 m osjetljivo upliviše kako na rezultat drvnih masa sastojina (obračun po drvnogromadnim tablicama njemačkih autora, Surićeve tabele masa, visina centralnog stabla po Laeru, visina srednjeg stabla debljinskog stepena sa najvećom masom po Alganu ili Schaefferu) tako i na rezultate obračuna prirasta, mase, prorede i t. d., koji se izvode na temelju ustanovljenog boniteta stojbine. Potrebno je stoga što točnije mjeriti visine stabala. Učesnici savjetovanja su konstatirali, da Christenov visinomjer prerađen po Eiću, daje dobre rezultate pa se preporuča njegova upotreba. Varijacija Christena po Isajevu daje nepouzdane podatke za visine veće od 25 m. Dobre rezultate daju Blumel-Leiss i Haga, ali su oni skupi i teško ih je nabaviti. I ovaj važni posao pripremnih radova imadu vršiti iskusni i pouzdani inženjeri i tehničari. Dok nemamo standardnih visinskih krivulja za pojedine naše areale (Emrović: Šumarski list 2/53, str. 78—94) moramo raditi visinske krivulje za svaku sastojinu, za koju se ima ovim putem utvrditi drvna masa. Visinska krivulja, kada je već radimo radi bonitiranja, može se koristiti i kod obračuna masa po Laeru ili Alganu ili Schaefferu, u kom slučaju otpada izmjera visina centralnog stabla ili srednjeg stabla debljinskog stepena sa najvećom masom. Obračun drvnih masa. Kako se drvna masa ima u uređajnom elaboratu iskazati i po debljinskim razredima od 10 cm, to se drvna masa klupiranih stabala ima obračunavati po tim debljinskim rzredima. Na temelju podataka primjernih i klupiranih površina te visinskih krivulja drvnu masu obračunavati ili po lokalnim ili po Šurićevim tabelama. Po Laerovoj metodi, tko se za nju odluči, računati kod jednodobnih jednolikih sastojina. Po Alganovim tarifama računati kod prebornih, a po Schaefferovim tarifama kod jednodobnih šuma. Za primjenu Alganovih i Schaeffe |