DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 68 <-- 68 --> PDF |
žić, Kapetanovićev a i drugi), pa i jedna opsežna monografija posvećena tome drveta (M. Anić). Iz toga bi se moglo pretpostaviti, da mi o pitomom kestenu znademo vrlo mnogo, što je i stvarna činjenica, ali ipak još uvijek nedovoljno, da bi mogli smatrati ovo pitanje obrađeno i riješeno u potpunosti. To se naročito odnosi na još uvijek nedovoljno poznavanje prirodnog rasprostranjenja, bioloških osobina, ekoloških zahtjeva i drugih kvaliteta pitomog kestena u nekim našim predjelima (specijalno u NR Bosni i Hercegovini). Zbog toga (a svakako i zbog velikog privrednog značenja pitomog kestena za naše šumarstvo) su i svi naši šumarski instituti dobili ,u zadatak istraživanje sastojina pitomog pestena na svojim područjima. Do danas ´ je jedini institut u Skopju dao prikaz kestenovih šuma na području NR Makedonije (rad ing. T. N ik o 1 o vs k o g), institut u Ljubljani ima pripremljen izvještaj (rad dr. M. W r ab e r a) o stanju sastojina pitomog kestena u LR Sloveniji, a evo sada institut u Sarajevu objavljuje jedan opširan rad o kestenovim sastojinama u NR Bosni i Hercegovini. Autor rada, ing. J. S u č i ć, koji je obrađivač ove teme za područje Bosne i Her cegovine, shvatio je svoj zadatak, po našem mišljenju, dobro i pravilno. On ga je postavio prilično široko, koristeći se obilno saradnjom botaničara i pedologa, te nam jte tako pružio jednu više manje potpunu i suvislu sliku sastojina pitomog kestena, posebno na području Srebrenice u istočnoj Bosni, a onda i u ostalim njegovim nala zištima u Bosni i Hercegovini. Sam autor ističe na nekoliko mjesta, da ovaj njegov rad ne treba smatrati nekom završenom ili konačnom monografijom o pitomom ke stenu u Bosni i Hercegovini, nego samo izvještajem i obradom rezultata dosadašnjih istraživanja, kao i izlaganjem perspektiva daljnjih istraživanja na postavljenim ogled nim plohama, i u područjima gdje još nisu mogle biti izvršene detaljne pedološke i vegetacijske analize sastojina. Iz tog aspekta daćemo i prikaz ovoga rada. Autor je podijelio materiju na nekoliko poglavlja. U uvodu govori općenito o arealu pitomog kestena u Bosni i Hercegovini, o njegovom privrednom značenju i o svojim istraživanjima koja je izvršio na području kestenovih šuma Srebrenice i koja namjerava izvršiti u ostalim bosansko-hercegovačkim područjima pitomog kestena. Nakon toga prelazi na poglavlje u kojem govori detaljno o srebreničkom »arealu« pitomog kestena. Tu govori o porijeklu pitomog kestena, navodeći njegove vjerovatne praroditelje, koji su nađeni u oligomiocenskim slojevima našeg kopna (što je po na šem mišljenju trebalo doći u uvodni dio, jer se odnosi općenito na pitomi kesten u Bosni i Hercegovini, a tek manjim dijelom na specifični slučaj Srebrenice), zatim o klimatskim, geološko-pedološkim i fitoocenološkim prilikama staništa, da bi prešao na prikaz šumsko-uzgojnih i gospodarskih prilika. Tu je dao i dendrometrijske podatke sa 13 karakterističnih oglednih ploha, kao i vrlo detaljne opise svih utvrđenih nala zišta" pitomog kestena u okolici Srebrenice. Ovo poglavlje obuhvaća 80 stranica i čini srž izvještaja. Manja nalazišta pitomog kestena u okolici Zvornika i Tuzle opisana su prvi put! ali kratko, međutim, ipak dovoljno pregledno da se može vidjeti njihovo zna čenje za daljnju introdukciju pitomog kestena u odgovarajući šumski ambijent Bosne i Hercegovine. Glavnom području rasprostranjenja pitomog kestena u Bosni i Hercegovini — tako zvanom krajiškom području u sjeverozapadnoj Bosni — autor posvećuje nešto manje prostora, i to zbog toga, što tu još nije postavio ogledne površine, niti je stigao da pojedina staništa prouči detaljnije. To isto važi i za najmanje područje prirodnog rasprostranjenja pitomog kestena u Hercegovini — za tako zvano neret vansko područje — koje i po riječima autora ima svoje posebno značenje. Međutim, i za ova područja obradio je detaljnije klimatske, nešto manje geološko-pedološke i vegetacijske prilike, te dovoljno pregledno i uzgojno gospodarske momente. Za pitomi kesten u Bosanskoj Krajini dao je i jednu »florističku« tabelu fitocenoloških snimaka (izrađenu po saradniku ing. M. Glišiću) . Nakon ovih detaljnih prikaza pojedinih područja autor je dao pregled svih na lazišta pitomog kestena na teritoriji Bosne i Hercegovine sa jednom preglednom geo grafskom kartom. Po našem mišljenju, ovaj pregled nalazišta trebao je doći na po 274 |