DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 53 <-- 53 --> PDF |
rovih tarifa vidi Klepac: Šumarski list br. 4—5/53, str. 192—206. Klepac drži, da će uređajne tablice (tarife) prodrijeti svuda, jer su ih uveli već Francuzi, Švicarci i Nijemci, a uvode ih i Talijani. No on je za to, da se Alganove i Schaefferove tarife ne uvedu nego prodru u našu praksu nakon što se izvrši povoljan broj uspoređenja sa drvnogromadnim tabelama, koje su danas kod nas u uporabi. Istodobno sa ovim uspoređivanjem treba pristupiti sastavu lokalnih uređajnih tablica sa našim obličnim brojevima. Dosada su za fakultetske šume u Lipovljanima sastavili naše ređajne tablice Plavšić za hrast, ali sa njemačkim obličnim brojevima, i Emrović za jesen, sa našim, obličnim brojevima. Svakako treba staviti u uređajni zapisnik, koje su tablice upotrebljavane kod obračuna masa. Drvnu masu makija i šuma panjača — šikara (u Dalmaciji, Istri te Lici) utvrditi klupdranjem ili ksilometriranjem za nekoliko tipičnih oblika sastojina (obzirom na vrst drveća, starost, stepen degradacije, obrast), pa eventualno sastaviti prirasnoprihodne tablice za te tipove šuma. Priras t Ustanovljivanje se prirasta najslabije obrađuje između svih poslova uređivanja šuma. Obično se koristimo podacima o prirastu iz njemačkih prirasnoprihodnih tabela za normalnu šumu. To su za naše šume odveć nepouzdani podaci. Stoga se poslu ustanovljivanja prirasta ima ozbiljno pristupiti. Ustanovljivanje prirasta analizom pojedinih stabala je zastarjela metoda, a rezultati te analize nisu dovoljni za primjenu na cijele sastojine. Najtočnije podatke daje ustanovljivanje prirasta na cijelim sastojinama. Radi toga za tu svrhu treba kod svake šumarije izlučiti kao pokusne plohe 2—3 odjela — odsjeka veličine 5—30 ha, raznih stojbinskih boniteta i raznih sastojinskih prilika: vrsta drveća, smjesa, razmjer debljinskih razreda i t. d. tako, da u svakom šumskoprivrednom području bude izlučena po jedna od karakterističnih sastojina. U tim pokusnim plohama ima se voditi gospodarenje po kontrolnoj metodi, t. j . ima se voditi točna inventarizacija postojeće mase na panju prije i poslije sječe kao i točna evidencija iskorištene mase (kod čišćenja, proreda i konačnih sječa te kod prebornih sječa). Upute za postupak vidi Miletić: Osnovi uređivanja prebirne šume II. knjige, str. 206—269 i Uputstvo za uređivanje državnih šuma iz 1931., 81, 32. Ovo su upute za visoke jednolike šume. Za makije te degradirane sastojine — šikare Dalmacije, Istre i Like treba ustanoviti posebnu metodu. Na podatke o prirastu po toj metodi treba čekati dulji niz godina. No nama su ti podaci potrebni što prije. Stoga je Klepac predložio, a učesnici savjetovanja jednodušno su prihvatili, da se odmah pristupi ustanovljivanju prirasta na cijelim sastojinama bušenjem stabala u prsnoj visini pomoću Presslerova svrdla i vađenjem izvrtaka. Tom metodom dolazi se do rezultata za nekoliko dana. Ta se metoda sve više upotrebljava u inozemstvu. Metoda je lako upotrebljiva kod vrsta, gdje se godovi lako raspoznavaju (jela, smrča, hrast, jasen i dr.), dok ima poteškoća kod onih vrsta, gdje se godovi teže raspoznavaju (bukva, topola i dr.). Uprava za šumarstvo zamolit će fakultet, da bi drugovi profesori izradili metodiku rada za taj posao. Za preborne šume već postoji uputa u članku dra Klepca u Šumarskom listu br. 1/53, str. 37—49. Potrebno je nabaviti svrdla. To će ići malo teže, jer za švedska svrdla, koja su najbolja, treba deviza. Ophodnja . Ophodnja se ima u načelu podudarati sa razdobljem najvećeg prosječnog prirasta. Izvjesne specifične prilike i zahtjevi tržišta određuju i više oplodnje. Iznimno kod hrasta treba u većini slučajeva ići iznad razdoblja najvećeg prosječnog prirasta, jer još dugo iznad tog razdoblja kvalitativni prirast hrasta više raste nego što kvantitativni pada. Ophodnja se ravna prema glavnoj vrsti drveta. Za izmjenu dosadašnje ophodnje moraju postojati jaki razlozi. Kod bukve se ophodnja kreće od 80—120 godina i to: za velika šumska područja Papuka, Psunja, Garjevice, Bilo Gore, Šamarice, Majdana, Petrove Gore, Žumberka 120 godina; za manje jedinice u blizini naselja, koje moraju pokrivati lokalne potrebe i u kojima ne treba uzgajati Sortimente jačih dimenzija, 80 godina; za uzgoj robe fine strukture te u miješanim sastojinama povoljne smjese sa jasenom i brijestom, gdje je hrast glavna 259 |