DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 10 <-- 10 --> PDF |
V/12 g-O + 5-l+LJ 5^2 7 : dana 2-^5+1 T~"™i = °´ Kompariramo li rezultate dobivene za srednje vrijeme klijanja i to samo za probe V/9, V/10 i V/11, ostavivši po strani rezultat probe V/12 kao autsajdera, vidjećemo, da je proba V/11 dala najveći rezultat (0,51 dana), onda dolazi po redu rezultat probe V/9 (0,34 dana), a na posljednje mjesto dolazi rezultat probe V/10 (0,29 dana). Ako za srednje vrijeme klijanja smijemo povući isti zaključak, kako ga je prof. Zaharijev povukao za srednje mirovanje klija n j a, onda bi proba V/11 imala najveću »energiju k 1 i j a n j a«, a proba V/10 najmanju. Međutim, klijavost za prvih deset dana, dakle oficijelna »energija ^klijanja« iznosi za probu V/9 — 47%, za probu V/10 — 49%, a za probu V/11 — 41%. Najveću »energiju klij a~ nja« dala. je proba V/10, a najmanju proba V/11, dakle baš obratno nego što indicira srednje vrijeme klijanja. Ali vidjeli smo već prije, da klijavost u početnoj fazi klijanja, t. j . t. zv. energij a klijanj a nije ispravno ni pouzdano mjerilo za ocjenu kvaliteta sjemena. Srednje vrijeme klijanja ispalo je u probi V/10 najgore zato, što prvo, pretposljednjeg dana nije proklijalo ni jedno sjeme, pa je prema tome cijelo vrijeme klijanja trajalo samo jedan dan, a drugo, što je O-tog dana klijanja proklijao srazmjerno visok procenat zrna, što, kako je već istaknuto, nepovoljno djeluje na rezultat srednjeg vremena klijanja. Obratno je proba V/11 dala najveći rezultat srednjeg vremena klijanja, što je drugog dana od ishodišta promatranja proklijao srazmjerno visok procenat zrna, a O-tog dana srazmjerno nizak procenat zrna. Radi cjelovitosti i radi daljnjeg ispitivanja računao sam međutim i rezultat srednjeg vremena klijanja autsajdera t. j . probe V/12. — Rezultat je 0,88! — Taj autsajder dao je dakle najpovoljniji rezultat t. j . najveće srednje vrijeme klijanja. — Broj proklijalih zrna je u te probe pet odnosno šest puta manji nego u ostalih proba. Zdrav razum kaže, da nije moguće, da proba sa samo 8 proklijalih zrna bude bolja od proba, koje su u istom vremenu dale 41,47 i 49 proklijalih zrna. Prema tome ni srednje vrijeme klijanja ne može biti ispravno mjerilo za određivanje kvaliteta sjemena. Taj način računanja vodi dakle, kako smo već gore utvrdili, strogo računa o unutranšnjoj strukturi toka klijanja, ali o broju proklijalih zrna ne vodi računa. Količina proklijalih zrna poslužila je samo kao p o n d u s za računanje srednjeg vremena klijanja, pa je onda broj proklijalih zrna diobom sume produkata svakog dana proklijalih zrna i broja dana efektivnog klijanja (2zt) sa ukupnim brojem zrna (2z) posve ispao iz rezultata. A to znači, da srednje vrijeme klijanja označuje samo unutarnju strukturu toka klijanja, i ništa više. Prema tome ne može ni ono biti mjerilo efekta klijanja, odnosno mjerilo za ocjenu kvaliteta sjemena. Trebalo bi dakle u formulu nekako vratiti broj zrna. Efektivna vrijednost proklijalih zrna ili intenzitet klijavosti Ako rezimiramo naše dosadašnje zaključke, udara nam u oči interesantna činjenica. Prvi zaključak, do kojeg smo došli, bio je taj, da nam oficijelna »energija klijanja« pokazuje samo broj proklijalih |