DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 70 <-- 70 --> PDF |
prilog poznavanju naših kestenovih šuma, trebalo je po našem mišljenju objaviti kao poseban rad, među ostalim radovima objavljenim u izdanju instituta. U najmanju ruku, nije se ime autorovog saradnika, obrađivača jednog tako važnog poglavlja, trebalo pojaviti samo u jednoj funsnoti, a da time cjelina autorovog rada ne bi izgubila ništa od svoje vrijednosti. Nešto- je slično i sa poglavljem o fitocenološkim prilikama. Ovdje autor međutim (i nažalost) nije imao jednog, nego dvojicu saradnika (ing. M. Gliši ć i ing. B. Koricu) , koji nisu radili u zajednici, niti su se međusobno složili u interpretaciji utvrđenih zajednica pitomog kestena. Zbog toga ovo poglavlje daje dojam improvizacije jedne polemike, koju međusobno vode autorovi saradnici. Mi ovdje nemamo namjeru da ulazimo u detalje tih autorovih posrednih izlaganja, koja, među ostalim pokazuju i neke manje greške u metodici rada, kao što su na pr. prevelike (pa zbog toga sigurno i nejednolične) površine odabranih »florističkih« snimaka, suvišan broj slučajnih biljaka u tabelama (biljaka, koje se pojavljuju samo u jednom snimku), zatim izostavljanje nabrajanja (za šume na kiselom tlu često veoma karakterističnih) vrsta mahovina, ubrajanje žestike i svibovine u donji sprat drveća i t. d. i t. d. Smatramo da je ovakav način izlaganja neke »diskusije« u najmanju ruku neuobičajen i praktično ne dovodi do razjašnjavanja ili boljeg poznavanja, niti florističkih, niti fitocenoloških odnosa u istraživanim sastojinama. Tu ne preostaje ništa drugo, nego da se složimo sa mišljenjem autora, da su »definitivni fitoeenološki zaključci (i mnogi nerasčišćeni uzgojni momenti) ostavljeni da se riješe kasnije«. Osnova je tu data, pa će je trebati obraditi i dopuniti, da bi se moglo doći do zaključka o tome, da li su sastojine pitomog kestena na području Srebrenice, nešto drugo, ili samo jedan poseban tip (bez obzira na sistematsku kategoriju) već opisane zajednice Querceto-Castanetum Horvat. Iz »florističke« tabele moglo bi se pretpostaviti, da zajednice pitomog kestena na području Srebrenice karakterizira obilje biljnih vrsta svojstvenih za bukove šume. Nije isključeno da se tu radi o jednoj subasocijaciji, po mišljenju ing. M. Glišića, ili o više njih, kojima, međutim, treba tek dati dobru šumarsku interpretaciju. Zaključujući ovaj prikaz, smatramo da treba istaknuti, da studija ing. J. Sučića o pitomom kestenu na području Srebrenice, i pokraj navedenih tehničkih i metodskih nedostataka, predstavlja jedan vrlo vrijedan prilog poznavanju naših kestenovih šuma. Širina, kojom je autor obuhvatio postavljeni zadatak ide u prilog tome, da će u dogledno vrijeme njegovi postavljeni ogledi i daljnja predviđena istraživanja dati jednu jasniju sliku o ekološkim i šumsko-gospodarskim prilikama sastojina pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Time će se naša šumarska operativa, bez svake sumnje moći koristiti u najskorije vrijeme. Nas na prvom mjestu interesuje pitanje mogućnosti proširenja areala pitomog kestena, a njegovom rješavanju pomoći će detaljno poznavanje ekoloških i sastojinskih prilika na prirodnim staništima. Obzirom da je autor u svom predgovoru naglasio ovaj momenat i da je njemu posvetio punu pažnju kod istraživanja na terenu, smatramo, da se ova studija može ubrojiti u red ozbiljnih naučnih radova o aktuelnoj privrednoj problematici, koji su se u posljednje vrijeme pojavili u našoj šumarskoj literaturi. Dr. ing. Pavle Fukarek |