DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 12 <-- 12 --> PDF |
gdje Z znači broj svih zrna proklijalih do n-tog dana, a V, kako smo već gore označili, srednje vrijeme klijanja do n-tog dana. Kako je broj zrna proklijalih do n-tog dana jednak Z = (z0 + zt + z2 + . .. + zn) a srednje vrijeme klijanja za taj period jednak V = (ZoVo + ZiVi + Z2V2 + + ZnVn) (Zo + Zi + Z2 + . . + Zn) mogla bi se gornja formula i. ovako napisati Vn _ f„ I v ´, „ I _l_ „ \ (ZpVo + Z1V1 + Z2V2 + . . + ZnVn) K — IZo -r Zi T Z2 i - .. . -r Zn) 7 ; ; ; 1 ; (Zo + Zi + Z2 + . . . + Zn) odnosno ovako: K" = [z] -F-T — [zv] IzJ To znači, da se za intenzitet klijavosti t. j. za rezultat klijanja n-tog dana Kn zapravo ni ne mora računati srednj e vrije me klijanj a V, jer po posljednjoj formuli dobivamo K" direktno iz sume svih produkata od z i v. A taj nam je produkat svakako potreban i za izračunavanje srednjeg vremena klijanja. Time se računanje K" skraćuje i olakšava. Srednje vrijeme klijanja računa se samo onda, ako nam je ta veličina kao takva potrebna. Produkat intenziteta klijavosti nije neimenovani broj. Jedan mu faktor označava količinu proklijalih zrna, a drugi vrijeme trajanja klijanja izraženo u danima. U početku sam jedinice toga produkta zvao prosto poenima . Možda bi bilo opravdanije jedinicu mjere preciznije odrediti. Produkat intenziteta klijanja nije ni količina zrna ni broj dana, nego i broj zrna i broj dana zajedno. Uzmemo li u obzir, da je intenzite t klijavost i po formuli K" = [zv] zbroj produkata broja zrna proklijalih svakog pojedinog dana i broj dana, koliko je trajalo klijanje toga broja zrna, onda bi jedinicu parcijalnog produkta morali zapravo zvati zrn o dan, pa bi prema tome i jedinica zbroja svih parcijalnih produkata t. j. jedinica intenziteta klijanja bila također z r n 0 d a n, skraćeno zd, analogno kao što je na pr. metarkilogram (mkg) tehnička jedinica za rad. Kako iz izloženog proizlazi, rezultati oficijelne »energije klijanja« — kao mjerilo za ocjenu kvalitete sjemena — nisu međusobno komparabilne vrijednosti, jer su izražene samo sa brojem zrna proklijalih u određenom vremenu. Rezultati te »energije klijanja« pokazuju nam samo, da je u određenom vremenu u ove ili u one probe proklijalo više ili manje zrna. Ti se rezultati mogu među sobom uspoređivati samo po količini zrna, dakle samo kvantitativno, a ne i kvalitativno t. j . ne i po vrijednosti, jer oni ne sadrže nikakav vrijednosni faktor. Dva jednaka rezultata »energije klijanja « kako smo gore pokazali, upućuju nas posve pogrešno na jednake »energije klijanja«. Međutim su rezultati intenziteta klijavosti među sobom usporedivi, jer su kompletne kvalitativne veličine. Dvije probe, kako smo već vidjeli kod naša dva prva posve šematska ekstremna »primjera, mogu imati jednak broj zrna, ali ne mogu istodobno imati i jedna |