DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 36     <-- 36 -->        PDF

dnoj biocenozi mjerama suzbijanja nego što je uspostavi sama priroda
svojim prirodnim faktorima. Ovo ujedno dokazuje da mjera uništavanja
jajnih legala treba biti precizno provedena, ako želimo imati uspjeh, jer
u protivnom, ako tu mjeru propustimo moglo bi doći još prije do gradacije
u šumi gdje se provađaju mjere, nego u onoj gdje one nisu provađane.


Do ovako labilne ravnoteže u biocenozi šume, u kojoj provađamo
mjere suzbijanja dolazi zbog toga, jer stalnim i pravilnim uništavanjem
gubarevih jajnih legala onemogućujemo svaki utjecaj prirodnim neprijateljima
gubara budući da uništavanjem jaja ili gusjenica onemogućujemo
život grabežljivcima i parasitima, koji su prirodni neprijatelji gubara.
Drugim riječima mi u takvoj šumi uspostavljamo umjetno biocenotičku
ravnotežu, ali prirodno je stvarno poremećujemo, jer onemogućavamo djelovanje
jednom važnom prirodnom faktoru kao što su parasiti. Time
ujedno stvaramo uslove za razvoj malog broja gubara sa velikim potencijalom
razmnažanja, jer u takvoj šumi onaj mali broj preostalih individua
gubara ima preobilje hrane i vrlo mali broj prirodnih neprijatelj a.


Za suzbijanje gubarevih gusjenica upotrebljava se sa vrlo dobrim
uspjehom emulzija DDT-a u obliku magle. Međutim ne samo kod nas,
već i u inostranstvu još više, vode se polemike o tome da li je u svakom
slučaju kod pojave gubara i sličnih štetnika neophodno potrebno provesti
zamagljivanje zaraženih objekata, da se na taj način uništi štetnik ili je
potrebno nastojati da se gdjegod je to moguće primjeni što više biološka
metoda. U prvom slučaju obično će priroda za 2—3 godine pomoću raznih
faktora dovesti štetnika do degradacije ili latencije, ali ćemo kod toga
imati štete koje su često vrlo velike i pokazuju katkada priličan manjak
u prirastu, odnosno u drvnoj masi na zaraženom šumskom kompleksu. U
drugom slučaju, ako smo proveli mjere suzbijanja pomoću DDT-a, uništili
smo štetnika, ali pri tom i veliki broj korisnih insekata, pa i indiferentnih
koji su važni za šumu kao stanovnici zemlje, trulih stabala i panjeva ili
kao oplođivači biljaka. Primjećeno je međutim naročito u poljoprivredi
da su uništavanjem štetnika sa efikasnim kemijskim sredstvima uništeni
njihovi prirodni neprijatelji, pa se štetnik javlja sada stalno još u jačoj
mjeri nego ranije, ( lisne uši, crveni pauk). Pored mnogih drugih faktora
koji omogućuju brzo širenje gubara u gradaciji, dolazi i pomanjkanje
njegovih neprijatelja u progradaciji, što dolazi od toga, što je ravnoteža
ü biocenozi naše nizinske šume vrlo labilna, pa kad bi stalno primjenjivali
kemijska sredstva postala bi ta labilnost još jača, a prema tome gubar
još opasniji nego do sada.


Samo se posebi razumije da mi ne možemo odustati od primjene kemijskih
sredstava u borbi protiv gubara, ali kako gubara tako i zlatokraja
i suznika možemo vrlo lako suzbiti primjenom aviometode na manjim
površinama do 10.000 ha, ali na većim suprostavit će nam se vremenske,
tehničke i materijalne poteškoće. Kada bi se gubar u progradaciji pojavio
samo na nekim manjim žarištima i kad on ne bi imao svoje žarište ne
samo u pojedinim šumskim kompleksima, već često i u svakom odjelu,
onda bi suzbijanje bilo lako provedivo, ali mi vidimo, već iz izvještaja za
ovu godinu, gdje se on nalazi samo na početku progradacije, da se je pojavio
gotovo u čitavoj Jugoslaviji, negdje u većoj negdje u manjoj mjeri.
Ovo nam dokazuje da gubar i slični štetnici ostaju i dalje problemi u zaštiti
šuma i ako to oni u poljoprivredi više nisu. Prema tome istraživanja