DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 6 <-- 6 --> PDF |
nego na padinama Cevennesa, Mont-Ventouxa ili na području departmana Var,´ gdje se one gotovo permanentno pojavljuju na umjetnim kulturama bijelog bora. Takve bioklimatske razlike zabilježene su za Lymantr i a-u d i- spa r u Hrvatskoj. Sa naše strane, mi pridajemo prvorazredni značaj akciji faktora sredine na održavanju i množenju entomofaga, koji su mnogo osjetljiviji na klimatske varijacije nego leptir. Međutim, mi smo ukazali na velike modifikacije evolutivnog ciklusa Th. pityocampa-e prema geografskom porijeklu. Mi smatramo, da su prirodnom selekcijom nastale ekološke rase ili »ekotipovi«, koji se razlikuju međusobno u nimfalnoj diapauzi, koja traje dulje ili kraće. Mi to tumačimo tako, kako je opazio i ANDROIĆ (1), da datumi eklozije gusjenica borovog četnjaka variraju znatno prema pojedinim krajevima: početkom kolovoza za atlansku obalu (Landes, Morbihan), a polovinom ili koncem rujna za mediteransko primorje (Montpellier, Toulon). Ne spominjemo dobro poznate značajke evolutivnog ciklusa gusjenica četnjaka,* ali naprotiv vrijedno je zabilježiti pojavu, koju smo istaknuli, jer je izvor zabuna u nekim šumarskim entomološkim časopisima. Osim toga biološke datume treba precizirati za svaku zonu da bi se mogla predvidjeti tretiranja u odgovorajućem vremenu. Drogu važnu pojavu naveo je Biliotti (5): zastoj razvoja, koji je produljen za 1 godinu u nimfalnom stadiju, samo jednog dijela populacije kod obje vrste četnjaka. Iz toga može rezultirati drugi maksimum gradacije (dephase) od jedne godine. Povratak gradacije je tim više neugodan, što bi razmnožavanje parazita moglo biti usporeno za vrijeme ove slučajne latence. Biocenološke posljedice ove pojave još su slabo proučene, ali je njihovo istraživanje u toku. III. STUDIJA BIOCENOLOŠKOG KOMPLEKSA I PRIRODNIH FAKTORA RETROGRADACIJE Istakli smo na početku našeg izlaganja, da je utvrđivanje parazita i njihov biološki studij bio jedan od naših glavnih zadataka, koji će se morati pratiti dulji niz godina. Naši rezultati su interesantniji za T h. proces s ion e a-u, jer su opažanja provedena kroz cijelu godinu u stalnim i određenim biotopima, dok su ta opažanja za borovog četnjaka više prigodna. Nezavisno od ekoloških problema, naša su ispitivanja imala cilj, da odredimo neke uslove čuvanja korisne faune u slučaju kemijske intervencije i ocjenimo riziko kojem se izvrgavamo primjenjujući moderno tretiranje (15). Kao opći razlozi, koji su nas rukovodili u našim studijima spominjemo: 1°) Poznavanje evolutivnog ciklusa glavnih vrsta, koje se obično sreću u određenim prilikama na mjestu i u vrijeme predviđenog tretiranja. To poznavanje uključuje određivanje sukcesivnih domaćina, koji su potrebni polivoltinim vrstama. * Potsjećamo samo da Th. pityocamp a ima 5 larvalnih stadija dok ih Th. processinea ima 6. |