DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1954 str. 79     <-- 79 -->        PDF

H. Jordan: Ertragsrückgang und Bodenentartung infolge Grundwasserabsenkung.,
Forstwissenschaftliches Centralblatt, Berlin 1951.
Pri odvodnjavanju poljoprivrednih zemljišta gotovo redovno se ne uzimaju u
obzir i biološke potrebe susjednih šuma, tako da se odvodnim kanalima trajno snizuje
razina donje vode, i tlo pod šumom osuši, što uzrokuje potpunu izmjenu ekoloških prilika
u kojima je ona uzrasla. Posljedica toga je biološko slabljenje takovih šuma, degradacija
tla, opadanje prirasta, a u ekstremnim slučajevima sušenje pojedinih stabala
kao i čitavih sastojina. Takvim postupcima nanosi se šumskom gospodarstvu
velika šteta. Stoga držimo, da će biti korisno ukratko prikazati neke rezultate istraživanja
objavljene po H. Jordanu.


U dugotrajnoj praksi je dokazano, da su odvodnjavanja, izvršena po šumarskim
stručnjacima, uvijek dala pozitivne rezultate, dok su rezultati takvog rada izvedenog
po radnim zadrugama, poljoprivrednim ustanovama i si. bili po šumsko gospodarstvo
nepovoljni i nanosili mu gotovo redovno veliku štetu.


Štetan utjecaj odvodnjavanja tla po šumu, proučio je autor na posljedicama,
koje su nastale, kada je god. 1936 u rajonskom ravničkom području sjev. Badena, u
cilju odvoda visoke vode, iskopan u pjeskovitom tlu 20 m široki i 5 m duboki kanal,
koji je prolazio kroz tada 62 godišnju mješovitu sastojinu bora, brijesta, bukve, breze,
graba i smreke. Posljedice opadanja razine podzemne vode očitovale su se 13 godina
kasnije t. j . god. 1949. kada je oluja izvalila na površinu od 30 ha veći broj stabala,
sa drvnom masom od 150 m3. Ustanovilo se, da je vjetar borova i bukova stabla srušio,
jer im je korijenje u dubini od 60—80 cm istrunulo. To je dalo povoda točnijem
istraživanju, kojim se došlo do ovih rezultata:


1. Prokopom kanala prouzrokovan je pad razine donje vode za 150 do 170 cm,
a prosječno 110 cm. Ustanovljeno je, da kod sniženja razine vode u kanalu za 148 cm,
pada razina donje vode na mjestu udaljenom od kanala 100 m — za 114 cm, na udaljenost
od 280 m — za 103 cm, na udaljenost od 460 m — za 96 cm, na udaljenost od
640 m — za 81 cm a na mjestu udaljenom 900 m — za 68 cm. Sa većom udaljenošću
od kanala razina donje vode se diže dok ne dosegne zonu korjenja. Razina donje vode
ne može se umjetno podići dovodom vode kanalom čije je dno više od razine donje vode.
2. U dubini od 80—100 cm, t. j . u razini ranijeg vodostaja, nastao je uslijed isušenja
pjeskovitog tla (koje sadrži tek 2,4% mulja i 0,8% gline) 5—10 cm debeli sloj
zemlje, tvrd kao laki beton, koji na razvoj korijenja djeluje ubitačno. Onemogući li
taj sloj rast pretežnom dijelu korijenja, ono trune, olujni vjetar takvo drveće lako
izvaljuje, ili se, ako ostaje na rastu, brzo osuši. Čim taj otvrdnuli sloj zemlja navlaži
on omekša i postane drobiv. Ovakovo loše stanje u tlu pogoršavaju nastupi ekstremno
suhih vegetacijskih perioda, osobito u progaljenim sastojinama sa prizemnim slojem
gustog korova, koji crpi vlagu iz tla, a istodobno onemogućava da i onako rijetke
i slabe oborine dospiju do tla. Jakim opadanjem razine donje vode, te pojačanom evaporacijom
površinskog sloja tla i sprečavanjem pristupa oborina u tlo, stvara se u zoni
korijenja šumskog drveća jako isušeni sloj, koji uz stvaranje spomenutog tvrdog
sloja vrlo nepovoljno utječe na rast drveća. Uz brojne izvale drveća kojima je uslijed
toga strunulo korijenje, te sušenje pojedinih stabala, šteta se povećala i tim, što se
prirast stabala ostalih na rastu osjetljivo smanjio. Koliko iznosi to smanjenje prirasta,
autor nije istražio.
Iznoseći ovaj primjer, imamo namjeru da skrenemo pažnju na naše prilike u
pogledu odvodnjavanja tala u području vrijednih nizinskih šuma.


Ranijim neracionalnim odvodnjama nanesene su našem šumskom gospodarstvu
velike štete. Novim radovima ove vrste ne bi se smjelo prići prije nego što se za
svaki konkretni slučaj ne ustanovi kakove će oni imati posljedice po područne šume.
Treba ustanoviti, da li će moguće koristiti koje poljoprivreda, predmjeva da će biti
manje od šteta, koje će nastati ako vrijedne šumske sastojine beobzirnim odvodnjavanjem
konačno posve propadnu. Naše šumarsko-istraživačke institute čekaju na rješavanju
tog problema opsežni radovi. Da spomenemo samo neke: utjecaj izgradnje
odvodnih kanala na visinu razine donje vode u tlima razne fizikalne strukture; kako