DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Apolonije Rodije, kad opisuje plovidbu Argonauta kroz eronsko (Jadransko)
more kaže na jednom mjestu: Et Issa et Dischelodos et amabilis Pityea.1 Nema
sumnje da prvi naziv, Issa, označuje otok Vis,2 Dischelodos je otok Brač, a Pityea
ne može značiti ništa drugo nego otok Hvar, t. j . Pharia grčkih naseljenika, što
uostalom potvrđuje još i Pomponije Mella.3 Najstarija oznaka za Hvar »Pitisia«,
(Pinus) dovoljno jasno pokazuje da je ovaj otok u najstarija vremena (Argonautsko
putovanje 1292 stare ere), bio potpunoma prekriven borovom šumom. Slično se ime
Pityusa pridavalo i drugim otocima u Sredozemnom moru, pa čak i gradovima, koji
su se isticali bogatstvom svojih šuma.


No i stari novci, nađeni u Starigradu označeni s 0 i A, t. j . Pharia, pokazuju
pored drugih simbola i lik bora (Pinus).


S. Ljubić u svojoj »Numographia dalmata«4 navodi por br. 47 novac sa Hvara
koji opisuje ovaljo: »Caput Cereris diadematum et spicis redimitum (A caper) ad sin
et pinus m. 1/4«. Naziv Lešina, kojim se nekoć označivao otok Hvar, izvodili su od
talijanske riječi »lešina«, postolarsko šilo, jer je ovaj otok duguljastog, zašiljenog
i ponešto savijenog oblika poput onog oruđa. No to je smiješno ako se sjetimo zna
čenja slavenskih riječi »les« i »lesna«, što će reći »šumovit«. Prema tome nalazimo
još i u današnjem slavenskom imenu neoboriv dokaz za to kakav je bio negda
karakter prirode na tom otoku.
Pređemo li na druga onomatološka zapažanja, tada vidimo da mnoga druga
mjesta i krajevi svojim imenima, izvedenim od »Bor« dokazuju to isto. Kako je
poznato, ilirska riječ bor znači pinus, a imena mjesta kao Bor, Borova Njiva, Borovik,
itd. samo dokazuju da se još u razmjerno kasna vremena ovo toliko korisno šumsko
drvo moglo mjestimično na ovom otoku naći u prostranim šumama.


Kakvo je sada stanje ovog šumskog drveta? Na ovo pitanje odgovaramo slijedećim
razmatranjem.


Pogledamo li površno s pristupačnih obala na otok vidjet ćemo sliku, koja
važi za cijelu Dalmaciju. Ni ovdje više nema nikakovih šuma. Neproduktivno stjenovito
tlo preteže nad malim komadima obrađenog zemljišta. Mjestimično izviruje
gola, nepokrivena stijena, a gdje toga nije stere se pokrivač od planike, krilate
smrdljike, mrče, primorske borovice, presine i drvolikog vrijeska, ružmarina i žalfije,
ili pak lagan biljni pokrov sačinjavaju nježne travke.


Međutim, u blizini gradova i naselja ima dosta prostranih vrtova u kojima se
obilato uzgaja maslina, badem, rogač, rjeđe oskoruša, što pruža sliku pošumljena
kraja. No sve ovo drvo nije domaće, nego je uvedeno kasnije, kad je većina prvobitnog
šumskog drveća bila iščezla.


Domaćem šumskom drveću, koje je nekoć prevladavalo na otoku, a sada je
ograničeno na mala područja ili pojedinačne individue, pripadaju dvije vrsti bora,
naime alepski i crni bor, zatim primorska borovica i crnika.


Alepski bor sada je još najraširenija od spomenutih vrsti. Tu i tamo sačinjava
male šume kao na pr. kod Sokoliće, Boglića, Grablja i još nekoliko mjesta, ali su to
uvijek mladi individui. Staro drveće predstavlja rijetkost i može se naći samo pojedinačno.
Budući da ovo drvo izvrsno uspijeva i na goloj stijeni, razumljivo je da je
ono nekoć pokrivalo sve ono zemljište, koje se danas nalazi pod niskom šikarom.
I ako je rašireno bilo prije svega u obalnom pojasu, slično kao u Grčkoj i na Jonskim
otocima.


Drvo isto takova izgleda kao i u Grčkoj, uvijek nosi češere, a duge, tanke,
svjetlozelene, rijetko izrasle iglice i mnogostruka fina razgranatost daje mu svijetli,
gotovo prozračni izgled po kom se već izdaleka može razlikovati od srodnog P.
mar. Lamb.


1 Apollonius Rodius, Argon. Lips. 1852 IV. V. 565.


2 Lesbos antea Issa vocata esset. Strabo.


3 De situ orbis Lips. 1816 III c 70. In Hadria Apsoras, Dyscelodos, Issa, Abser


tis Pityia, Hydria Electrydes, nigra Corcyra Tragurium, Diomedia, Estria, Sason
atque ut Alexandriae ita. 4 Archiv für Kunde der österr. Geschichtsquellen Bd. 11. 1853.


329