DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 30     <-- 30 -->        PDF

The author presents the functions, (f) obtained by the adjustment by means


of the least squares for the real conditions occuring in this country, i. e. for ground-


skidding by horses and transport in carts by horse draught formulae 20—22


and 23—25).


In the example (Fig. 13) is shown the method of calculation of the transport
costs by means of the average distance (s), and at the same time after the formulae
evolved there are constructed over the forest area (P) curves of equal transport
costs which the author calls »isoeuphores«. By the application of isoeuphores there
exist the possibility of determination of that part of area belonging to the individual
centres of transport (Fig. 13), further it is possible to carry out a study of the
transport means from the economical point of view, as for instance, the most
favourable distances of loading ramps and the location of the transport means (forest
roads, railways etc.) in a given forest district F on the occasion of its exploitation.


VI8KOZIMETRISKA ISPITIVANJA
NEKIH DOMAĆIH ČETINARSKIH BALSAMA*


Bran. Pejoski


Uvod


P
P
osljednjih godina proučavanja iz oblasti biologije i tehnologije sraolarenja
proširena su i na neka nova područja, od kojih dinamika isticanja
(curenja) smole zauzima« vidno mjesto (S c h o p m e y e r). Nema
sumnje da u smolnom sistemu (vertikalni i horizontalni smolni kanali)
igraju najvažniju ulogu od fizičkih pojava kapilaritet i viskozitet.
Viskozitet prestavlja zapravo unutrašnje trenje svojstveno tečnostima,
a koje se očituje kao otpor pri kretanju dvaju susednih slojeva (7).
Za njegovo određivanje primenjuje se danas E n gl e r - ov princip (t. zv.
relativni viskozitet) i Höppler-o v princip (t. zv. apsolutni viskozitet).
Viskozimetriska merenja su neophodna kod ispitivanja raznih mineralnih
ulja (na pr. ulja kamenog uglja) kao i vegetabilnih ulja (na pr.
laneno, ricinusovo), a naročito za ispitivanje sredstava za lakiranje.
Mogućnost primene viskozimetriskih merenja i kod četinarskih smola,
u prvom redu borovih, pokazalo se je pogodnim što su dokazali
Runcke l i Knap p (1946). Međutim, kao što je poznato skoro sve
borove smole (a također i smola od smree), koje su inačo idealne tečnosti
dok se nalaze u samome stablu, t. j . smolnom sistemu drveta, gde komuniciraju
vertikalno i horizontalno u beljici, pri napuštanju stabla ranije
ili kasnije kristaliziraju, što znači da se jedan deo smole pretvara u kristalnu
beličastu masu, dok drugi deo (procentualno manji) ostaje i nadalje
tečan. Stepen kristalizacije je uslovljen od mnogih spoljnih faktora
u prvom redu oksidacije i gubitka jednog dela terpentinskog ulja. Takva
kristalizovana smola prema tome je nepogodna za viskozimetriska merenja
na nižim temperaturama, i jedino su ona moguća, ako se smola prethodno
rastvori u neki organski rastvarač (alkohol, benzol, benzin, ksilol,
toluol, terpentinsko ulje i dr.). Slično ovom postupku vršio je viskozimetriska
merenja i česnoko v sa kolofonom (1932).


* Ova merenja izvršili smo u toku 1951 i 1952 godine. U toku 1953 godine
Schopmeye r prikazuje jednu novu metodiku za viskozimetriska merenja na.
samim stablima (N. S. R. 1953 New Orleans).


ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Nema sumnje da dodavanje organskih sredstava za rastvaranje smolnih
kiselina jedne smole manje ili više utiče na njenu prirodu u fizikohemiskom
pogledu, što je u krajnjoj liniji od uticaja i na ispravnost dobij
enih vrednosti odnosno njihovoj upotrebljivosti. Ove činjenice nas navode
da pretpostavimo da je u svakom slučaju bolje kod primene viekozimetriskih
merenja da se upotrebi sledeći materijal:


1. Prečišćena (filtrovana) borova smola, t. j . borovi balsami dobij eni
putem filtracije po metodama do sada opisanim (Varićak, P e j o s k i).
2. Nativna smola dobijena iz zatvorenih belenica.
80


5


70


5


60


5


50


5


40


5


30


5


20


5


10


20° 50° 10° 50° 70°


SI. 1. Grafički prikaz zavisnosti viskoziteta od temperature. Orig. a = beli bor,
b = nativna smola molike, c = alepski bor, d = crni bor, e = molika, f = munika
i g = Kanada balsam.


Gornji materijal je pogodan za viskozimetriska merenja u prvom
redu radi toga što su to tečnosti bez kristalnog dela. Pored borovih prečišćenih
balsama dolazi u obzir i balsam od smrče. Međutim, direktno se
mogu upotrebiti od četinarskih balsama samo Kanada balsam i arišev
balsam pošto oni ne kristalizuju.


Upotrebljen materijal za ispitivanje


Upotrebljeni prečišćeni balsami poticali su od sledećih vrsti borova:


1. Od belog bora (Pinus silvestris , L), sa područja morihovskih
planina u NR Makedoniji.
2. Od alepskog bora (Pinus h a 1 e p e n i s, Mili.) sa ostrva Hvara
(Dalmacija).
2. Od crnog bora (Pinus nigra , Arn.) sa morihovskih planina u
NR Makedoniji.


ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 32     <-- 32 -->        PDF

4. Od molike (Pinus p e u c e, Grisebach) sa Peristera u NR
Makedoniji.
5. Od munike (Pinus Heldreichi i i, Christ) sa Bjelopoljski planina
kod Peći (Kosmet).
Radi upoređivanja upotrebili smo još:


1. Nativnu smolu molike (protoretin, gemme native) dobijenu iz
zatvorenih rana, primenom metode navrtanja (Perister).
2. Originalni Kanada balsam.
Metodika određivanja viskoziteta


U cilju određivanja relativnog viskoziteta upotrebili smo standardni
Engler-ov viskozimetar a primenili smo tehniku merenja opisanu u propisu
1008 (7) kao i predlogu za standard za određivanje viskoziteta (8).
Merenja su vršena na temperaturama od 20°C do 80°C. Na osnovu dobijenih
podataka konstruisali smo grafikon prikazan na si. 1. U tablici I
izneti su podaci merenja po Engler-u za temperature od 20°C do 80°C,
dok je apsolutni viskozitet u centipoisima (cP) obračunat samo za temperature
od 20°C do 40°C na osnovu formule:


E°S


TI =


0,132
gde je rj = apsolutni viskozitet u cP (modul viskoziteta ili koeficienat
unutrašnjeg trenja), E° = relativni viskozitet, a S = specifična težina merenog
balsama.


VISKOZIMETRISKI PODACI ZA NEKE ČETTNARSKE SMOLE
Tabelica


Njegova spe


cifična težina


pri 20° C


Obračunato za apRelativni
viskozitet po Engleru ´E°) solutni viskozitet


u cP


Vrsta


balsama


20° C 30° C 40° C 50° C 60° C 70° C 80° C 20° C 30° C 40° C
19,3 7,1 3,9 2,8 1,3 0,7 0,3 143.2 52,2


Beli bor


0,980


28,5


Alep. bor
Crni bor
Molika
Munika


Kanada
balsam
Nativna smola
molike


0,986 74,8 45,2 27,4 16,1 8,6 3,2 0,8 558,7 335,5 201,3
0,990 91,1 66,2 43,6 22,8 11,3 3,9 1,1 678,7 492,4 322,7
0,996 — 81,8 52,4 27,1 12,4 4,8 1,9 — 613,1 391,0
0,995 — 92,3 67,1 36,4 20,3 9,9 2,5 — 685,3 498,1
0,990 — 96,7 69,4 55,3 33,6 22,5 13,1 — 715,0 513,1
0,985 54,2 34,6 21,2 12,7 5,1 1,2 0,5 389,2 255,8 155,8




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Zaključak


Ova viskozimetriska merenja domaćih borovih balsama omogućavaju
nam da zaključimo sledeće:


1. Da je tehnički lako izvodljivo određivanje viskoziteta kod potpuno
bistrih, prozirnih i beskristalnih borovih balsama a takođe i sa nativnim
smolama koje imaju gornja svojstva. Njihova prednost je očigledna naprama
običnim sirovim borovim smolama, koje se prethodno rastvaraju
sa nekim organskim rastvaračem.
2. Kod upoređivanja veličine relativnog viskoziteta (E°) kod temperature
od 20°C do 80°C, on je najniži kod balsama beloga bora a zatim
dolaze balsami alepskog bora, crnog bora, molike i munike. Najveći relativni
viskozitet ima Kanada balsam i njemu je najbliži samo balsam od
munike.
3. Ako uporedimo smolu iste vrste, t. j . nativnu smolu i prečišćeni
balsam molike, onda vidimo da je viskozitet nativne smole pri temperaturi
od 30°C za 2,36 puta niži od viskoziteta prečišćenog balsama.
LITERATURA


1. Varićak, T.: Smola bora kao nadomjestak za kanadski balsam u histološkoj
tehnici. Vet. arhiv. XVII, 7/8. Zagreb. 1947.
2. Pejoski, B.: 0 filtrovanju borovih smola. Šum. List br. 2/1949. Zagreb.
3. Česnokov, A. F.: Tehnologija terpentina. Arhangelsk. 1932.
4. Schopmeyer, C.: The characteristics of a high-gum-yielding tree. Research
Notes. Asheville. 1953.
5. Runckel, J. W.-Knapp, E. J.: Viscosity of pine gum. Ind. and. Eng. Chem. 38,
555-556 (May 1946). Separat.
6. Ubbelohde, L.: Zur Viscosimetrie. Leipzig. 1944.
7J Određivanje viskoziteta po Engleru (propis 1008). Zagreb.
8. Metode ispitivanja-određivanje viskoziteta. Predlog za standard. Zagreb. 1947.
ESSAIS VISCOSIMfiTRIQUE SUR QUELQUES BAUMES
DE CONIFERES DOMESTIQUES.


L´auteur a determine le moyen du viscosimetre d´Engler la viscosite des resinesde
pins filtres (balsamum pini) suivants: Pinus silvestris, L., P. halepensis, Mill., P.
nigra, Arn., P. peuce, Grisebach et P. Heldreichii, Christ.


Ces baumes filtres sont tout ä fait clair, transparent et dans le liquide denoue
de cristal, de telle maniere que la determination de viscosite est facilement realisable.


De meme par comparaison on a utilise le bäume du Canada et la gemme native
de Pinus peuce, Grisebach.


Les pesages sont fait en une temperature de 20°C ä 80°C, et la viscosite absolue
en centipoises (cP) compte pour une temperature de 20°C ä 40°C a l´aide de la
formule


E°S
11 ~ 0,132
done E° est la viscosite relative, S est le poids speeifique des baumes.
En mesurant il fut demontre que la plus grande viscosite a le bäume du Canada
et ensuite viennent les baumes de Pinus Heldreichii, P. peuce, P. nigra, e. c. t.


La figure 1 montre la dependance de la viscosite en fonetion de la temperature
et la table I donne des details sur les mesures (E°) et les quantites pour la viscosite
absolu (cP).