DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 54 <-- 54 --> PDF |
vrsta, 160 godina; za čiste hrastike u nizinama 140 godina; u stablimično mješanim sastojinama sa bukvom, gdje je bukve glavna vrst, važi ophodnja za bukvu; u stablimično mješanim sastojinama sa jasenom i brijestom, gdje su jasen i brijest glavne vrste, sjeći će se i hrast u starosti od 80 godina. Jasen 80—100 godina. Grab može i 60 godina. Meke vrste 40—50 god. Obični i crni bor 100 god. Alepski bor 80 god. Pitanje ophodnje za ostale vrste Dalmacije raspravit će posebna komisija, koja će raspravljati i o ostalim pitanjima gospodarenja sa šumama u Dalmaciji i Istri. Klepac iznosi, da po svim njegovim ispitivanjma prirasta kod jele u Gorskom Kotaru izlazi, da je kulminacija njenog prosječnog prirasta iznad 65 cm, pr. pr., pa je to — sa biološkog stanovišta njena sjećiva zrelost. Etat . Određivanje etata kod niske, srednje i visoke šume čiste i oplodne sječe vršiti prema propisima Uputstva iz 1931. godine. Kako je površina najjača garancija za održanje potrajnosti prihoda, to i za određivanje etata služi u prvom redu normalna površina jednog razdoblja. Gdjegod je bez većih gospodarskih žrtava moguće, treba izjednačenje etata i po površini i po masi provoditi unutar jedne gospodarske jedinice. Ako to nije moguće, treba to izjednačenje provoditi unutar šumskoprivrednog područja, a po potrebi i unutar šumskoprivredne oblasti. Gdje gospodarske jedinice jednog područja još nisu sve uređene — a to zasada još nisu nigdje — treba ova izjednačenja etata, za ovo prvo uređajno razdoblje, provesti na bazi podataka dugoročne osnove sječa. Kod ovog izjednačivanja treba u blizini naseljenih mjesta, gdjegod je iole moguće, izbjegavati kumuliranje prostorno velikih sječina. Određivanje etata za preborne šume vršiti uglavnom po upustvima iz 1931. i 1937. i to iz razloga, koji su navedeni kod stavke »Primjerne površine«. Za naše preborne šume nema podataka o dosada izvršenim sječama (kako to predviđaju uputstva iz 1937.), da bi se mogli potražiti grafikoni masa najsličniji današnjim masama, pa da se pomoću njih na temelju krivulja masa, koje bi imale ostati poslije sječe, odredi etat. Kraj takvih uslova najjača garancija za održanje potrajnosti prihoda u prebornim šumama zasada je minimalna masa, predviđena u uputstvima iz 1937. godine. Tu minimalnu masu moramo zasada smatrati uravnoteženom masom. Ispod te minimalne mase ne smije pasti poprečna drvna masa cijele gospodarske jedinice poslije sječe. Masa pojedinih odjela može pasti ispod te granice uslijed uzgojnih zahtjeva. Da bi ta potrajnost prihoda bila što bolje osigurana, potrebno je što točnije znati drvni inventar prije i poslije sječe kao i strukturu etata. Stoga je adređen postupak, označen kod stavke »Primjerne površine«. Za pravilnu kalkulaciju etata potrebno je još uvažiti i kretanje broja stabala po debljinskim razredima kao i kretanje temeljnica kod raznih stojbinskih boniteta i raznih struktura sastojina, oba kretanja u pravcu njihovih normala. Kako je kod uređene preborne šume sa intenzivnim gospodarenjem tekući prirast najvažniji regulator veličine etata, to je svakako najvažnije kod- naših prebornih šuma što prije utvrditi stvarne tekuće priraste. -Aerofototaksacija. Šumsko gospodarstvo u Zagrebu počelo je u 1953. primjenjivati aerofotogrametrijske snimke kod geodetskih i taksacionih radova, pa je tako došlo i do nekih zaključaka u tom pogledu. Pomoću navedenih snimaka, a upotrebom modernih fotogrametrijskih stereoinstrumenata, mogu se od geodetskih radova vršiti izlučivanja i kartiranja: međa odsjeka — ako su razlike u sastojinama osjetne — čistina, prosjeka, grebena, većih vodotoka i slojnica, te brzo doći do temeljnih gospodarskih nacrta 1 : 10.000. Od taksacionih radova mogu se vršiti izmjere visina stabala u rijetkom sklopu i određivati: sklop, vrste drveća, broj stabala, dimenzije krošanja, drvna masa i bonitet stojbine. Snimci se mogu koristiti i kod formiranja gospodarskih jedinica te brze inventarizacije odnosno uređivanja privatnih šuma. Izravnim radom na terenu treba i nadalje vršiti: reambulaciju, opis sastojina, izmjenu visina u gustom sklopu, primjerne pruge, izbrajanje stabala cijelih sastojina, starost stabala, kvalitetu drveta te prirast. Za korištenje aerofotogrametrijskih snimaka potrebni su i posebni stereoskopski instrumenti, naročito Zeissov zrcalni Stereoskop, Zeissov aeroprecrtavač, Antograph A8. Ti su instrumenti dosta skupi i nabavljaju se iz inozemstva. |