DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 37 <-- 37 --> PDF |
u cilju pronalaženja mjera sprečavanja odnosno suzbijanja masovnih pojava štetnika u šumama treba i dalje provoditi proučavanjem uzroka masovnih pojava i faktora koji uvjetuju tu masovnu pojavu, a taj je broj prilično velik. Rezultati se postižu vrlo teško i polagano, ali to samo dokazuje da ćemo doći do rezultata tek onda kada dobro upoznamo u potpunosti šumsku zajednicu u kojoj se gubar i slični štetnici javljaju. Tu leži ključ zaštite šuma, a ne u kemijskim sredstvima koja smo ipak prisiljeni upotrebiti, a naročito u šumskim vrtovima gdje se uzgoj biljaka vrši isto tako kao i u vrtljarijama i u rasadnicima. Naprijed smo se osvrnuli na gubara kao na jednog od naših najtipičnijih štetnika koji se pojavljuju masovno periodički. Međutim osim takvih štetnika postoje i štetnici koji ne počinjaju masovne kalamitete već lokalne veće ili manje štete, a koji mogu ugroziti optanak neke vrste drveća kroz dulji niz godina. U takvom slučaju potrebno je strogo povesti računa o značaju štetnika s obzirom na njegovo oštećivanje drveta i utjecaja vanjskih faktora. Može se naime desiti da neki štetnik kao što je na pr. jasenova pipa počne oštećivati jasen, ali ne u maloj mjeri i u velikim vremenskim razmacima, već kroz dulji niz godina konstantno. U tom slučaju može doći daljnji uzgoj jasena u pitanje ukoliko ne provedemo mjere suzbijanja. Takav je slučaj bio na pr. u Americi sa Denđroc tonus ponderosae na Pinus ponderosae i sa Lygaeonematus Eriks oni na arišu. Ova dva štetnika svojim napadom ugrozili su te dvije vrste šumskog drveća. Ako sa tog stanovišta promatramo posljednju pojavu jasenov e pape (Stereonychus fraxini) u našim nizinskim šumama Posavine i Podravine, onda treba smatrati tog štetnika jednim faktorom koji može u jakoj mjeri poremetiti biocenozu naših nizinskih šuma. Treba naime imati u vidu da nizinsku šumu u Posavini i Podravini uglavnom sačinjavaju hrast lužnjak, grab, brijest i jasen. Ako to drveće promatramo sa stanovišta zaštite šuma, onda moramo priznati da su osim graba ostale tri vrste u ozbiljnoj mjeri ugrožene i da ta činjenica može biti u svakom slučaju od presudne važnosti za daljnji prosperitet naših nizinskih t. zv. hrastovih šuma. Česta periodička pojava gubara, zlatokraja, suznika, pa i hrastovo g savijač a dovodi do postepenog fiziološkog oslabljenja hrasta lužnjaka. Daljnji uzgoj i opstanak brijesta nema izgleda zbog pojave holandeske bolesti. Jasen u našim nizinskim šumama prilično dobro uspijeva, ali je osjetljiv, pa napad jasenove pipe može nanijeti prolaznu štetu zbog smanjenog prirasta, ali isto tako može stvoriti uslove za pojavu potkornjaka od kojih će se jasen posušiti. Grab također stradava od naprijed navedenih gusjenica, ali ga možemo uglavnom smatrati najotpornijom vrstom od spomenute četiri, ali ujedno i najmanje vrijednom u svrhu iskorištavanja. S obzirom na takvo stanje u našim nizimnskim šumama prisiljeni smo da provodimo svuda suzbijanje štetnika na jasenu, osobito jasenove pipe, a isto tako moramo provoditi i suzbijanje gusjenica gubara i dr. gdje za to postoje tehničke i financijske mogućnosti. Mi se u današnjim prilikama, kako s obzirom na zdravstveno stanje drveća u pojedinim šumama, tako i na napredak u pogledu proizvodnje aparature i sredstava za zaštitu bilja i šuma, ne možemo zadovoljiti sa |