DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 51 <-- 51 --> PDF |
a osobito uzevši u obzir razne godine. To će reći, da gusjenice vrše brst manje više preko cijele zime. Kojiput ih to stoji i života t. j . u slučaju nagle promjene vremena, one koje su izvan gnijezda ili dalje od gnijezda, ugibaju. Nije isključeno, da nagle promjene temperature škode samo slabijim gusjenicama. 3. Suzbijanje ovog štetnika vrši se: mehaničkim putem, kemijskim sredstvima i biološkim načinom. Mehanički način znači skidanje zapredaka i njihovo spaljivanje. Kod nas je to još i danas, uz manje iznimke, i jedini način. Tegoban je to posao, a osobito, ako se radi o višim stablima. Sabrane zapretke valja spaliti, a za to treba opet gorivog materijala (granja, suhe trave i si.), jer sami zapredci ne gore. Prema navodima Pepe-a ovaj način nije najpovoljniji ni s toga, što se s gusjenicama uništavaju i njihovi paraziti, dakle naši saveznici u borbi s tim štetnikom. Od kemijskih sredstava upotrebljavaju se preparati s aktivnim tvarima DDT, klor ili fosfor. Kod nas se upotrebljavao pantakan,dakle sredstvo na bazi DDT-a. Prema P e p e - u, za uništavanje gusjenica s DDT-om dovoljno je oko 0,25°/o aktivne tvari (u pomenutom članku on obzirom na talijanske preparate navodi, da je dovoljna koncentracija od 1% sredstava EG. 38, koji je izrađen na bazi DDT s 38% aktivne tvari. Isto su tako dovoljne minimalne koncentracije i ostalih preparata (fosfornih, klornih). Nema sumnje, da će uništenje ovim sredstvima uslijediti, ukoliko gusjenice izlaze na brst, a to ovisi, kako smo vidjeli, o temperaturi i vremenu. To naglašavamo stoga, što se u dosadašnjem radu pokazalo, da zaprašivanje s pantakanom nije uvijek bilo djelotvorno. Biološkim načinom vrši se uništenje gusjenica ličinkama određenih vrsta Tachinida i Ichneumonida, te riđim šumskim mravom (Formica ruf a L.). Riđi šumski mrav kao entomofag iskorišćuje se i za druge štetenike (u Njemačkoj, Italiji). U koliko ga nema u pojedinim sastojinama vrše se preseljavanja pojedinih njegovih gnijezda. Prof. Pa van (s Agrarnog univerziteta u Paviji) vršio je preseljavanje mravljih gnijezda na nadmorskoj visini od cea 1200 m. 1950. g krajem IV. mjeseca i to iz jedne smrekove sastojine u sastojinu crnog bora. N 1 ha preselio je 30 gnijezda. 4. Zaključujući ovu bilješku, naglasiti mi je specifičnost kraškog područja spram ostalih krajeva, kao i nužnost opreza kod primjene stručne literature, u koliko se ova posebno ne osvrće i na kraško´ pitanje. Ovo je samo jedan primjer, a takvih ima mnogo. Ing. O. Piškorić DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Početkom ove godine izašlo je iz štampe nekoliko svezaka knjige II. naučnih radova Instituta za naučna šumarska istraživanja u Sarajev u pod tehničkom redakcijom Ing. H. Bujukalića, pa se donaša o njima sljedeći prikaz: Sveska 2 Ing. M. Simunović : Septembarska sjetva čempresovog sjemena u rasadniku — Sarajevo 1953. Autor si je postavio zadatak da istraži prednosti jesenske sjetve čempresovog sjemena u poredbi s proljetnom (sjetvom). Do sada uobičajena sjetva ima mnogo loših strana kao što su: — potrebno stalno zalijevanje gredica odmah iza sjetve, da bi se dobio ponik za 21—25 dana; 3 Prema podacima u publikaciji »Le Karst Yugoslave«, Zagreb, 1928. g. |