DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 46 <-- 46 --> PDF |
čito Neretva, koje već od davnine nemalo pridonose zasipavanju luka, na njihovu ušću pijeskom i stvaranju aluvijalnog tla.1 Ovo zlo, koje nezadrživim tokom vremena napreduje, nije samo veliko za otok o kome govorimo, nego i za čitavu Dalmaciju, pa cjelokupno stanovništvo postaje na očigled sve siromašnije. Hoćemo li da se ovi krajevi, koji idu ususret potpunoj propasti, još jednom podignu i dođu u bolje prilike, moramo postupiti vrlo energično. No to se može provesti samo ako se budu prirodni zakoni većma poštivali negoli ljudski, koji se često održavaju vrlo manjkavo i bez dovoljno strogosti. Za rješenje ove zadaće koristiti će popravak zemljoradnje, uvođenje novog kulturnog bilja i kakova već druga slična sredstva poznajemo, isto tako slabo kao što su koristila Grčkoj, i kao što je uvođenje uzornih gospodarstava koristilo Jonskim Otocima. Najprije treba pograbiti neprijatelja i oboriti ga, ak o želim o da prekinemo njegova pustošenja, a to možemo provesti prije svega zaštitom i podizanjem šuma, gdje se mora zavesti prikladan šumski red. Nije teško razlikovati već na prvi pogled one dijelove otoka, kojima upravljaju općine od onih koji se nalaze u privatnom posjedu. Jednom prilikom, na putu od Jelse preko Starigrada do Hvara kroz planinu mogao sam to jasno vidjeti. Dok općinski distrikti u pravilu upadaju u oči nedostatatkom svake vegetacije, pokazujući često same gole bijele kredne stijene, dotle često u neposrednom susjedstvu nalazimo prilične sastojine bora. Na temelju prikupljenih podataka bilo je nekoć i ono pusto zemljište pod šumom; no prolazni dobitak, koji se mogao izvući iz šuma na. račun njihova uništenja bio je za općine i suviše primamljiv da ne bude objeručke prihvaćen, dakako protiv njihova vlastitog interesa. Sličnih bi se primjera na otocima i kopnu dalmatinskom dalo navesti i više. No što da se kaže o proizvođačima vapna, koji ne štede ni posljednjeg panja pa čak ni grmlja, samo da iz nekoliko brodskih tovara vapna izbiju mršavu zaradu. Promatrao sam na susjednim Paklenim otocima pet vapnenih peći, koje su, postavljene na maloj međusobnoj udaljenosti, tek nedavno proradile, koristeći, razumljivo, okolno grmlje. Uslijed toga izgledala je okolina kao izbrijana. Otok Borovac, kome samo ime kaže da je nekoć bio prekriven borovom šumom, sad je samo gola stijena, na kojoj jedva životari nisko grmlje. Ali, neka kletva čitavog kraja padne na one, koji — jedva se usuđujem reći — gule koru s mladih borova i njome trguju. Budući da drvo lišeno kore mora uginuti, to će ovaj postupak sadašnjoj kao i budućoj vegetaciji zadati smrtni udarac. Više sam puta na udaljenijim mjestima vidio takove osakaćene borove i doznao sam da se ova divljaštva vrše bez znanja i privole vlasnika. Kako su smolari najveći neprijatelji šumski na Cipru, tako su to oni, koji gule koru, na ovom otoku. Neznatnog dobitka radi uništavaju oni uzdanicu narodnu ponos i radost čitavog kraja. Kora služi za bojadisanje i odvozi se na daleko; no dijelom se upotrebljava i ovdje za bojadisanje i konzerviranje ribarskih mreža. Razumljivo je, da se ovdje ne radi o šaci kore, nego o mnogim kvintalima te po sebi bezvrijedne, no za održavanje šume neophodno potrebne stvari. Napuštajući otok vidio sam na vlastite oči kako jedna korom natovarena barka diže jedra da isplovi iz luke, i tada sam doznao da su toga proljeća već dva takova brodska tovara poslana u Veneciju. Zar vlada nema očiju za ovu krađu, koja stanovnike i kraj vodi u propast? Zar općinska poglavarstva, kojih je dužnost da savjesno čuvaju interese zemlje mogu na. sebe primiti odgovornost za to da se pred njihovim očima bez ikakova straha odvija ova krvava trgovina? Želio bih da ova ozbiljna opomena bude od koristi prijaznom otoku kome du gujem toliko lijepih dana i ugodne razonode, da mu uščuva blago, po kome nesamo da je dobio ime» nego je ono nekoć bilo njegovo najveće bogatstvo. A. Kauders 1 Dr. F. Lanza, Sopra le formazioni geognostiche della Dalmazia, Trieste 1860 p. 285 332 |