DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Koliko se moglo u međuvremenu saznati, inspektorati treba da posluju po načelu teritorijalne podjele rada, a ne po principu stručne specijaliziranosti. Svaki od ova dva principa (to je poznato i iz literature) ima svoje dobre i svoje loše strane. Konkretna loša strana je ta, što će se od inspektora zahtijevati, da budu stručno dovoljno jaki u svim šumarskim poslovima. Pojedini inspektor djeluje kao instruktor za pošumljavanje, za uzgoj, zaštitu, iskorišćavanje šuma i t. d. Kako je to jedva moguće postići sve u jednoj osobi, pa da se naša praksa izdigne na željeni viši nivo, to će biti potrebno, da se ovdje angažira u sve širim zahvatima Institut za šumarska istraživanja. Time i sam Institut dobiva neposrednu važnu ulogu u neposrednoj operativi. Ovakva funkcija Instituta bila bi prelomna točka iz njegova vegetiranja u pravcu živog i dugo očekivanog angažiranja u svrhe za koje konačno i postoji. Očito je, da je Uredba o organizaciji donesena s namjerom što većeg prilagođavanja upravljanja u šumarstvu našem općem razvoju društveno-privrednog sistema, t. j . zaokruživanju fizionomije osnovnih ćelija društva, komuna. Uredba o osnivanju inspektorata opet, kao terenski dislociran republički organ vlasti osigurava jedinstvo šumsko-privredne politike u republici. Ona predstavlja stanoviti, u ovoj privrednoj oblasti nesumnjivo još uvijek jako potreban privredno-politički centralizam. Prva Uredba predstavlja, dakle, privredno-operativnu decentralizaciju, a druga Uredba privredno- politički centralizam. Smatramo da je to u načelu pravilno, pa i sretno postavljeno. Nema sumnje, da će se tokom provođenja u život ovih Uredbi, a kasnije daljnjim sticanjem iskustva sama organizacija tehnički dotjerivati i dalje izgrađivati. Obje Uredbe, kao cjelina, daju nam i nadu, a zaslužuju i naše puno povjerenje, da će šumarstvo u našoj republici kretati stalno naprijed. Pred naše klubove postavlja se važan zadatak što bržeg, boljeg i pravilnijeg učvršćenja nove organizacije. Društveni rad u klubovima tek sada dobiva svoju punu važnost. Stalna međusobna suradnja šumarija, zatim saradnja šumarija i inspektorata te saradnja i neprekidni dodir njihov s narodnim odborima ne će se moći odvijati više toliko putem administriranja kao što je to bilo do sada između šumarija i šumskih gospodarstava. Mnoge zajedničke probleme moći će se, ä i trebati rješavati društvenim putem. Zbog toga će biti potrebno, da se i klubovi organizaciono što bolje učvrste, kako bi bili u stanju da odgovore na zadatke koji stoje pred njima. Ing. Z. P. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. J. Sučić: O AREALU PITOMOG KESTENA (CASTANEA SATIVA MILL.) NA PODRUČJU SREBRENICE, SA KRATKIM OSVRTOM NA OSTALA NALAZIŠTA KESTENA U NR BOSNI I HERCEGOVINI Separatni otisak iz »Godišnjaka instituta za naučna šumarska istraživanja NR Bosne i Hercegovine«. Knjiga II. (svezak 4.) Sarajevo 1953. Pitomi kesten ima veliku vrijednost i značenje kao šumsko drvo i njemu se sa uzgojnog gledišta danas posvećuje sve veća pažnja. Upravo zbog toga, što se je čovjek pozabavio kulturom i oplemenjavanjem pitomog kestena već u najstarija antička doba, a osobitu pažnju mu je posvetio zadnjih stotinjak godina, možda ne postoji ni jedna druga vrsta drveća o kojoj je napisana opsežnija literatura. Kod nas je već opat F o r t i s pisao o kestenu 1781 godine i isticao značaj i vrijednost njegovih kultura i mogućnost uvođenja u Dalmaciju »maritimnu i mediteransku«. Ostavljajući po strani brojne i opsežne radove objavljene u stranoj literaturi (osobito na talijanskom i francuskom jeziku), valja istaknuti, da je i u našoj stručnoj štampi, starijoj i novijoj, bilo nekoliko značajnijih radova i studija (Košanin, Balen, Premu |