DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ing. Tomašegović održao je — u sklopu ovog savjetovanja a sa odobrenjem šumarskog fakulteta -— u Zavodu za geodeziju šumarskog fakulteta u Zagrebu učesnicima savjetovanja predavanje sa demonstracijama o temeljnim principima aerofotogrametrije i njene primjene kod radova na uređivanju šuma. Nakon rasprave iza predavanja a i u vezi sa rezultatima, do kojih je u 1953. došlo gospodarstvo u Zagrebu, učesnici savjetovanja su se uvjerili, da se aerofotogrametrija može koristiti i kod radova uređivanja šuma te da ona vidno ubrzava te radove. Njena primjena u tu svrhu neprestano se usavršava. Samo bi trebalo sa onim osobljem svih gospodarstava, koje je uposleno na uređivanju šuma, održati o aerofotogrametriji jedan seminar od kojih 40—50 sati. Takav seminar održao je ing. Tomašegović sa osobljem taksacije Šumskog gospodarstva Zagreb. Osim seminara morao bi se jedan šumarski inženjer osposobiti za rad sa stereoskopom. Kako će aerofotogrametrija uskoro zaigrati svoju ulogu kod uređivanja šuma, zaključeno je na savjetovanju, da ing. Gjukić iznese detaljno u Šumarskom listu iskustva gospodarstva u Zagrebu o radovima na aerofototaksaciji, izvršenima u 1953. Tipovi uređajnih elaborata. Za sve šume općenarodne imovine (biv. šume republičkog i lokalnog značaja) kao i za zadružne šume sastavljaju se uređajni elaborati I. razreda. Za privatne šume elaborati II. razreda. Za makije te degradirane šume —- šikare u Dalmaciji, Istri, Hrv. Primorju i Lici sstavljati elaborate III. razreda, t. j . elaborate za melioraciju, ali sa točnosti rada po elaboratu I. razreda. Tiskanice . Da uređajni elaborati svih šumskih gospodarstava budu jednaki, izabrana je komisija za sastav jedinstvenih tiskanica za sve kategorije uređajnih elaborata, uglavnom prema obrascima u uputstvima iz 1931. godine. Da uređajni elaborat bude lako pregledan a da ima i zgodnu veličinu, sastavljeni su za šume oplodne i čiste sječe ovi obrasci tabelarnog dijela uređajnog elaborata u veličini 42/29,5 cm: 1. iskaz površina 2. opis sastojina 3. tabela dobnih razreda 4. tabela debljinskih razreda 5. opća osnova sječa 6. posebna osnova sječa 7. proredna osnova 8. osnova pošumljivanja. Za šume preborne sječe ovi obrasci u većem formatu: 1. iskaz površina 2. opis sastojina i osnova sječa 3. osnova pošumljivanja. Instrument i i pribor . Šumska gospodarstva oskudijevaju na potrebnim instrumentima i ostalom priboru. Stoga je pretresano pitanje nabave tih instrumenata i u tom su pogledu doneseni izvjesni zaključci. Primjedbe na Opća uputstva za uređivanje šuma. Ova uputstva, donesena 1948 godine, bila su u skladu sa tadašnjom organizacijom šumarske službe kao i sa planskim vođenjem šumske privrede u okviru tadašnjih državnih privrednih planova. Mnoge odredbe ovih uputstava ne mogu se više primjenjivati, otkada je provedena reorganizacija državne administracije i šumarske službe, napušteno detaljno administrativno planiranje u privredi i ukinuta distribucija šumskih proizvoda. Neki prijedlozi za izmjenu ovih Općih uputstava odnose se na propise čisto tehničke naravi, koji nisu u vezi sa organizacijom bilo državne administracije bilo šumarske službe, dok su neki u vezi sa spomenutom organizacijom. Ovo savjetovanje nije moglo ući u detaljni pretres ovih uputstava, već se diskusija ograničila samo na neke propise, s kojima su pojedine taksacije imale dosada posla u praksi. Ima više prijedloga za izmjenu tehničkih propisa. Ponajprije propis o istodobnom uređenju svih šuma jednog sumskoprivrednog područja. Ni u jednom području nisu sve šume površinski (geodetski) uređene. S druge strane u svakom području ima opet takvih šuma, koje Se zbog iskorišćivanja moraju hitno urediti bez obzira u kom su području. Istodobno uređenje jednog područja moglo bi biti obavezno, ako bi se sve šume toga područja najprije geodetski (površinski) uredile: izmjere, karte, iskaz površina, a iza toga taksaciono: opis, drvna masa, etat i t. d. Ako bi se sve šume jednog područja imale odjednom definitivno urediti, onda će se za mnoga područja moći sastaviti uređajni elaborat tek u drugom razdoblju od 10 godina, prigodom revizije tih elaborata. O tipu elaborata ima odlučiti onaj, tko sastavlja elaborat, kada vrši pripremne radove i formira gospodarsku jedinicu. 261 |