DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 5 <-- 5 --> PDF |
toga slijedi, da je »energija klijanja« to veća, što je veći broj proklijalih zrna u tom određenom razdoblju i obratno, odnosno da su »energije klijanja « jednake ako je u dvije ili više analiza u određenom vremenu proklijao jednak broj zrna istovrsnog sjemena. Uzmimo primjera radi posve šematski, da je neko sjeme za vrijeme prvih 7 dana izbacilo petog dana 5 klica, šestoga dana 10 klica, a sedmoga dana 15 klica, dok je neko drugo sjeme iste vrste u istom vremenu izbacilo petoga dana 15 klica, šestoga dana 10 klica, a sedmoga dana 5 klica. U prvom je slučaju dakle za prvih 7 dana proklijalo 5 + 10 + 15 = 30 zrna, a u drugom u istom vremenu isto toliko naime 15 + 10 + 5 = 30 zrna. Izabrao sam namjerno ta dva ekstremna slučaja, jer ako gornji zaključak vrijedi općenito — a on bi kao pravilo morao da vrijedi općenito— onda on mora vrijediti i za oba ova krajnja slučaja, odnosno ako gornji stav vrijedi za oba ova krajnja slučaja, onda vrijedi sigurno i za sve ostale slučajeve unutar granica tih ekstremnih slučajeva. Ako je dakle gornji stav ispravan, mora »energija klijanja« i za prvo i za drugo sjemenje biti jednaka, jer je i u prvom i u drugom slučaju proklijao isti broj zrna, naime 30. Međutim će svak, pa i laik, odmah reći, da je rezultat druge analize povoljniji, dakle da je drugo sjeme bolje, iako je »energija klijanja« jednaka. To se dakle ne bi slagalo sa gornjim stavom, da su »energije klijanja« dviju proba sjemena iste vrste jednake, ako u određenom roku, ovdje 7 dana, proklija kod obje probe jednak broj zrna. Ta dva primjera poljuljala su dakle iz temelja ispravnost postavljenog stava. Ako malo bolje promotrimo klijanja jedne i druge probe, vidjećemo, da su brojevi proklijalih zrna prva i posljednja permutacija brojeva 5, 10 i 15. Znamo, da od tri elementa možemo napraviti šest raznih permutacija bez ponavljanja. Zbrojevi tih elemenata biće u svih šest slučajeva među sobom jednaki, jer su elementi tih permutacija, dakle sumandi, isti. U našem primjeru dobićemo za svih mogućih šest permutacija uvijek rezultat 30 (5 + 10 + 15 = 30, 5 + 15 + 10 = 30, 10 + 5 + 15 = 30, 10 + 15 + 5 = 30, 15 + 5 + 10 = 30, 15 + 10 + 5 = 30), prema tome bi u svim tim slučajevima »energija klijanja« morala biti jednaka. Stvar se još mnogo više komplicira, ako uzmemo, da je sjeme proklijavalo ne tri dana nego četiri. U tom slučaju bi imali četiri elementa, koji se mogu na 24 načina permutirati. Prema gornjem postupku dobili bismo dakle 24 posve jednaka rezultata t. j . 24 jednake vrijednosti za energiju klijanja. Uzmemo li, da je u nekom slučaju četvrtog dana proklijalo 5 zrna, petog dana 10 zrna, šestog dana 15 zrna, a sedmog dana 20 zrna i obratno, da je četvrtog dana proklijalo 20 zrna, petog dana 15 zrna, šestog dana 10 zrna a sedmog dana 5 zrna, dobij amo u prvom ekstremnom slučaju 5 + 10 + 15 + 20 = 50 zrna, a u drugom ekstremnom slučaju također 20 + 15 + 10 + 5 = 50 zrna. Iako su »energije klijanja« u oba slučaja jednake, svako će odmah reći, da je klijanje u drugom slučaju povoljnije, odnosno da je sjeme uzeto za drugu analizu bolje. Mi, istina, nemamo nikakvog pravovaljanog dokaza za tu tvrdnju. Mi zaključujemo to samo po tome, što je prvih dana proklijalo više zrna. U slučajevima između tih krajnjih granica ne će međutim uvijek biti lako na taj način odrediti, koja je partija sjemena pokazala povoljnije klijanje. Zapravo je sve, što vidimo kod pojedinih permutacija to, da elementi u svakoj permutaciji teku uvijek drugim redom. Jasno je, kako smo to već u gornjim 291 |