DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 66 <-- 66 --> PDF |
obračunske jedinice šumska gospodarstva su defacto ostala bez stvarne legitimacije i prema šumarijama i prema narodnim odborima. U takvom statusu ona nisu smjela i dalje da vegetiraju djelujući samo na izvjesnom stručnom polju, u koordinaciji rada šumarija i kao relejna odnosno S. O. S. stanica. Obje Uredbe treba promatrati kao jednu cjelinu. Promatrane zasebno one ne daju odgovor na sva pitanja koja se nameću. Po Uredbi o organizaciji ´Čini nam se, da je šumarija u tolikoj mjeri prepuštena stručnoj snazi i savjesti njenog upravitelja, da nehotice mora proizaći bojazan o pravilnom gospodarenju tim osjetljivim i važnim narodnim bogatstvom. No Uredba o osnivanju inspektorata otklanja tu bojazan. U stvari, težište stručne pravilnosti u postupku šumama leži na inspektoru za odgovarajuće područje. On je dužan preispitati konsignaciju stabala, godišnje planove sječa, pošumljavanja i t. d., pa i vršiti nadzor nad izvršenjem tih radova. Inspektorati osim toga izrađuju i revidiraju šumsko-uređajne elaborate i vode očevidnost o šumskom fondu. Istodobno vrše nadzor nad primjenom zakonskih i drugih propisa i mjera u vezi gospodarenja šumama. Funkcija inspektorata je prema tome dvostruka. Oni su i organ, i to republički organ vlasti , a istovremeno vrše i sve najosnovnije privredn e funkcije, upravljanja procesom proizvodnje. Nasuprot dosadašnjih šumskih gospodarstava, oni su znatno efikasnija instancija, pa se s punim pravom može očekivati, da će dati i odgovarajuće rezultate u unapređenju šumarstva. Budući da inspektorati, prema podacima iz Uredbe, treba da budu lišeni suvišnog administriranja i da budu terenski vrlo pokretni, važno će biti, kakve će propise o njihovoj organizaciji i o njihovom stil u rada donijeti državni sekretar za poslove narodne privrede. Osobito se ukazuju kao važna brza transportna sredstva. Inspektorati treba da budu u začetku već oslobođeni onih opasnosti zbog kojih su dosadašnja šumska gospodarstva, često s pravom, nosila stanoviti biljeg »operativne birokracije«. Šumarije se osnivaju kao ustanove sa samostalnim finansiranjem. Prema 61. 37. osnovne Uredbe (Službeni list br. 51/1953) mogli bi biti izdani i posebni propisi za plaće službenika i radnika ustanove, pa bi ovu mogućnost trebalo iskoristiti. Šumarsko terensko osoblje, obzirom na uslove rada, moglo bi biti tada pravilnije plaćeno nego što je to bilo do sada. Šumarije se teritorijalno povinjavaju šumsko-uređajnim radovima, čime se i dalje daje mogućnost racionalnog poslovanja. Šumariji je Uredbom omogućeno da izvodi sve one radove, koji se ukazuju nužnima u savremenom racionalnom gospodarenju šumama (svi dosadašnji projekti nisu ovo uvažavali). Konačno, budući da su šumarije vezane na kotareve, to će i sama stalnost osoblja na šumarijama biti više osigurana nego do sada. Ovo je za pravilno gospodarenje veoma važna činjenica. Dosadašnje šumsko gospodarstvo je lakše moglo vršiti premještaje. Samom procedurom1 premještavanje je sada ipak otežano. Međutim, vezom šumarija na kotareve, promatrajući sa posve stručno-šumarskog gledišta, mogu nastati i neke opasnosti. Kao jednu opasnost naziremo pitanje materijalnih sredstava za komunikacije i zgrade te posumljavanje krša. Kao drugu opasnost smatramo utjecaj lokalnih organa na personalni sastav lugarskog osoblja. Sigurno je, da će se na nekim kotarevima pojaviti u tom pogledu i teškoće. Zajedničko zalaganje inspektorata i šumarija bi ovdje moralo osigurati osnovni interes šumarstva. Šumarije se po novoj Uredbi, u međusobnim odnosima, udaljuju. Svaka je za sebe obračunska jedinica. Kako su međutim, šumarije često samo dijelov i određenog jedinstvenog šumskog kompleksa, to će biti potrebno, da u pitanju gradnje komunikacija, zaštite šuma pa i u drugim nekim privrednim zahvatima nastupaju zajednički. Šumarije, na pr. spačvanskog bazena morat će da se u nizu privrednih akcija povezu. Katkada će nastupati i kao sudionici u opremi. Dužnost koordinatora ovih akcija morat će da vrše inspektorati. 272 |