DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 34 <-- 34 --> PDF |
SAOPĆENJA ZAŠTITA ŠUMA I NJENI PROBLEMI / Dr. Z. Kovacević K K ao što kulturno bilje tako i šumsko drveće ima veliki broj svojih prirodnih neprijatelja, koji u većoj ili manjoj mjeri izazivaju štete što se obično u težim slučajevima očituje u smanjenju prirasta ili u najgorem slučaju u sušenju drveća. U današnje vrijeme kada je primijenjena kemija dala veliki broj vrlo efikasnih sredstava za suzbijanje i uništavanje štetnika na kulturnom bilju, a isto tako i našumskom drveću ostaju još uvijek uspjesi suzbijanja štetnika u šumarstvu prilično sumnjivi. Ta činjenica dolazi otuda što postoje u prvom redu velike razlike između uzgoja kulturnih biljaka i uzgoja šuma, a s druge strane što šuma po svome sastavu ne pruža one mogućnosti za provađanje kemijskog suzbijanja štetnika, kao što pruža poljoprivreda. Ima još jedan momenat koga treba naročito istaknuti u pogledu šuma, a to je biocenoza. Biocenoza u šumi je prirodna, a biocenoza u poljoprivredi, u koliko se o njoj uopće dade govoriti, je umjetna. U tom pogledu nastaje pitanje da li šumar kod poduzimanja mjera suzbijanja treba da vodi računa o ravnoteži u biocenozi šume ili je može remetiti kao i poljoprivrednik, komu je, u slučaju pojave nekog štetnika, glavni cilj da ga najefikasnijom mjerom suzbije ne vodeći pri tom računa o onim faktorima koji su katkada od presudne važnosti za ravnotežu u biocenozi. Ako se na pr. pojavi g u b a r u voćnjacima, te gusjenice počnu žderati lišće, voćar može jednostavno uzeti neko DDT sredstvo i njime poprskati voćke i tako spasiti urod voćaka. Suzbijanje gubara u šumama ne možemo tako lako provesti, jer je to u svakom slučaju prilično kompleksno pitanje. Mjere suzbijanja gubara u šumama su isto tako dobro poznate kao i suzbijanje gubara u voćnjacima, ali je to mnogo teže provedivo, a pored toga treba voditi računa i o šumskoj biocenozi. Kemijska su sredstva kojima se suzbija gubar univerzalna , kako to zgodno kaže poznati šumarski entomolog Zwölfer, koja jednako uništavaju štetne i korisn e kukce , pa šta više katkad od tih sredstava više stradaju korisni insekti od štetnih. Pored drugih poteškoća na koje nailazimo kod provađanja mjera suzbijanja štetnika, ovo je jedna od vrlo važnih, koja stavlja u pitanje odluku o načinu suzbijanja nekog štetnika u šumama. Vratit ćemo se na gubara, pa ćemo navesti nekoliko primjera o njegovu suzbijanju u šumama. Prva je i najvažnija mjera uništavanje jajnih legala na stablima. Uništavanje jajnih legala gubara u voćnjacima nije teško provesti, jer je broj voćaka na određenoj površini uvijek daleko manji od broja drveća u šumama na isto takvoj površini. Osim toga sa potrebnim brojem radnika na jednom malom šumskom objektu moći ćemo svakako u najmanju ruku postići maksimalan uspjeh, ali na velikim šumskim kompleksima taj mehanički način suzbijanja gubara je po mom mišljenju neprovediv. Osim toga gubareva ženka u prvoj i drugoj godini gradacije odlaže obično svoja jaja najviše do visine od 6 met. na stablu, ali u godini kulminacije i degradacije nalazimo jaja i na granama i u krošnji. |